hurus

marimar, nisam baš upoznat sa Vašom branšom. No kako bilo, ako dobijete Redoviti otkaz ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga,isti mora biti opravdan činjenicama: zašto ste baš Vi ta koja je tzv. "Tehnološki višak". Obrazloženje Vaše ravnateljice "ne pije vode". Koji su kriteriji u Vašoj situaciji za ocjenu ne znam. Nadam se da će Vam netko tko zna problematiku u Vašim radnim odnosima odgovoriti. Vi biste trebali otići u Ured državne uprave ili Ministarstvo obrazovanja i potražiti odgovore vezano za nedoumice koje imate, kako biste ispravno mogli reagirati po eventualnim obrazloženjima Redovitog otkaza koji će uslijediti.

kahi, Pravilnik o radu služi tome, da sva pitanja od važnosti za radnika, regulira ukoliko ona nisu regulirana Ugovorom o radu ili Zakonom o radu. U tom Pravilniku u čl.75 kaže se da je Vaš koeficijent 1. To određuje Vašu osnovnu plaću za puno radno vrijeme. Negdje mora pisati i koliki je bruto ili neto iznos za taj koeficijent i za to radno mjesto. Dakle mora biti vidljiv način preračunavanja obično bodova u plaću tog radnog mjesta. Problem je što vrijednost tih bodova počesto nije svaki mjesec ista, pa se onda iznos plaće razlikuje od mjeseca do mjeseca. Često je to vezano za plansku realizaciju u poduzećima (trgovačkim,špediterskim i sl).. Kako bilo i parametri o kojim ovisi vrijednost bodova moraju negdje u Pravilniku biti vidljivi. Možete kod poslodavca tražiti(najbolje pismeno)da Vam,ukoliko se ne čete moći snaći, pokaže kako je on utvrdio Vašu zadnju plaću. Vi svakako možete zatražiti Obračune plaća za sve mjesece. Poslodavca Vam to mora dati.Osim toga prema propisima Ministarstva rada obračun plaće mora ima propisanu formu i mora biti "transparentan". Mora se vidjeti kako je Vaša plaća "nastala".

kahi, poslodavac je OBVEZAN dati Vam na uvid pravilnik o radu prema: MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA 2734 Na temelju članka 27. stavka 5. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 93/14) ministar rada i mirovinskoga sustava donosi PRAVILNIKU O NAČINU OBJAVE PRAVILNIKA O RADU Članak 1. (1) Ovim se Pravilnikom uređuje način objave pravilnika o radu kojeg donosi poslodavac u skladu s člankom 27. Zakona o radu. (2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 2. Poslodavac može donijeti pravilnik o radu koji se primjenjuje na sve radnike zaposlene kod toga poslodavca, odnosno može donijeti posebne pravilnike za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika. Članak 3. (1) Pravilnik i posebne pravilnike poslodavac je dužan objaviti. (2) Poslodavac je dužan na zahtjev i o trošku radnika, omogućiti izradu preslike pravilnika. Članak 4. (1) Pravilnik se mora objaviti na način da bude dostupan na uvid radnicima i izložen na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima oni redovito borave tijekom radnog dana. (2) Pravilnik se može učiniti dostupnim radnicima i njegovom objavom na internim mrežnim stranicama, odnosno na zahtjev radnika, dostavom elektroničkom poštom. Članak 5. Posebni pravilnici mogu se objaviti na način propisan člankom 4. ovoga Pravilnika, a obvezno se objavljuju na način da budu dostupni na uvid radnicima kojima su važna pitanja uređena na poseban način tim pravilnicima i izlažu se na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima ti radnici redovito borave tijekom radnog vremena. Članak 6. Poslodavac koji radi opravdanih razloga ne može pravilnik i posebne pravilnike objaviti na način utvrđen člancima 4. i 5. ovoga Pravilnika dužan je, odmah po njihovom donošenju, obavijestiti radnike o donošenju pravilnika pisanom objavom na vidljivom mjestu u svojim prostorijama ili putem osobe koja rukovodi pojedinom skupinom radnika, te odrediti osobu ili osobe kod kojih radnici tijekom radnog vremena mogu iste dobiti na uvid, a može ih objaviti i putem internih mrežnih stanica. Članak 7. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu (»Narodne novine« broj 67/10). Članak 8. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-01/14-01/124 Urbroj: 524-03-01-01/2-14-22 Zagreb, 27. studenoga 2014. Ministar prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., v. r. prema gornjem: sve je jasno kao dan.

