Spitfire

Poštovani, vaša prava su definirana u čl.110 Zakona o vlasništvu. Prvi korak bi bio prijava komunalnom redaru, preko kojeg ide prijava poljoprivrednoj inspekciji. No, nemojte se iznenaditi ako to baš ne bi išlo tako jednostavno, uz kojekave isprike "da to nije u našoj nadležnosti" itd.

E da ste odmah ovako napisali...No, nema veze. Dakle, zatražili ste legalizaciju jednostavnog objekta i predali potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za legalizaciju jednostavnog objekta: -iskaz površina i obračunske veličine zgrade, broj etaža i visina zgrade, te obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa. Izrađeno od ovlaštenog inženjera arhitekture ili ovlaštenog inženjera građevinarstva, -tri primjerka geodetskog snimka izrađenih po ovlaštenom injženeru geodezije ili kopije katastarskog plana ako je zgrada evidenirana, -foto dokumentacija svih pročelja zgrade, -iskazani podatak za obračun naknade za legalizaciju, izrađen od ovlaštenog arhitekta. Ako je to tako, 1. Može, svakako će biti pozvan na uvid u spis prije izdavanja Rješenja o izvedenom stanju, gdje može potpisati suglanost ili staviti primjedbu. No, da li će primjedba biti uvažena, sve ovisi o onima koji zahtjev obrađuju. Uglavom, u zavisnosti od mjesta do mjesta, primjedbe susjeda se ne uvažavaju osim ako je podnesena vlasnička ili sl. tužba. 2. Računa se koeficjentom, međutim, nemojte se iznenaditi ako vam nadstrešnicu, kako ste tražili legalizaciju za jednostavni objekat a nadstrešnica tlocrtno prelazi 15m2, računaju kao natkrivenu terasu (koef. 0,5). 3. Vjerovatno da, jer će te dozvole tražiti po Zakonu o gradnji i prostornim planovima, te vam upravni odjel vjerojatno neće izdati dozvolu za nadogradnju. Moj vam je savjet da odete odmah u Upravni odjel za prostorno planiranje i gradnju te upitate o mogučnosti kasnije nadogradnje, jer ako vam kažu da nije moguće, bacit će te novce za naknadu, komunalije i vodni doprinos a mogli ste oba objekta legalizirati s manje papirologije za pomočne objekte i za naknadu od 500kn, za svaki.

Poštovani, da (nažalost) sam siguran. Taj odgovor sa stranica MGIPU je na pitanje o legalizaciji po Zakonu o postupanju s nelegalno izgrađenim zgradama, po kojem ste mogli ozakoniti bez obzira na prostorne planove, pomočne objekte na zasebnim česticama, pa čak i osnovnu zgradu iako prelazi na susjednu česticu itd. Što se tiće nadstrešnice, Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima, Članak 2. (1) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi: 1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade i to: – cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m³, – vrtna sjenica, – slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 15 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, Na zadnje pitanje, kako večina prostornih planova to ne dopušta, odgovor bi također bio ne, bez obzira ako uspijete legalizirati garažu.

gdje da se obratim i na koji način za razvrgnuče suvlasništva? Hvala i Lp. Poštovana bilo koji od suvlasnika može pred nadležnim općinskim sudom pokrenuti izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina. No, da se ne zaletite, sud je u tome slučaju vezan strogim pravilima. Ako nema dogovora, ide se na geometrijsku podjelu (koja se odnosi uglavnom samo na zemljište), ako ni ona nije moguća ide se na civilnu diobu (prodaju nekretnine). A što se tiće razvrgnuća etažiranjem, prema odredbi članka 53. Zakona o vlasništvu, koja propisuje razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, takvo razvrgnuće moguće je samo ako su suvlasnici suglasno (sporazumno) odlučili da će između sebe podijeliti nekretninu koja se sastoji od zemljišta sa zgradom tako da će uspostaviti etažno vlasništvo nekog određenog posebnog dijela suvlasničke nekretnine te ga povezati sa suvlasničkim dijelom jednog ili više suvlasnika.Prema tome, suvlasnik ne može u sudskom postupku, bez suglasnosti (sporazuma) ostalih suvlasnika, zahtijevati razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva, niti sud može bez takve suglasnosti (sporazuma) razvrgnuti suvlasništvo na nekretnini koja se sastoji od zemljišta sa zgradom uspostavom etažnog vlasništva.

