hurus

Poštovani lorenz, bez ljutnje ,stvarno bih trebao biti ekspert za nepoznati mi jezik kojim se Vi služite. No ako sam dobro shvatio Vaš je problem 1 ili 2 (jedan ili Yebena) dana????? 1. Ta dva dana bolovanja ne dobivate naknadu od HZZO nego od Vašeg poslodavaca. HZZO naknadu isplačuje poslodavcu nakon 42 dana bolovanja. To što Vas je odjavio dan ranije ,što ćete? Tužiti ga i platiti Tužbu 500 kn. Pošaljite mu dopis= Zahtjev za zaštitu prava i tražite novi obračun plaće i isplatu razlike = NAKNADE RADI PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD za ta dva sporna dana. Dogovorite se da Vam to plati u gotovu novcu, kako ne bi bili primorani prijavit ga Inspektoratu za radne odnose? I na kraju molim recite vi meni koji je ovo broj: 151,2152,00 Vi ste ga napisali. Znate, mi ovdje "radimo" volonterski i nije lijepo da nas kritizirate pogotovo stoga što je teško odgovoriti na nerazgovjetna pitanja kao što su Vaša.

lorenc, ak sam dobro skužil radi se o JEDENOJ DNEVNICI <<<<<<<<<<<<<<<<<<<<I....................?

domicro, bez namjere da Vam "popujem":Vaš je "slučaj" škola za budućnost. Nikad pa ni tada: ne raditi ni za koga bez: 1. Ugovora o radu 2. Bez plaće 3. Bez Obračuna plaće Sada možete: Pismeno, poštom sa povratnicom poslati poslodavcu ZAHTJEV ZA ZAŠTITU PRAVA: i tražiti sve ono što sam nabrojio od 1. dao 3.i to da vam ispuni u roku odmah (8 dana) pod prijetnjom obraćanja Inspektoratu za radne odnose i nadležnoj poreznoj upravi. Vidjet ćete da će Vas poslodavac odmah zvati. Neka Vas ne brine njegova priča o navodnoj šteti koju ste kao učinili. Ukoliko bi se poslodavac oglušio na Vaš zahtjev, otiđite kamo sam Vas uputio i podnesite prijave i poslodavca utužite. Potrebno bi bilo imati i kojeg svjedoka koji će potvrditi da ste kod njega radili.

Ali lorenz, puno priče. Odgovora na pitanja koja sam vam postavio,skoro pa nula. Lorenz, 1. jeste li dobili plaću i obračun plaće i do kojeg datuma?

lorenz, koliko sam shvatio vi ste bili na bolovanju DVA dana. 20. i 21. 07.2015. Ugovor Vam je prestao 21.07. Sad je sporna naknada zbog privremene nesposobnosti za rad ( bolovanje) na dane 20. i 21.07? Jeste li vi uopće dobili plaću za 07.mjesec i obračun te plaće?

lorenz, dajte to gore malo razgovjetnije sročite. Gdje ste Vi to točno radili,po kakvom ugovoru ste radili i kako je prestao Vaš radni odnos?

I sa ovime se moram složiti. Postoje pravna sredstva,čovjek radi u firmi koja ima SVE institucije koje su ga mogle štititi. U 48 mjeseci nije napravio ništa da bi se zaštitio?! Zašto nije? Ma sve je jasno "kak beli dan". Da je radil kod kakvog privatnika,bi mu ovaj daval plaću? Brus! Ali u državnoj firmi: Ko ga šljivi bu raja platila. Felix, Hurus. G-man i ini građani Lepe naše. Samo ne znam do kad tak to pe? Nebu moglo navek! Nebu ziher.

Znaš kaj Felix?! Pitatatelj se "vruć vode" nikad ni napil. Garantiram stažom-

Dane, godišnji odmor se ne prenosi. Pošto je vaš stari poslodavac umro i Vaša bivša firma i dalje "živi", obratite se nekome tko je sada odgovorna osoba i zatražite isplatu naknade za neiskorišteni GO.Pisano,poštom sa povratnicom.

maja, mislim to neće biti moguće. No tko pita,ne skita.

Rxy, joooooooooooj. Hajdemo po redu. Što se tiče GO za skraćeno radno vrijeme, broj dana godišnjeg odmora računa se u omjeru prema punom godišnjem odmoru ukoliko se drugačije ne dogovori sa poslodavcem. No međutim Vaš je poslodavac prekršio niz propisa Zakona o radu i drugih Zakona. 1. Nije Vam dao Vaš primjerak Ugovora o radu. 2. Krivotvorio je je Vaš potpis. 3. Da je taj Vaš ugovor (-i) i važeći ako ste radili preko Ugovorom određenog vremena mora Vam to platiti kao prekovremeni rad. Vi sad morate Poslodavcu na adresu poštom,preporučeno sa povratnicom uputiti Zahtjev za zaštitu prava, u kojem čete navesti sve gornje prekršaje pod prijetnjom obraćanja Inspektoratu za radne odnose i Poreznoj upravi i u konačnici tužbom nadležnom sudu. Tražite da Vam plati prekovremeni rad, naknadu za neiskorišteni dio GO. Tražite kopije svojih Ugovora ,Obračune svih plaća po tim ugovorima. Ukratko, "prizemljite" ga. Vidjet čete da će Vam sve platiti što budete tražili. Ukoliko ne bi,učinite kako sam Vas savjetovao pa neka plaća kazne.

