G-man

Osobno ime možete promijeniti (ako ste punoljetna) jer je to vaša dispozicija (što su i momci napomenuli), a ovo ostalo osim nekog duševog mira neće imati nikakve pravne konzekvence niti postoji kakav postupak kojim biste to mogla učiniti. Ako su stvari već doista otišle iza točke povratka i nema ni teoretske šanse da se odnos pokuša sanirati, onda se jednostvno maknite iz društva ljudi koji vam smetaju, prekinite ikakav kontakt s njima i živite svoj život kao da ih nema.

Potvrđujem mišljenje, zastara je već odavno nastupila. Šteta, moglo se nešto napraviti da se reagiralo na vrijeme, ovako kraj priče.

Ovo što ću napisati uzmite s rezervom (i slobodno me isprave oni koji imaju konkretnijih saznanja) poradi međunarodnog elementa, koji komplicira proceduru - mišljenja sam da bi prvo trebalo pribaviti određenu ispravu o utvrđenoj činjenici smrti ostavitelja, a koja bi bila izdana od strane odgovarajućeg subjekta iz Švicarske konfederacije (moguće i bolnice ukoliko je tamo preminuo), nakon čega bi s tim dokumentom bilo potrebno pribaviti od nadležnog matičara u RH (onog koji vodi matice u koje je upisan ostavitelj) smrtovnicu i predati istu na sud, čime bi se inicirao ostavinski postupak što se imovine u RH tiče. Glede ove promjene imena, bilo bi potrebno ishoditi dokument izdan od nadležnog upravnog (ili sudskog) tijela Švicarske konfederacije, kojim se potvrđuje promjena osobnog imena ostavitelja i dokazuje identitet odnosno slijed u osobnom imenu ostavitelja.

Od prvog dana iza dana dospijeća potraživanja do dana poduzimanja radnje kojom je zastarni rok prekinut (u vašem slučaju podnošenja tužbe).

Radi se o bitnoj činjenici u kontekstu koji navodite, no okrivljenik ima pravo, kako u prekršajnom, tako i kaznenom postupku, da se brani lažima, bez posljedica u kontekstu davanja lažnog iskaza. U konačnici, sud ima dispoziciju da i sam zatraži službene podatke i provjeri istinitost okrivljenikovih navoda (to što to rijetko rade, druga je stvar).

Rok za žalbu uvijek teče od primitka pisanog prijepisa presude od strane one stranke koja se žali. Ukoliko ste vi primila prijepis presude na dan 27/11, ne znači da ga je nužno tog dana primila i druga strana. Inače, ako su ga i oni primili istog dana, ovaj rok je prekluzivan (ne smije se prekoračiti) i tada im je jedina šansa da povratom u prijašnje stanje dokažu postojanje opravdanog razloga zbog kojeg su propustili rok. U protivnom, žalba se kao nepravovremena odbacuje i predmet biva pravomoćno okončan, no moguća je tzv. redovna revizija (u radnom sporu uvijek je moguća).

Moja sugestija je da odete do vašeg CSS-a i tamo sve dileme riješite sa djelatnicom zaduženom za slučaj vašeg ujaka.

Ovaj dio kaznenog nije mi jača strana, jer s njime nisam susretao. Međutim, uvjeren sam da se ipak pita i SR Njemačku nešto (ako postoji takva mogućnost), jer ne možete se vi jednog jutra pojaviti pred njemačkim zatvorom i reći "bok dečki, ja sam došao, di mi je soba". Zatvori koštaju, daleko više nego što ljudi misle. Zato i RH ima problema sa zatvorskim sustavom, i ne samo RH, dobar dio Europe, pa se nedavno pojavila inicijativa u UK da bi počeli "rentati" zatvore odnosno primati zatvorenike drugih zemalja i zarađivati na tome, nešto tipa "kriminalni turizam".

Pročitajte si citirane članke koje sam vam naveo i sve će biti jasno kada ostvarujete pravo na uvid u spis. Vjerojatno vas "uvjeravaju" da nemate to pravo, ali prema vašim podacima, ispada da ga imate. Sugestija vam je angažirati branitelja i onda više neće biti mogućnosti "vozanja" amo-tamo.

Ukoliko se radi o preuzimanju kaznenog progona od strane žrtve u uloži oštećenika kao tužitelja (tzv. supsidijarni tužitelj), mjesno je nadležan sud na čijem je području kazneno djelo počinjeno ili pokušano. Što se delegacije nadležnosti suda tiče, a na što očito aludirate, o takvu zahtjevu odlučuje zajednički neposredno viši sud, ali će takvu zahtjevu udovoljiti samo ukoliko postoje važni razlozi ili bi se tako lakše proveo postupak. Obzirom na detalje koje ističete, glede ovih "veza i vezica", ako nemate dokaza za iste, nemojte ih uopće ni spominjati, jer ćete djelovati neozbiljno, a glede nedostatka financijskih sredstava, tu bi se već dalo govoriti o opravdanosti, posebice s aspekta prava na pristup sudu, koji ne bi smio ovisiti o gospodarskoj komponenti pojedinaca.