Poštovani, ako sam dobro shvatio objekti se nalaze na dvije kat.čestice? Da ste sve to leglizirali po Zakonu o postupanju s nelegalno izgrađenim građevinama, legaliziralo bi se kao pomočni objekti bez obzira što u na dvije čestice. Po trenutno važečem Zakonu o gradnji i Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima, pomočni objekti moraju biti na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade. Tako da bi ste to mogli legalizirati na dva načina. Ili da spojite obe kat.čest u jednu (parcelizirate) pa će biti na jednoj čestici u fukciji osnovne zgrade, ili da legalizirate na posebnoj uz sve potrebne dozvole. No, kako god pokušali, imate 2 problema. Prvo, sve što se sad legalizira mora biti u skladu s prostornim planovima (vaš je objekat na međi), a većina PP dopušta gradnju na 3m od međe, eventualno 1m ako nema prozora prema susjednoj nekretnini. A da ne govorim da su kazne za bespravnu gradnju puno veće od "fleksibilnog" zakona o legalizaciji. Drugo, nadstrešnica vam prelazi 15m2 za koju vam prema Pravilniku ne trebaju ni dozvola ni projekt, dakle ne biste je u tome slučaju morali ozakoniti. Za sve točnije informacije, postavite upit Upravnom odjelu za prostorno planiranje i gradnju općine/grada.

Poštovana, ako sam ja sve dobro pohvatao, sestra i vi ste jedini upisani suvlasnici legalnog dijela kuće i okučnice. Prema tome, nećak bio imao pravo koristiti se majčinim dijelom (sestrinim) ako mu ona to dopusti. Što se tiće vrta i parkinga, problem je samo u tome što ste vi i sestra suvlasnici 1/2 neodređenog dijela kuće i okučnice pa bi se prije etažiranja trebali dogovoriti sa sestrom koji bi dio bio vaš.

Kada je isplačen prodavatelj?

Poštovani, nažalost ne. Kako sad sva pošta za inozemstvo ide avionom, tako je u HP donesen novi pravilnik kojim sva preporučena pošta mora ići par avion.

Poštovana, geometrijski ne, ali možda bi bilo moguće to rješiti razvrgnučem suvlasničke zajednice etažiranjem, no postoji problem nelegalnog dijela.

Poštovani, možda bi ste najbolji odgovor dobili ovdje http://www.udruga-stanara.hr/

Poštovani, dio odgovora mogli bi pronaći ovdje http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/82652-Uknjidžba-na-vlasničko-pravo

Poštovani, je li stan etažiran?

Pretpostavljam da nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo. Što je točno prepravljano?

Poštovani, ovo se uvijek rješavalo međuvlasničkim ugovorom kojim su se svi suvlasnici odrekli prava za dio zajedničkih prostora u korist jednog suvlasnika. No, vi bi taj dio trebali suglasnost i Grada pa vam je najbolje krenuti od tamo.

Poštovani, stav je MGIPU da i u ovakovim slučajevima treba en.certifikat.

Dali mogu ja kao recimo budući kupac provjeriti ko je vlasnik zemljišta i kuće u gruntovnom? Naravno, ako vam je poznat broj katastarske čestice (taj bi vam podatak prodavatelj trebao reći), a možete provjeriti i on-line na http://e-izvadak.pravosudje.hr/pretraga-zk-ulozaka.htm Nadalje, ako vam je poznato gdje je nekretnina, možete i sami naći br.kat.čestice na http://geoportal.dgu.hr/#/

Što nije isplativo da je moguće, ali ponavljam, nije. Dakle, zemljište označeno kao P3 van građevinske zone (poljoprivredne). Gradnja stambenog objekta na poljoprivrednom zemljištu nije nemoguća, naravno, pod određenim uvjetima, reguliranim Zakonom o gradnji i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Osnovni uvjet jest da se poljoprivredno zemljište, odnosno parcela na kojoj netko želi izgraditi kuću, nalazi u zoni u kojoj je predviđena stambena izgradnja. Pa što se tiće poljoprivrednog zemljišta (P1, P2, P3) koje se nalazi izvan građevne zone, gradnja se može dozvoliti sukladno odredbama plana, podrazumijeva se usklađenog s važećim Zakonom o prostornom uređenju. Tako se, primjerice, s iznimkom P1, na ostalim poljoprivrednim zemljištima mogu graditi gospodarsko-stambeni kompleksi, s tim da se stambena građevina ne može graditi na parceli ako na njoj već nisu izgrađeni ili se grade građevine i sadržaji gospodarske namjene s kojima će činiti jedinstvenu cjelinu. Dakle, prema već spomenutom čl.48 Zakona o prostornom uređenju.

