drot13

Ne. Budući poslodavac nema pristupa Vašem zdravstvenom kartonu, kao ni doznakama koje ste za bolovanje dostavili sadašnjem poslodavcu.

Pravo na bolovanje ne isključuje pravo pojedinca na korištenje plaćenog godišnjeg odmora. Radi se o dvije različite osnove, bolovanje je privremena nesposobnost za rad, a godišnji odmor je prestanak sa radom u svrhu odmora. 
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac i to najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o svojoj odluci mora najmanje 15. dana prije korištenja godišnjeg odmora, obavijestiti radnika o njegovom trajanju. Ako radnik koristi godišnji u dijelovima, mora iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore. Također, 1. dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, ali o tome mora obavijesti poslodavca najmanje 3. dana prije korištenja.
 

Imate, ali poslodavac određuje kada se isti koristi. Zakonski možete 1 dan koristiti kada želite.
Pomoć za bolovanje duže od 90 dana imate samo ako je propisano Kolektivnim ugovorom ili drugim podzakonskim aktima. Ako radite u državnoj/javnoj ustanovi onda prema kolektivnom.....

U tom slučaju, pismeno se pozovite da je za predmetno dugovanja prema Zakonu o obveznim odnosima, nastupila zastara potraživanja. Zatim navedite, da gubitkom njihovog prava na potraživanje, gube i pravo da Vas nazivaju dužnikom, te da zahtijevate da Vas se briše sa liste dužnika

Usporedni izračun svih mirovina za DVOiPS - mir. staž 47.g.xls
Usporedni izračun svih mirovina za DVOiPS - mir. staž 48.g.xls

Poštovani iradošević,
Zahvaljujem na dodatnim informacijama.
Temeljem Vaših informacija simulirao sam u dvije tablice u privitku Vašu situaciju.
1.     Prva tablica prikazuje približan iznos Vaše mirovine po članku 6. (starosna) Zakona o mirovinskom osiguranju DVO i PS uz 47.g. mirovinskog staža.
2.     Druga tablica paralelno prikazuje iznose Vaših starosnih mirovina po Zakonu o mirovinskom osiguranju – opći propis i po članku 6. Zakona o mirovinskom osiguranju DVO i PS uz simulirani prosječni vrijednosni bod (PVB) od 1,8800 za ukupni radni staž pri 48.g. mirovinskog staža.
 
a.     Prosječni vrijednosni bod za ukupni mirovinski (radni) staž od 47.g. možete pronaći u prilogu Rješenja za mirovinu
b.    Kako imate pristup e-građanin, na stranici HZMO odmah zatražite izračun starosne mirovine po općem propisu ZOMO (na primjer sa nadnevkom 01.08.2018.g.) sa mirovinskim stažom od 48.g.
 
Slijedeći radni dan imate informativni izračun nove starosne mirovine po općem propisu ZOMO.                            
Ako Vam je PVB za 48.g. mirovinskog staža jednak ili veći od 1,8800, bruto iznos starosne mirovine po ZOMO (opći propis) Vam je veći od bruto iznosa mirovine po članku 6. Zakona o mirovinskom osiguranju DVO i PS (poseban propis) i predlažem da uz priznato pravo na starosnu mirovinu po članku 6. (posebnog propisa) zatražite priznavanje i prava na starosnu mirovinu po ZOMO (opći propis) te isplatu povoljnije mirovine.
Lijep pozdrav
PS
Sve prije navedeno vrijedi ako dio radnog staža niste proveli u JNA, jer uplate u mirovinski fond za to razdoblje priznale bi Vam se sa 63 %.
 
 

Najbolje Vam je to platiti.
Ako u vrijeme pokretanja postupka dug nije bio plaćen, nego ste ga platili naknadno, tada nemate pravo na povrat naknade za troškove ovršnog postupka, odnosno ni na trošak naknade Fine. Samo ako je ovrha pokrenuta greškom (u vrijeme pokretanja već ste bili platili), tada se trebate žaliti Državnom odvjetništvu i zahtijevati povrat novca u određeno navedenom roku. Znači trebate tražiti da Vam vrate naknadu koju ste platili Fini, jer su to troškovi koje ste imali zbog pogrešne ovrhe.

Nigdje ne piše doslovno tako, nego se tumači iz drugih članaka.
U čl. 112. ZSPC-a je određeno gdje se smiju kretati bicikli, tj. da se smiju kretati biciklistickim stazama ili uz desni rub kolnika. Prema tome, ne smiju se kretati nogostupom kao pješaci, pa niti prelaziti cestu pješačkim prijelazima (osim ako guraju bicikl, pa sudjeluju u prometu kao pješaci).