G-man. Divim se tvom strpljenju. Tako je. Istosad ili njegov "prijatelj",trebali su pisano upozoriti poslodavca na kršenje njihovih prava,postupiti po propisima Zakona o radu koji im omogućava da nakon ne postupanja poslodavca po upozorenju (-ima), prekinuti rad i utužiti "stvar" po onim stavkama Zakona koje smo opisali. I naravno; svjedoci bi bili dobrodošli. Kako bi to prošlo,pitanje je?! Nema baš puno primjera iz sudske prakse vezano na tu tematiku.

Lam, Vaše je pitanje nerazumljivo i to: 1. Što piše u Vašem ugovoru o radu vezano za osnovnu plaću? 2. Što u tom ugovoru piše vezano za stimulativni dio plaće?

Što napraviti? Standardno: ZZP,poštom,preporučeno sa povratnicom. Tražiti obračune plaća(ako ih niste dobili. ako ste ih dobili provjeriti što u njima piše vezano za satnicu i broj ostvarenih sati rada),tražiti isplatu plaća pod prijetnjom obraćanja Inspektoratu za radne odnose i u konačnici sudu.

Trebao bi vrijediti. No najbolje bi bilo da to pitate Javnog bilježnika. Osim toga ništa Vas ne košta da zatražite poslodavca taj žig.

ka..lu, nema ograničenja u broju dana prijavljivanja u radni odnos. Dakle možete biti prijavljeni i jedan dan. Što se prijave kod nekog obrtnika tiče? Najbolje je da nađete neki posao na mjesec dana i ostvarite potrebno. Za prijavu " u kućanstvu" nisam čuo. Nazovite nadležni hzzo. Nije mi jasno zbog čega niste ostvarili svoje pravo da se prijavite u roku od 30 dana?

No...no. Nema na čemu. To nam je posel. Ne?

šime, NAZIV FIRME ADRESA N/r dir. Pero Perić Sukladno čl.116.(1). Zakona o radu podnosim slijedeći: IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU Obrazloženje: S obzirom da i nakon nekoliko upozorenja Poslodavcu nisam primio zarađene plaće za mjesece.........2015 - te god. što je protivno čl. 92 Zakona o radu, smatram kako moj radni odnos kod vas više nije moguć. Tražim da mi odmah isplatite neisplaćene plaće, kao i naknade za neiskorišteni dio godišnjeg odmora od 10 dana u protekloj godini i naknadu za neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora u ovoj godini od 14 dana. Ukoliko mi odmah ne isplatite rečena potraživanja tražim PROPISNO OVJERENI OBRAČUN NEISPLAĆENIH PLAĆA I NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI DIO GODIŠNJIH ODMORA. Ukoliko ne postupite prema mome traženju, bit ću primoran obratiti se Inspektoratu za radne odnose i u konačnici nadležnom Sudu. U ........,........2015.g. Djelatnik: Šime X Poslati preporučeno,poštom, sa povratnicom.

Šime, radnik može otkazati ugovor o radu : 1. Redovitim otkazom ugovora o radu,pri čemu ne mora navoditi razlog. Obvezan je odraditi otkazni rok, ukoliko se drugačije ne dogovori sa poslodavcem. 2. Izvanredno otkazati ugovor o radu (Izvanredni otkaz) koji nastupa odmah i nemate obvezu odrađivanja otkaznog roka i to u slučajevima kada je poslodavac prekršio ugovorne ili zakonske obveze te je stoga stanovište radnika da radni odnos kod tog poslodavca više nije moguć. Dakle, radnik mora obrazložiti otkaz opravdanim razlozima. Ne isplata plaća, kako ste naveli, svakako je opravdan razlog za Izvanredni otkaza ugovora o radu. U slučaju pod 1. nemate pravo na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje. Pod 2. imate to pravo. Otkaz se uručuje PISMENO,poštom,preporučeno na adresu Poslodavca i odgovorne osobe. Vi ste sigurno svjesni da ovim načinom gubite pravo na otpremninu? Što se pak GO tiče, imate pravo na naknadu za 10 dana neiskorištenog prošlogodišnjeg GO i razmjernog dijela ovogodišnjeg GO (Dakle 22 : 12 X br.mjeseci rada u ovoj godini ili ako sutra date otkaz =22:12X7+19:31=1,833X7+0,61=13,94dana=14 dana. To Vam poslodavac MORA platiti i to potraživanje ne zastarijeva pet godina. Vi od poslodavca u tom otkazu tražite isplatu zaostalih plaća zajedno sa rečenim naknadama za GO. Ne znam jeste li dobili obračune plaća koje Vam nisu isplaćene. Ukoliko jeste, i na njima ne piše : OBRAČUN NE ISPAĆENE PLAČE I ako nisu ovjereni žigom i potpisom odgovorne osobe, zatražite isto i priprijetite poslodavcu obraćanjem Inspektoratu za radne odnose . Taj OBRAČUN NEISPLAĆENE PLAĆE je Ovršna isprava TEMELJEM KOJE PUTEM jAVNOG BILJEŽNIKA MOŽETE NAPLATITI SVOJE POTRAŽIVANJE U slučajU da Vam poslodavac izbjegne isplatiti zaostale plaće. OK?