Poštovana Kraljice, poštovani Felixx i Bovu su potpuno u pravu. Želio bih samo pojasniti vama i drugima koje zanima što je Rješenje o izvedenom stanju. Rješenje o izvedenom stanju izdaje Ured državne odnosno gradske uprave nakon što utvrdi da su zadovoljeni svi uvjeti predviđeni Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Ono se može izdati ako je utvrđeno da su uz Zahtjev priloženi i svi potrebni dokumenti, te nakon što je očevidom na terenu utvrđeno da je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade te da je plaćena Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (odnosno prvi obrok u slučaju obročne otplate). Istim zakonom propisan je obavezni sadržaj izreke rješenja, kao i sastavni dio rješenja. Takva izreka rješenja o izvedenom stanju obvezno sadrži samo: –utvrđenje da se zgrada ozakonjuje, odnosno da se ozakonjuju radovi izvedeni u svrhu promjene namjene, promjene broja funkcionalnih jedinica ili sl., –popis i opis građevina koje nisu zgrade, a ozakonjuju se zajedno sa zgradom, ako takvih ima, –ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada izgrađena, –podatak o stupnju dovršenosti zgrade, odnosno radova (završena zgrada ili nezavršena zgrada), –podatke o zgradi, odnosno radovima s obzirom na način smještaja na katastarskoj čestici, odnosno česticama (slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena) i njezinoj zahtjevnosti (zahtjevna zgrada, manje zahtjevna zgrada, jednostavna zgrada ili pomoćna zgrada), namjenu za koju se zgrada koristi, vanjsku veličinu zgrade (visinu, dužinu i širinu), broj i vrstu etaža, broj i vrstu funkcionalnih jedinica i oblik krova. Dakle, preduvjet za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju nije (znaći da ne mora biti) uređeno vlasništvo na čestici/ama na kojima se nalazi objekt za koji se traži ozakonjenje.

...jer se radi o situaciji na koju pružatelj usluge nema nikakvu mogućnost utjecaja obzirom na razinu tehnologije koja je prisutna na našem tržištu. Imam ih dva na svome imenu, jedan 6 godina, drugi 2. Da, dešava se nekoliko puta godišnje da pri jakom grmljavinskom nevremenu slika nestane na 15-20 min (kod drugih davatelja sličnih usluga je još gore, barem u mome "šoru"). No, meni to normalno i prihvatljivo. Jer, gledati večinu programa (od 320) u HD formatu, neprocjenjivo. p.s. kako sam ugovorio samostalnu instalaciju, stavio "tanjur" od 120 cm i duo LNB. Možda se zato samo nekoliko puta godišnje to dešava.

Poštovani, nažalost ne. Eventualno bi mogli nešto sagraditi prema čl.48 st.2 podst.8, Zakona o prostornom urđenju, zgradu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede, međutim, za to bi vam bilo potrebno zemljište površine od najmanje 3 ha (30 000m2).

Poštovani, naravno da će te se odazvati pozivu i staviti prijedlog ili primjedbu ako imate interes da se dio vaše čestice ne "otkine" i time legalizira nelegalna gradnja. Naime, rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se, ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, te kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja. Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, među ostalim, ako se radi o zgradi za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Kako ste napisali da se nito nije protivio gradnji, temeljem odredbe čl.153 Zakona o vlasništvu, graditelj postaje "pošteni" te mu pripada zemljište sa zgradom na kojem je izgrađena, ali vi imate pravo tražiti naknadu tržišne vrijednosti zemljišta.

Poštovani, iskreno prvi put čujem za ovakvo što. Uknjižba izvršena temeljem aero-snimke (??) i popisnog lista (sadrži podatke o svim katastarskim česticama koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo te sve katastarske promjene koje se odnose na njih). Zakon o zemljišnim knjigama je jasan, uknjižba se dopušta onda kada su ispunjene sve opće i posebne pretpostavke za dopuštenje upisa. Opće pretpostavke određene su člancima 40.ZZK (pravilo knjižnog prednika), 43. i 44. ZZK (oblik isprave) a posebne člancima 52. do 55. ZZK (ovjera potpisa na ispravama, sadržaj privatnih i javnih isprava). Ovo je pitanje za ZK sud gdje je to tako (ako je tako) učinjeno.

