G-man

Slažem se, zato i ističem kontradikciju. Namjerno ili nesvjesno, nisu predočene sve činjenice, a u tom slučaju davanje savjeta neće imati koristi.

Možete napisati za točno koji članak vas se tereti? Prema vašem opisu išao bi čl. 190. st. 2. i 6. KZ-a. To nije baš bezazleno, a uvjetna osuda je moguća jedino u slučaju presude na temelju sporazuma odnosno ublažavanja kazne.

Moje mišljenje je da ovdje jedino što dolazi u obzir jeste restitutio in integrum odnosno povrat u prijašnje stanje (ali samo ako nije protekao rok i imate validan razlog). Iz iskustva vam mogu reći da se nemar odvjetnika ne smatra opravdanim razlogom, stoga su stvari najvjerojatnije gotove. Postoji doduše odgovornost odvjetnika, ukoliko vam to što znači.

To je trebalo isticati prilikom odlučivanja o izvršenju izrečene kazne, no ako ste u žalbi potkrijepili svoje tvrdnje odgovarajućom dokumentacijom, moguće je da će ŽS to usvojiti i odlučiti u vašu korist.

Jedna stvar mora biti jasna - ako vi očekujete da će se to riješiti bez suda, onda ste u zabludi, jer to se tako nigdje ne rješava. Dakle, treba prigovarati PN-u, navesti ono što ste naveli ovdje, a kao dokaze ponuditi ispitivanje dečka, prijateljice, bilo bi poželjno da imate kakve račune iz shoppinga, koji vas pozicioniraju u shopping centru baš u vrijeme kada ste navodno zaustavljena/viđena u prekršaju, što će pobiti nalog, treba tražiti ispitivanje policajca, po mogućnosti i suočenje vas i njega. Sam iskaz policajca je kontradiktoran (prema vašem opisu), on kaže da vas je vidio za upravljačem auta, dakle nije vas zaustavio tom prilikom, pa kako je onda mogao napraviti alkotest?

Znači, izdan vam je kazneni nalog. To nema veze jedno s drugim. Moja preporuka je da to pustite. Alternativa je da prigovarate kaznenom nalogu, ali u tom slučaju, sud vam može izreći strožu vrstu sankcije od ove trenutne. Rizik je mali da se to i desi, ali ipak postoji. Ukoliko bi se prijetnje nastavile, možete prijaviti (čuvajte korespondenciju). Ukoliko ih više nema, moj savjet je da to zaboravite, jer ćete ući u začarani krug, gdje će onda najvjerojatnije on vas prijaviti za nešto i natezati ćete se na sudu još godinama, a to vam, vjerujem da ćete se složiti, ne treba. Riješite dug i zatvorite to poglavlje vašeg života jednom zauvijek.

Koliki je dugovani iznos? Je li vraćeno što od pozajmice? Jeste li pokušali naplatiti dug i kako?

4. Prema vašem opisu slučaja, ići će se s nehajnom kvalifikacijom, pa se to onda može riješiti i putem kaznenog naloga (ne idete na sud, doma dobijete kazneni nalog) te sugeriram da se to prije snimanja napomene ispitivaču.

Kada govorimo o snimanju, osobno sam mišljenja da nema kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja budući nisu ostvarena njegova konstitutivna obilježja, a u konačnici nije povrijeđen ni zaštitni objekt same norme. Poanta navedenog kaznenog djela je zaštita privatnosti snimane osobe, koja je međutim, kada govorimo o slikovnom snimanju, "limitirana" na stan/kuću i druge prostore posebno zaštićene od pogleda (primjerice javni WC, kabine za presvlačenje, tuševi u teretani i sl.). Prostorija fakulteta ipak je koliko-toliko javno mjesto, a na javnom mjestu nitko ne uživa takvu zaštitu (jer inače DORH bi imao što raditi cijelu godinu vezano uz naše "paparazze" ili voajere, posebice ljeti kada "vrebaju" oskudno odjevene dame na našim plažama). Konkretna gospođica, ukoliko je doista konzumirala drogu kako snimka sugerira, to je mogla učiniti i na nekom drugom, privatnijem mjestu i ne može se sada vaditi na snimatelja. Ionako mislim da je snimka trenutno njezina najmanja briga. Na kraju bih samo napomenuo kako je, bez namjere da opravdavam ikog (ne samo u konkretnom slučaju), sramotno čime se ljudi danas bave kada nalaze zadovoljstvo u tome da nekoga snime i "usose", zapitaš se tko je u toj priči "manji" čovjek - snimatelj ili snimana osoba? P.S. Glede mišljenja Agencije, ono postoji, iako je moje mišljenje da je malo nategnuto, ali ionako nisam imao prilike vidjeti nijedan slučaj gdje bi DORH išao u procesuiranje uporabe tako nečeg.