Poštovani G-man, kad budete Vi pravnici nešto poduzeli u smislu da se očite nepravde vezano za prava radništva konačno izjednače u Lijepoj našoj? I da li se uopće što u tom smislu poduzima?

Ja bih se na Vašem mjestu obratio Gradonačelniku Bandiću. Najozbiljnije to mislim. On bu jedva dočekal da te šefiće tam zašlifa(govorim iz iskustva). Malo je teško do njega ali morate biti uporni.

profi, kaj je z vama?!Ko je kupil mobitel? Firma. Čiji je mobitel. Firmin. Ko plaća račune? Firma. Kaj se čeka? Vratite mobitel! I moglo bi se dogoditi da platite račune od dana kad ste raskinuli ljubav sa firmom pa do dana povratka uređaja. I to baš i nije pitanje iz radnih odnosa. A odgovor je zdravo razumski.

Mirka, Pravo radnika na isplatu dnevnica u slučaju upućivanja radnika na službeno putovanje kao i visina te naknade nije utvrđeno Zakonom o radu (NN br. 149/09), već se utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Međutim, pravo na isplatu dnevnice ne isključuje pravo radnika na plaću za prekovremeni rad. Naime, u skladu s odredbom članka 86. Zakona, za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću, s tim da se visina tog povećanja također utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Dakle Vaši mjerodavni nisu u pravu i u tom smislu uputite im Zahtjev za zaštitu prava,poštom,preporučeno sa povratnicom.

Vi ste trebali dobiti Rješenje o redovitom otkazu ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga. Očito da Vam ga poslodavac nije uručio. Obratite se poslodavcu poštom preporučeno sa povratnicom i pitajte za situaciju. Imate pravo na otpremninu prema Zakonu o radu i za to morate tražiti od poslodavca OBRAČUN NEISPLAĆENE otpremnine ,što je ovršna isprava (to tražite u dopisu poslodavcu,kao naravno i isplatu). To Vam potraživanje ne zastarijeva pet godina. S obzirom da firma ne radi od 01 mj. onda nemate temeljem čega tražiti naknadu za GO (kao ni korištenje istog). Malo mi je čudno da ste tek sad saznali da Vam je firma "aut". Baš Vam i nije stalo do nje, zarne?

istosad, Koliko radnika ima poslodavac sazat čete u kadrovskoj službi ili kod nekoga tko obavlja takoove poslove za poslodavca. Prema Zakonu o radu a koji govori i o Zaštiti dostojanstva radnika Članak 134. (1) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. (2) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. (3) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji. (4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. (5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada. (6) Za vrijeme prekida rada iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio. (7) Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 6. ovoga članka. (8) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni. (9) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. (10) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju Shodno rečenom vi i postupite.

Eto ti ga na. I treba da je! Pa nemreju se otkazi sam tak delit! Ne?

Poštovani, sukladno propisima Zakon o radu vezano za zaštitu dostojanstva radnika (i prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije) vi ste odmah trebali uputiti PRITUŽBU ovlaštenoj osobi Vaše firme koja je zadužena za rješavanje istih. Posslodavac koji ima više od dvadeset zaposlenih mora imati takovu osobu. Dakle, to je bio nekakav Zakonom propisan put da se zaštitite od nemuštog ponašanja poslodavca. Ovo ostalo pripada već u neke druge pravne kategorije Van propisa vezanih za radne odnose.

Poštovani Vaše pitanje nikako nije iz domene „radnog prava i trebali biste ga postaviti na podforumu „ostala pravna pitanja“ ili sačeketi da ga moderator nekamo „smjesti“. Moje osobno razmišljanje je, da bi Vam konzulat SRNj najtočnije odgovorio(ako već nije) na Vaša pitanja.