GavinMcInnes, Zakon o radu ne regulira stimulativne dijelove plaće,pa tako ni rečeni bonus na temelju učinka. Sva druga materijalna prava radnika uobičajeno su regulirana Pravilnikom o radu kojeg poslodavac mora imati ukoliko zapošljava više od 20 radnika. Obveza je poslodavca da Vam da na uvid pravilnik. Ova prava mogu biti i predmetom Kolektivnog ugovora. S obzirom da da u ugovoru imate rečenu klauzulu Vi temeljem istog članka ugovora PISMENO,poštom sa povratnicom ,upozorite poslodavca na njegovu obvezu te ako ima više radnika od 20 upozorite ga da Vam da na uvid Pravilnik o radu u kome odnosni bonus mora biti reguliran.

Ivana, ukoliko je u Ugovoru na određeno vrijeme Vaše prijateljice navedena mogućnost Redovitog otkaza,ona ne može ništa učiniti.Na žalost.

Valjda se Poslodavka ne drži ove:[h=2]Radi osam sati i spavaj osam sati, samo nemoj to činiti u isto vrijeme[/h]

Tak je!

Vavic, Vi morate od Poslodavca dobiti RJEŠENJE o redovitom otkazu ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga. Točno tako mota biti napisano,kako biste mogli participirati u naknadi za nezaposlene. Provjerite i na hzzo-u na način kako Vam je to rekao "maličovjek". Svakako otiđite kod poslodavca i riješite tu situaciju jer na Zavod za zapošljavanje morate se prijaviti u roku od mjesec dana po redovitom otkazu. Taj otkaz na Zavodu morate i priložiti. To da nešto nije mogao sa odjavom je notorna laž. Sve se to danas rjevašava mailom.

Vavic, ovo nije dobro. Jeste li što potpisivali kod poslodavca? Spominjete sporazum- Niste li potpisali kakav sporazum?

Gothica, za Vašeg supruga vrijedi isto što i za prethodnu pitateljicu. Dakle: 1. Poslati na adresu firme Zahtjev za zaštitu prava i u njemu tražiti isplatu ne isplaćenih plaća,odmah. Tražiti Poslodavca ,ukoliko Vam odmah ne isplati plaće: OBRAČUN NE ISPLAĆENIH PLAĆA, sa žigom i potpisom odgovorne osobe,što je Ovršna isprava kojom čete otići javnom bilježniku, da Vam napravi ovršni dokument za prisilnu naplatu. Sve ovo pod prijetnjom prijave Inspektoratu za radne odnose. To potraživanje ne zastarijeva pet godina. Ovo poštom,preporučeno sa povratnicom.

Poštovana Vivac, kako ne znate sa kojim ste datumom odjavljeni? Što piše u Vašem Rješenju po otkazu ugovora o radu? Kakav je to otkaz bio? Sa čije strane :1. Redoviti otkaz?2. Izvanredni otkaz? 3. Sporazumni prestanak ugovora o radu?

Poštovani, po svemu sudeći Vaš je ugovor Autorski. Iz onoga što ste nam napisali,vidljivo je kako Vam je Poslodavac stavio na teret plaćanje svih obveza po tom ugovoru. Preporučam Vam da odete na Poreznu upravu kako biste najsigurnije razriješili ovu svoju situaciju. Svako odgađanje moglo bi Vam prouzročiti kakovu financijsku štetu u vidu naplate eventualnih poreznih prekršaja.

Kakav je to Ugovor bio? Možete li nam poslati taj ugovor ,kako bismo vidjeli koja su njegova obilježja? Ako je bio autorski, e onda to ide ovako: Što se sve smatra autorskim djelom propisano je člankom 5. Zakonom o autorskim pravi i srodnim pravima. U toj se odredbi navodi da je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako navedenim Zakonom nije drukčije određeno. Autorska djela jesu osobito: – jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni progra*mi), – glazbena djela, s riječima ili bez riječi, – dramska i dramsko-glazbena djela, – koreografska i pantomimska djela, – djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti, – djela arhitekture, – djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, – fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, – audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju), – kartografska djela, – prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr. Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela. A za isplate po takovom Ugovoru ide oporezivanje samo kao poreza na dohodak od 25% i eventualnog prireza. Obvezni doprinosi se NE obračunavaju. Također, kod izračuna iznosa poreza na dohodak, paušalno su priznati izdaci u iznosu 25%.

gost123, po meni Vi nikad niste radili za tog Britanca. Kako je bio Ugovoren Vaš radi odnos sa u njegovoj firmi? I jeli uopće bio ugovoren?