Nigdje ne piše doslovno tako, nego se tumači iz drugih članaka.
U čl. 112. ZSPC-a je određeno gdje se smiju kretati bicikli, tj. da se smiju kretati biciklistickim stazama ili uz desni rub kolnika. Prema tome, ne smiju se kretati nogostupom kao pješaci, pa niti prelaziti cestu pješačkim prijelazima (osim ako guraju bicikl, pa sudjeluju u prometu kao pješaci).

Nemaš.odjeljak 2  
klinika.pravo.unizg.hr/content/stjecanje-hrvatskog-drzavljanstva

Ukoliko pokojnik nema imovine, tada se nema što naslijediti i u takvoj situaciji u ostavinskom postupku ne možete biti proglašeni kao nasljednici nečega čega nema. Kako nema osobe koja preuzima nasljedstvo, tako nema osobe koja bi preuzela dugovanje od pokojnika. Bez obzira je li već postupak pokrenut ili ga je tek potrebno pokrenuti, ovrhovoditelj uz ovršni prijedlog mora dostaviti rješenje o nasljeđivanju, da bi sud nastavio ili pokrenuo novi postupak na nasljednike. Kako se u Vašem slučaju nema što naslijediti, tako neće ni biti rješenja o nasljeđivanju koje bi udovoljavalo formi za nastavak ili pokretanje novog ovršnog postupka iz pokojne osobe.

Punomoć je adekvatna, pravovaljana na zakonu te ispunjava sva bitna obilježja koja su sastavni dio kako nasljedničke izjave tako i punomoći.
 
Ne brinite se, neće biti problema u odnosu na tekst koji smatrate spornim, dok eventualno pripazite oko naplate , odnosno sastava troškovnika po angažmanu odvjetnice koju ste odabrali.

Molim da se držite teme i povezanih pravnih pitanja/problema. Takvi upisi su obrisani bez obzira na njihov drugi eventualno koristan sadržaj, pa čisto da ne pišete bez veze. Ako netko ima kakvih prijedloga moderatorima, molim da time ne opterećuje temu, nego da mi pošalje privatnu poruku. Zahvaljujem.

Da, možeš to navesti i bit će uzeto u obzir kod određivanja kazne.

Željac ti je dobro odgovorio, budući da nisi dao nikakav razlog za obnovu postupka osim vlastitog osjećaja (pogledaj od čl. 497. ZKP-a).
Što se tiče prijetnje, njeno izvršenje (ili čak i mogućnost izvršenja) nemaju baš nikakvog utjecaja na počinjenje kaznenog djela, jer je ono počinjeno samim izricanjem prijetnje.

Sredstva za mirovinu su osigurana, tako da nema razloga da ne dobijete svoje novce i na zaštićeni račun. Vjerujem da se radi o jako kratkom vremenskom roku dok Vam uplata bude vidljivosti na zaštićenom računu. Svakako nekakve znatnije vremenske razlike u isplati po ta dva računa, ne bi trebalo biti. 

Ugovor o doživotnom uzdržavanju je naplatni posao, a imovina stečena takvim ugovorom jest bračna stečevina . Otac zakonski ima pravo na polovinu.
Majka je jako pogriješila što tada nije tražila pravni savjet. Da je nekretninu i drugu imovinu naslijedila ili da je dobila na dar od oca, to bi bila samo njena imovina. Ovako je bračna stečevna.
Za dugove po režijama bi bilo dosta teško dokazivati tko je što i kada platio, a režije bi prvestveno trebao plaćati onaj tko nekretninu koristi. 
Za pokretnu imovinu bi trebalo dokazivati što je sve otac prodao. A pola vrijednosti pokretnina je zapravo on stekao ugovorom o uzdržavanju. On bi na sudu tvrdio da je to rasprodao da namiri potrebe kućanstva.
Zakon na to gleda drugačije. Vi ste dobrovoljno ulagali u tuđu nekretninu, i nemate pravo na povrat.
ZOO, čl. 1112.
Osim toga ste nekretninu koristili, i moglo bi vam se dogoditi da otac tužbom traži najam, do 5 godina unatrag. 
 
Sve u svemu, zakonski niste baš u povoljnoj situaciji.
Pokušajte se nekako s ocem dogovoriti. 

ako imaš račun za popravak vozila dostavi ga osiguravajućem društvu (kopiju) i traži isplati cjelokupne štete po računu za popravak auta. pismeno sa povratnicom.
ako nebudu postupili po zahtjevu ostaje tužba pred nadležnim sudom.
zašto se nisi obratio svom osiguranju u Njemačkoj?
popravak je izvršio ovlašteni servis? (prijavljen obrt ili firma).