Boris, 1To što je firma u „predstečajnoj“ nema nikakovog utjecaja na to da Vi s obzirom na redoviti otkaz ugovora o radu ne postupite sukladno pravima koje prema Zakonu o radu imate i da ne pobijete otkaz ZZP-om. Naime otkaz koji Vam je uručen protivan je članku 34. Zakona o radu koji govori o ZABRANI OTKAZA (1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava. (2) Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela. (3) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra. (4) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim propisom, može se otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga. S obzirom da gornje pod st. (3) i (4) nije nastupilo ja ne vidim da Vi u smislu ovog članka zakona ne pošaljete Zahtjev za zaštitu prava U ROKU 15 DANA POPMIKU OTKAZA i u njemu osporite valjanost istog. Na adresu poslodavca , poštom, preporučeno sa povratnicom. U statusu u kojem je poslodavac sada ne smijeVam dati otkaz. 2. U ovme dijelu oko HZZO-a, baš i nisam "doma" ali neka Vam se nađe: Uvjeti za ostvarivanje pravaNezaposlene majke imaju pravo na porodni dopust ako ispunjavaju sve sljedeće uvjete:- ako imaju hrvatsko državljanstvo- ako imaju neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za priznanje prava na porodni dopust- ako su zdravstveno osigurane u Zavodu- ako se vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 12 mjeseci koji prethode porodu djeteta za koje se ostvaruje odnosno pravo ili su se prijavile u evidenciju nezaposlenih osoba pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 90 dana nakon završenog redovitog školovanja, odnosno u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti- ako im radni odnos ili služba nije prestala zbog toga što su otkazale ugovor o radu, odnosno službu (osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu prouzročenog ponašanjem poslodavca) i ako im radni odnos nije prestao pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, odnosno službe.ZahtjevPodnosi se nakon rođenja djeteta, u područnom uredu Zavoda nadležnom prema prebivalištu osigurane osobe.Zahtjev mora biti u pismenom obliku, a uz isti je potrebno priložiti sljedeću dokumentaciju:1. fotokopiju rodnog lista za dijete ili fotokopije rodnih listova za blizance, troje ili više djece2. fotokopiju domovnice (za majku)3. fotokopiju osobne iskaznice (za majku) i potvrdu o prebivalištu4. potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od kada se majka neprekidno vodi u evidenciji nezaposlenih osoba5. potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o visini novčane naknade koja joj se isplaćuje kao nezaposlenoj osobi6. fotokopiju odluke o prestanku radnog odnosa.Na uvid je potrebno donijeti:1. osobnu iskaznicu2. domovnicu3. zdravstvenu iskaznicu4. original rodnog lista (listove) za dijete (djecu)5. original odluke o prestanku radnog odnosaVisina novčane naknade1.663,00 kune mjesečno.U slučaju ostvarivanja novčane naknadu pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, nezaposlenoj majci pripada pripada samo pravo na razliku od iznosa naknade koja se ostvaruje pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje do iznosa od 1.663,00 kune.Pravo na rodiljni dopust nezaposlenih majki regulirano je Zakonom rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki ("Narodne novine", broj 24/96, 109/97, 82/01 i 30/04) koji je dostupan na Internet stranici Zavoda, pod "Zakoni", oznaka propisa Z6.Visina novčane naknade regulirana je odredbom članka 19. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu ("Narodne novine", broj 137/06 i 78/07), koji je dostupan na Internet stranici Zavoda, pod "Zakoni", oznaka propisa Z14. - See more at: http://www.trudnoca.net/forum/viewtopic.php?f=110&t=21234#sthash.mVpwMEQa.dpuf

kahi, Dakle, ako po ugovoru imate pravo na 20 dana GO (mi ne znamo koliko dana imate pravo.Pa ako vaš radni odnos po odrađenom otkaznom roku završava ,recimo. 31.07.2015. Vama ostaje neiskorišteni dio GO od 20/12=1,67 X 7mj =11.67 rd- (koliko ste koristili)6=5,67 dqana=6 dana i za to trebate dobiti isplačenu naknadu.

teddybear1717, ne može se nitko "izmotavati". U radnim odnosima, ukoliko je neko pravo regulirano različitim aktima ( Kol.ugovor,Pravilnik o radu,Ugovor o radu ,Zakon o radu) primjenjuje se uvijek ono pravo, koje je najpovoljnije za radnika. Za Vas je najpovoljnije pravo prema Članaku 122. ZOR-a (1) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: 1) dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine te se takovo mora i primijeniti. A poštovani G-man vam je naznačio da: otkazni rok može biti i kraći, ukoliko je to utanovljeno rečenim normtivnim aktma.