Poštovana, ja bih na mjestu Vašeg komitenta bio malo oprezniji i strpljiviji. Najme Zakon o radu kaže, u Članaku 116.vezano za Izvanredni otkaz ugovora o radu: (1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. (2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. (3) Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza. Iz prakse ću ustvrditi da se izostanak s posla radnika 3 dana i ne može baš smatrati teškom povredom radnog odnosa. Bilo bi to jako "nategnuto" . Ja bih na mjestu Vašeg komitenta radniku uputio poštom,preporučeno sa povratnicom: Opomenu pred otkaz radi nepoštivanja ugovornih obveza iz radnog odnosa,nakon tri dana od prvog dana izostanka sa posla. Ukoliko se radnik ne bi javio i opravdao izostanak doznakama liječnika onda bih mu 13-dana dana (paziti na st. (2) rečenog članka i rok od 15 dana), od prvog dana izostanka i otkazao Izvanrednim otkazom ugovora o radu. Naime, ukoliko bi radnik,po dobivenom Izvanrednom otkazu uložio Zahtjev za zaštitu prava i potom potražio Sudsku zaštitu ,bilo bi poželjno da poslodavac ima prethodno Upozorenje kojim radnika upozorava na njegove obveze. To sud, da tako kažem, "voli". Eto,toliko.

Poštovani, evo odgovora i jednog od naših ponajboljih stručnjaka iz područja radnog prava koji je i supotpisnik knjige :"Zakon o radu kroz sudsku praksu " inicijala: Ž.P. odvetjenik iz Zagreba: Zakon o radu (NN 93/14) u čl. 126 vrlo jasno definira visinu otpremnine. Ona za svaku godinu rada kod istog poslodavca ( nakon dvije godin rada) iznosi 1/3 plaće za svaku godinu staža, ali je limitirana, ne može biti viša od ukupno 6 plaća, osim ako je drugačije dogovoreno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovoru ili određeno zakonom. Dakle, maksimalna otpremnina po ZOR može biti 6 prosječnih plaća koje radnik ostvari u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, bez obzira na provedene godine rada kod istog poslodavca, i bez obzira što bi obračunavanje 1/3 prosjene plaće po godini staža kod istog poslodavca ona iznosila više. Pri tome morate imati u vidu da Zakon o radu propisuje minimum prava za radnika, pa tako i ona s naslova otpremnine, i da se može ugovoriti drugačije, povoljnije za radnika. Tako npr. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ( NN 141/12, 150/13) u čl. 47. st. 3 propisuje da radniku pripada pravo na isplatu povaštene otpremnine u visini najmanje 65 % prosječne bruto plaće, isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada. Dakle, navedeni propis Kolektivnog ugovora povoljniji je za radnika i on se je priimnjenivao za obračun otpremnine pa je radnicima pripalo pravo na otpremninu za svaku godinu staža, i na te slučajeve nije se primjenjivalo ograničenje iz Zakona o radu ( ne više od ukupno 6 plaća), pa je u tim slučajevima nerijetko otpremnina iznosila i preko 400.000 kn. Sudska praksa prihvaća KU i sudi otpremninu određene tim izvorom prava, bez ograničenja iz Zakona o radu ( npr. Pr -9415/14). Nadam se da sam vam uspio pomoći. Eto dakle, odgovori koje smo dobili i nisu tako nerazumljivi kako nam se na prvi pogled učinilo. Visina Otpremnina je limitirana sa 6 prosječnih bruto osobnih dohodaka u slučaju da drugačije nije određeno Ugovorom o radu, Pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili Sporazumom sa poslodavcem ali samo kao Viša od limitirane Zakonom o radu(maximalne).

Poštovana barbarella, pitanje Vam je vrlo zanimljivo. A logika? Nju zaborvite u pravu..ha...h..ha.Nadam se da će se i naši profesionalci uključiti u ovu polemiku. Konkretan odgovor za sada nemam. Poslao sam mail upit jednom od naših najjačih stručnjaka u području radnog prava i očekujem njegov odgovor. Ovako na prvu bih rekao da: ukoliko postoji različiti izvori koji određuju neko prvo, odnosno ako je jedno pravo za istu stvar različito određeno, za radnika se uvijek primjenjuje za njega povoljnije pravo. Prema tome bi, po meni, radnik trebao dobiti "minimum" u slučaju da je njegov iznos veći od "maximuma. Hm...hm...zašto je onda uopće rečen maximum u st.(3) čl.126? Što je sigurno je:da se ova odredba rečenog članka ne primjenjuje u slučajevima odlaska radnika u mirovinu već samo kao socijalna kategorija u slučajevima Redovitog otkaza ugovora o radu iz poslovno ili osobno uvjetovanih razloga. U ovakvom slučaju otpremnina bi trebala biti određena Ugovorom o radu,Pravilnikom o radu ili Kolektivnim ugovorom.Počesto se takove otpremnine utvrđuju dogovorom poslodavca i radnika. Bumo pričekali, pa bumo videli,ne?