Poštovani, sve oko ispravnog postupka rješeno je Zakonom o zemljišnim knjigama u čl.200 (a, b, c, d, e, f, g). No, da ukratko pojasnim. Pojedinačni ispravni postupak se koristi, primjerice, kada su u zemljišnoj knjizi vlasnici s kraja 19. ili početka 20. stoljeća, odnosno kada je riječ o „starim“ upisima, a u katastru je upisan posjednik koji česticu uživa (sam ili po pravnim prednicima) dulje od 20 godina, a ne raspolaže ispravom kojom se može uknjižiti kao vlasnik u zemljišnu knjigu. Upravo taj posjednik može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak, o svom trošku. Pojedinačni ispravni postupak se ne koristi kada je moguće do upisa u ZK doći sastavom isprava među živima (iner vivios), niti kada na nekretnini postoji spor o vlasničkom ili kojem drugom knjižnom pravu. Pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog. Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kada je nekom ispravomučinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo, koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Dakle, opravdani razlog postoji kada stanje zemljišne knjige ne odgovara stvarnom stanju nekretnine koja je predmet postupka. Pojedinačni ispravni postupak poseban je zemljišnoknjižni postupak, pa se od „redovitog“ zemljišno-knjižnog postupka razlikuje i po tome što prijedlog za pokretanje može podnijeti svatko tko ima pravni interes, kada nekom ispravom može učiniti vjerojatnim da mu pripada neko knjižno pravo koje treba upisati u zemljišnu knjigu. Ovlaštenje na podnošenje prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka odstupa od propisa članka 95. ZZK, ovdje je za podnošenje prijedloga ovlaštena ona osoba koja ima pravni interes (članak 200.a. stavak 1. ZZK). Dakle, onaj tko ima pravni interes mora sudu dokazati da ima opravdani razlog i da je učinjeno vjerojatnim da osobi pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Pri tome uvijek mora biti riječ o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmet upisa u zemljišnu knjigu. Primjer prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačno ispravnog postupka možete naći na stranicama večine Općinskih sudova.

Lijepo ste vi puno toga napisali poštovani Felixx, s čime bih se mogao i složiti, posebno s ovim oko besmislice onemogučavanja kupnje strancima, no htio bih razjasniti neke stvari. Naime, u katastru a tako i u ZK, sve što se upisuje, upisuje se temeljem namjene (upotrebe) dijelova čestice i Zakona. Pa tako u ovom slučaju piše, KUĆA, GOSPODARSKI OBJEKAT, DVORIŠTE, LIVADA. Ili u sličnim slučajevima KUĆA, POMOČNI OBJEKAT, GARAŽA, DVORIŠTE, ORANICA (ili pašnjak, vrt, vočnjak, vinograd i sl.). A to je definirano Zakonom o državnoj izmjeri i katastru te se tako oranice, livade, pašnjaci, trstici i nerazvrstano polj.zemljište prikazuju kao zasebni dio ako im je površina veća od 500m2. Vrtovi, vočnjaci, vinogradi, maslinici, ribnjaci i šume kao takvi prikazuju se zasebni ako im je površina veća od 200m2. Ovo navedoh zbog onog što slijedi, a to je uredba. Kako je uredba spada u podzakonske akte (kao i pravilnici, odluke, uputstva) koji ne utvrđuju nova prava i obveze subjekata, već ih samo razrađuju i dopunjavaju a potiču iz zakona i donose se sa ciljem primjene zakona. Podzakonskim aktima se ne mogu ustanovljavati prava i obaveze građana. S toga, uredba predstavlja izvedeni, a ne samostalni akt, pa tako uredbe ne mogu izmjeniti, opozvati ili ukinuti zakone. Pa bi to bio odgovor zašto uhljebi i šefovi nisu inicirali takovo što. Ovo što vi predlažete zahtjeva izmjenu zakona, prekonekoliko njih. A poštovanoj koja je postavila upit, kao nekakav odgovor, LIVADA će ostati upisana kao takova osim u slučaju da je manja od 500m2. Tada bi se mogla kao zemljišta uz zgrade i dvorišta, koja ne zadovoljavaju gore spomenute kriterije svrstati pod dvorište.

Poštovana, možete sami, ali možda vam je bolje sačekati da se to napravi po zakonu. Naime, temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima upravitelj zgrade je dužan pokrenuti postupak upisa neupisane zgrade i posebnih etažnih dijelova u zemljišne knjige (za sve zgrade kojima upravlja), a koje su izgrađene do 1.siječnja 1997.g. Taj postupak je upravitelj dužan pokrenuti do 31.prosinca 2015.g. Također, postupak povezivanja može pokrenuti i bilo koji od suvlasnika nekretnine, pri čemu je u takvom slučaju upravitelj dužan sudjelovati u postupku. Postupak povezivanja dužan je pokrenuti i prinudni upravitelj ukoliko za zgradu nije postavljen upravitelj Pravilnikom o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (NN br. 121/2013) koji je stupio na snagu u rujnu 2013. g. uređuje se i detaljnije propisuje postupak povezivanja knjige položenih ugovora i zemljišne knjige. Ono što je vama bitno, Rješenjem o izvedenom stanju ispada da ste postali vlasnik posebnog dijela, a Pravilnikom je izričito propisano da za upis vlasništva posebnog dijela koji nije bio upisan u knjigu položenih ugovora nije potrebna pisana suglasnost svih (100%) suvlasnika, niti izrada elaborata etažiranja, odnosno potvrda da je posebni dio samostalna uporabna cjelina. A ono najbitnije je u takovom postupku, troškove vezane za postupak povezivanja snose svi suvlasnici, a naplaćuju se iz sredstava pričuve zgrade.