Felixx, jasno je kaj ti hoćeš reči. Ali i njemački poduzetnici idu van. Zakaj idu?Iz istog razloga ko i naši. Profit pod svaku cijenu! A ono kaj je bilo sa uništenjem industrijske proizvodnje u nas,za vrijeme i poslije Domovinskog rata? Kaj je z time felixx? Njemci su poslije II radata,imali Amere. Koga smo imali mi? Njemce! I kaj imamo od toga? Klečat moramo! Niko nam ni trebal. Ali... ni bilo pameti. Mi o partizanima i ustašama! Bu na dan „D“ parade il nebu. Svi ovi naši na vlasti i u oporbi hitno„otorincu“. Ti nit vidiju ,nit čujeju da to 75% naroda ne yebe....ali kaj APARAT ...uhljebi, županijski i lokalni šerifi,šefovi sindikata z yebenim plačama...ti drmaju z premjerima,šefovima srtranki na vlasti,v oporbi, sveućilišni profesori...kaj tak bumo o demokraciju živeli...niko se ničeg nebi odrekel...a svi bi da bu dobro. Nemre biti. Od nekud se mora početi! Jemut sam napisal tekst, „da sam ja učiteljica“. Al nisam. A imam penziju dva i pol soma i dal bi pet glavi svaki mesec kad bi videl ljude na vlasti da delaju svoj posel. Kad bi videl da oni kaj su „jamili“ su na Goljaku...al ne vidim toga...i ćini mi se da bum jedan dan moral dati više od pet glavi jel kak mi je za videti ona „dužen ko Grčka“ ide k tome da bu bilO „dužan ko Rrvacka“....No lako je za mene. Kaj z decom? To je yebeno sranje!

Zakon o radu propisao je načine na koje može prestati radni odnos i uvjete koje treba ispuniti u tu svrhu: Načini na koji vi možete prekinuti su sljedeći: Redoviti otkaz ugovora o radu pri čemu ne morate navoditi razlog. Sporazumom o prestanaku ugovora o radu. U oba ova slučaja obvezni ste odrađivati OTKAZNI rok koji je propisan Zakonom o radu a ovisi o stažu kod dotičnog poslodavca. Otkazni rok ne morate odrađivati, ukoliko se tako dogovorite sa poslodavcem (na pismeno). Izvanrednim otkazo,zbog skrivljenog ponašanja poslodavca koji morete obrazložiti opravdanim razlozima zbog kojih za vas radni odnosviše nije moguć i to u roku od 15 dana od saznanja za činjenice koje ste obrzložili. U ovom slučaju otkaz nastupa odmah(nema odrađivanja otkaznog roka Zakon o radu propisao je načine na koje može prestati radni odnos i uvjete koje treba ispuniti u tu svrhu: Načini na koji vi možete prekinuti su sljedeći: Redoviti otkaz ugovora o radu pri čemu ne morate navoditi razlog. Sporazumom o prestanaku ugovora o radu. U oba ova slučaja obvezni ste odrađivati OTKAZNI rok koji je propisan Zakonom o radu a ovisi o stažu kod dotičnog poslodavca. Otkazni rok ne morate odrađivati, ukoliko se tako dogovorite sa poslodavcem (na pismeno). Izvanrednim otkazo,zbog skrivljenog ponašanja poslodavca koji morete obrazložiti opravdanim razlozima zbog kojih za vas radni odnosviše nije moguć i to u roku od 15 dana od saznanja za činjenice koje ste obrzložili. U ovom slučaju otkaz nastupa odmah(nema odrađivanja otkaznog roka Jeli sad to jasnije? Kako mi ne znamo koliko ste dugo radili kod poslodavca pa prema donjem čl. Zakona o radu,odredite sami do kada biste trebali isti odrađivat: Najmanje trajanje otkaznog roka Članak 122. (1) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: 1) dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine 2) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu 3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine 4) dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina 5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina 6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina. (2) Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina života, a za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života. (3) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka. (4) Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka. (5) Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. (6) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca od roka određenog u stavku 1. ovoga članka, za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu. (7) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog. I to je to.