Uza sve navedeno, morate imati opravdanje za takav zahtjev (u pravilu to ide kad se radi o ozbiljnom/složenom kaznenom djelu ili pak prijeti kazna bezuvjetnog zatvora).

Za odgovor na ovo pitanje trebalo bi konzultirati njemačku legislativu o kojoj će ovdje rijetko tko imati nekih konkretnih saznanja. Je li izdan EUN proiv vas?

Ovdje nema govora o kaznenom djelu, radi se o građansko-pravnom odnosu između dvoje suvlasnika. Ako je to postalo toliko neizdrživo i želite se toga riješiti, ili zatražite drugoga da otkupi vaš udio ili inicirajte razvrgnuće suvlasničke zajednice.

Po meni bi se tu radilo o produljenom djelu pronevjere, a bi li postojao stjecaj i sa kakvim drugim djelom u produljenom trajanju (primjerice krivotvorenje), pitanje je (jer nam je i praksa različita).

I dalje ste mi dosta kontradiktorni. Glede uvida u spis, pogledajte si odredbe čl. 184. i 184a ZKP-a. Jedini način koji podupire vašu priču je da se protiv vas vodi postupak za osobito teška kaznena djela iz čl. 334. ZKP-a, i da je sudac istrage udovoljio zahtjevu DO-a za zabranom uvida u spis (ali samo određene dijelove spisa, ne sve), sukladno odredbi čl. 184a st. 3. ZKP-a. A u tom slučaju, morali biste imati branitelja, ako ne svog, onda onog po službenoj dužnosti, pa što on kaže na sve to?

Ukoliko vi niste taj koji inicira kontakte ikakve vrste, doista ne vidim da bi se radilo o nametljivom ponašanju. Malo je doduše znakovito da ste ispitani, jer u pravilu ne ide se u ispitivanje ukoliko DO nije 99% siguran da će to završiti sa optuženjem (da ne troše vrijeme i resurse bezveze). Javite nastavak priče.

Minimalna zakupnina određuje se temeljem kriterija koje svojom odlukom donosi nadležan JLS (Grad/Općina). Vidite primjer Grada Zagreba. Što se porezne obveze tiče po zakupodavca, tu vrijedi porez na dohodak, koji se plaća na utvrđenu osnovicu umanjenu za 30 posto paušalnih troškova po stopi od 12 posto uvećanoj za iznos prireza, ako porezni obveznik živi u gradu ili općini što ima prirez .

Dal vam šalju uplatnice (papirnate)?

Koliko je meni poznato, nema potrebe prijavljivanja na HZZ, ali postoji određeni vremenski moment za prijavu HZZO-u, koji se mora poštivati, o čemu više vidite na linku.

Možete otići pod uvjetom da kod trenutnog poslodavca ne ostvarujete plaću veću od prosječne u RH. Čl. 106. st. 3. Zakona o radu - "Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga članka može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja, ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. "

Poštovani, sugeriram vam da se s ovim upitom obratite vašoj Ispostavi HZZ-a. Moje mišljenje je da takvo što najvjerojatnije nije moguće, a ukoliko i jeste, teško da idu u 100%-tnom iznosu oba poticaja. No, ponavljam - najbolje je upitati na mjestu, koje se time bavi. A možda u međuvremenu i ovdje netko svrati sa točnim informacijama.

Možete odmah ići na sud, ali sugeriram prvo dopisom (poštom preporučeno) zatražiti isplatu dugovanih iznosa u nekom razumnom roku (do 15/12 recimo), pa ako ne upali, ostaje vam sud.

To bi bilo najbolje provjeriti sa nadležnom Ispostavom HZZ-a, ali logika stvari nalaže da to ne bi moglo biti moguće, jer ispada da poslodavac zloupotrebljava sustav (dobi pomoć, profitira i na kraju "šupira" ljude pa ajmo sve od početka, nije baš ni država uvijek blesava). No, svakako provjerite s HZZ-om.

Znači, vi biste radila 13 sati dnevno odnosno 65 sati tjedno? Jel se ovdje radi o sezonskom poslu ili nekom poslu sa specifičnim radnim vremenom? Pitam vas, jer ukoliko to nije slučaj, već tu u startu postoje dva ozbiljna prekršaja poslodavca. Inače, za prekovremen rad postoje pravila i procedura propisana čl. 65. Zakona o radu.

Prvi korak bio da se obratite svom poslodavcu sa dopisom (poštom preporučeno) u kojem ga upoznajete s tom činjenicom i tražite da vam se isplati dugovanje. Prema Zakonu o radu, to nije vaša zakonska obveza (kod novčanog potraživanja možete ići odmah na sud), ali smatram da je ljudski i fer prvo zatražiti "normalnim" putem isplatu, a ako to zakaže, uvijek ostaje sud.