Poštovana, da li imate predstavnika suvlasnika?
Pošto se radi o hitnoj intervenciji, propuštanju krova i popravku istog, obratite se njemu kako bi on od Upravitelja mogao zatražiti da se krov hitno sanira, ponavljam, propuštanje krova predstavlja hitnu intervenciju i hitni popravak istog, naravno, iz zajedničke pričuve...
Ako bi se oglušili i nebi popravili oštećenje na krovu, jedino Vam preostaje isto popraviti svojim vlastitim sredstvima, te nakon toga, sudskim putem, tražiti od svih suvlasnika, refundaciju (povratak) Vaših uloženih sredstava (troškova)...
Nikada se nikome nemojte e-mailom obraćati za takve stvari (probleme), već "klasičnim" pismenim putem sa povratnicom, a koji Vam kasnije mogu poslužiti kao dokaz...
Što se tiče Vašeg postavljanja knaufa i vune, moj savjet Vam je da to ne postavljate dok se ne izvrši popravak krova, jer je to Vaš rizik i pitanje je da li bi Vam priznali oštećenje koje bi, nedaj bože, nastalo poslije postavljanja knaufa, a prije popravka krova, jer ste svjesno preuzeli taj rizik (postavili knauf i vunu) iako ste znali da, radi propuštanja krova, postoji mogućnost nastanka oštećenja na istom...
 

Temeljem čega mislite da bi Vam prošlo ponovno pokretanje postupka (ponavljanje postupka)?
Nikada se za jedno KD ne može suditi dva puta, a koliko vidim, Vi nemate osnova tražiti ponavljanje postupka, a također nemate zakonske osnove da uložite neku vrstu žalbe ili sl. na pravomoćnu sudsku odluku kojom Vam je dokazana krivnja i kojom ste osuđeni..

imaš  građevinsku dozvolu  za zgradu u kojoj su apartmani? na čije ime glasi. 
dali si dokumentirao šta je bio izgrađeno prije apartmana? ili postoje svjedoci
pokušaj tražiti vlasništvo dosjelošču i ulaganjem. (radi se o 50 godina izvršavanja vlasništva)
mogu tražiti samo naknadu za zemlkjište (svoj dio) na kom je zgrada. javljaju se nasljednici ili vlasnici ? na koga glasi vlasnički list? puno pitanja.
uputi ih na svog odvjetnika. možda je sve app.

Mišljenja sam da trebate početi pisati, a prestati telefonski zvati. Znači pisano i preporučeno sa povratnicom uputiti dopis Croatia osiguranju, da se žurno očituju o statusu Vašeg predmeta, odnosno da li je obrađen Vaš odštetni zahtjev, ako je da se očituju kada i na koji broj računa su izvršili uplatu, te da Vam dostave dokaz o tom postupanju.

Zakonom o radu ne bih rekla da je to definirano, ne (evo, pretražila sam ZOR, ne postoji konkretno takva obveza), jedino ako poslodavac ima pravilnik o radu kojim Vas na to obvezuje ili ste se u svom ugovoru na to obvezali. Čak štoviše, ZOR zabranjuje poslodavcu da zbog zaštite privatnosti radnika prikuplja i dostavlja trećima bilo kakve osobne podatke radnika koji nisu nužni, odnosno nisu u vezi s radnim odnosom.
Pišete da je poslodavac s Vama sklopio dodatak ugovoru kojim ste regulirali zabranu tržišnog natjecanja kroz 24 mjeseca. Je li poslodavac tim dodatkom preuzeo obvezu da će Vam plaćati naknadu kroz ta 24 mjeseca? 

Što bi trebalo značiti da imate registriranu djelatnost prema NKD 45.11 Trgovina automobilima i motornim vozilima lake kategorije.
Uz to bi trebalo zadovoljiti uvjete iz čl.19, 19a i 19b Zakona o posebnom porezu na promet motornih vozila. Naravno, i određene MTU uvjete tj. skladište (popularnu "žicu"), no koliko mi je poznato za ovaj vaš upit, postoji prodaja na daljinu (putem interneta i sl.). U tome slučaju se radi o djelatnosti trgovinei na daljinu gdje je potrebno do/registrirati djelatnost usluge informacijskog društva, te se u biti radi o prodaji naručenog proizvoda bez skladištenja izravno o d dobavljača dostavlja kupcu te ne bi trebali biti dužni podnijeti zahtjev za ishođenja rješenja o MTU.
O svemu tome bi vam se valjalo dodatno raspitati u nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba ukoliko se radi o tome dijelu RH.

Pogledajte ovdje