Presuda se dostavlja isključivo strankama u postupku, branitelju i žrtvi/oštećeniku (ukoliko ih ima). Nikome drugome. Ovo za DORH ste u pravu, ali to je isključivo obavijest je li podignuta optužnica ili je prijava odbačena (ne dostavlja se meritorna odluka DORH-a), doslovce jedna rečenica, čak i kad je policija u pitanju. Glede javnosti u postupku, moram napomenuti kako je podnositelj imao pravo biti nazočan raspravi (osim ukoliko je javnost isključena s rasprave, što je endemično, izuzev kad su maloljetnici u pitanju). Glede izrade rada, imate na netu dostupnu sudsku praksu, koja doduše ne sadrži sve presude, ali ako su vam potrebne isključivo presude, dakle ne i spisi, može poslužiti sasvim dobro. Ukoliko baš trebate spise, onda nema druge doli ishoditi odobrenje predsjednika suda, koji će vam izaći u susret, ali ćete spise moći proučavati isključivo u sudskoj zgradi. O ilegalnim putevima nećemo.

Znači, ukoliko dobro shvaćam, radi se o dvije svjedodžbe od dvije različite škole? Jer inače ne vidim smisla da je osoba predala lažnjak i original iste svjedodžbe. Kako god bilo, glede krivotvorenja smatram da je nastupila zastara kaznenog progona (relativna) po ranijem KZ-u, ukoliko od dana uporabe (2007.) pa do 2012. nije poduzeto ništa po pitanju progona za navedeno kazneno djelo. Doduše, i dalje ostaje pitanje kaznenog djela prijevare u vidu zaposlenja (ukoliko je konkretna svjedodžba doista bila uvjet za zaposlenje), i to u produljenom trajanju, dakle od trenutka zaposlenja pa do danas, za koje vas se može goniti. Ne trebam govoriti da bi osuda dovela i do otkaza.

Radit će se o produljenom kaznenom djelu, koje je ujedno i povoljnije po okrivljenika.

Ako su stvari takve, onda nema zapreke da se ovrha provede (jasno, ukoliko na računu ima novaca), a obzirom se ne radi o velikom proteku vremena, ni kamate neće biti velike.

Da, to bi bio općinski sud. Niti je to cilj ranije spomenutih odredaba.

Pod tužbom mislite na iniciranje upravnog spora? To će trajati nekoliko godina s upitnim ishodom. Mišljenje ministarstva je maltene neozbiljno, ako se ne radi o konkurenciji niti otvarate primjerice sex shop, ne shvaćam njihov rezon. Glede objave odluka, pripazite samo da zacrnite osobne podatke na istima.

Onda treba pričekati dostavu odluke na kućnu adresu. Gledajte, ako je odluka donesena, i dostava će uskoro.

Regulira čl. 32. i 33. Zakona o državnim službenicima. Pretpostavljam da je doneseno rješenje, pa što kaže isto o mogućnosti žalbe?

Prema aktualnim propisima, kazneni sud ne dostavlja presudu nikome drugome doli strankama u postupku te branitelju (ako ga ima) i žrtvi (oštećeniku). MORH je gotovo sigurno, imajući u vidu činjenicu saznanja konkretne nesreće, zatražio Ministarstvo pravosuđa izvadak iz kaznene evidencije, a na što ima pravo i donio odluku koju je donio.

Vjerujem da se aludira na "izbjegavanje" zasnivanja radnog odnosa, no neka se korisnik izjasni.

Vidite odredbu čl. 434. st. 5. ZPP-a. Dakle, rok je 30 dana od primitka žalbe, no to je rok za donošenje odluke, ne i njenu otpremu i dostavu. Problem kod tog roka je taj što je on instruktivne naravi, dakle njegovo probijanje ne povlači neku osobitu posljedicu po vijeće, i u većini slučajeva, on se ne poštuje. Ukoliko je odluka donesena, ona bi trebala biti i evidentirana u sustavu e-spisa, pa ako imate broj spisa i sud vam je u sustavu e-spis, provjerite status predmeta, pa ćete barem znati meritum.

Uzmite ovo s rezervom, ali smatram da je nužno, ako ne odjaviti, onda svakako evidentirati nastalu promjenu među vama i poslodavcem. Svakako provjerite još sa HZZ-om odnosno HZZO-om.

Spomenut ću i odredbe čl. 4. st. 3. i 4. Zakona o radu (budući ne znam tko vam je poslodavac) - "Fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca. Na osobu iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini."

Mogu ponuditi svoje razmišljanje - razlika plaće, po meni, se ne smije dirati do visine izuzetog dijela od ovrhe (ali to treba provjeriti sa točnom visinom plaće, koja bi u tom slučaju bila ostvarena, dakle skupa s razlikom za svaki pojedini mjesec). Što se kamata tiče, po meni one nisu izuzete u nijednom dijelu.

Samo na temelju njegovih riječi - ne. Međutim, pitat će se nešto i vašeg "poslodavca".

Iste uvjete koje taj radnik ispunjava.