Ruby_Danderfluff

Imate ona prava koja propisuje Vaš ugovor o radu, odnosno pravilnik o radu poslodavca, odnosno kolektivni ugovor, ako takav postoji. Zakon o radu ne propisuje detaljnije na koje naknade imate pravo, ali stavlja ograničenja na to koliko se može raditi - da imate pravo na stanku tijekom radnog vremena, te dnevni, tjedni i godišnji odmor. Ne možete raditi čitav mjesec bez tjednog odmora, ne smijete raditi više od deset prekovremenih sati tjedno (osim ako se ne radi o preraspodjeli radnog vremena na način da se u drugom dijelu godine radi manje od punog radnog vremena).

Za Vašu sigurnost bi bilo da surađujete s njima i dobijete konačnu potvrdu da nikakvih dugovanja više nema, no ako ne želite surađivati, nitko Vas na to, dakako, ne može prisiliti.

Sporazumni zahtjev za razvod oba bračna druga moraju supotpisati, moraju ga suglasno podnijeti. Ako nema suglasnosti, onda jedan bračni drug može podnijeti tužbu za razvod braka. Ishod je isti, sud će brak razvesti, vjerojatno nakon jednog ročišta nakon što sasluša oba bračna druga.

Ako se svi nasljednici odreknu imovine, imovina prelazi u vlasništvo jedinice lokalne samouprave gdje se nalazi nekretnina. Tada teta može otkupiti od općine te nekretnine (jer se vjerovnici što se tiče općine mogu naplaćivati samo iz vrijednosti te nekretnine), ali to znači da bi dva puta platila i faktično opet platila bratove dugove. Teta može uživati te nekretnine, pa se za deset godina upisati nakon provođenja postupka utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, to je druga opcija. Bržu od te nemam.

S kim ste u suvlasništvu u stanu?

Ja tu ne vidim manipulaciju osobnim podacima (ako ste dopustili poslodavcu preuzimanje i ukidanje tog broja), ali imate pravo na naknadu štete ako Vam je tim postupanjem poslodavca nanesena šteta, samo ćete morati biti određeniji u tome na koji način Vam je šteta nanesena i koliko ista iznosi.

Ne sudu, policiji i državnom odvjetništvu koji provode izvide za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti. Ovdje vi kažete da se radi o kaznenom djelu dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom ili nekom sličnom kaznenom djelu.

Na koga je upisano to suvlasništvo? Čudno je da se ostavinski postupak nije vodio po službenoj dužnosti.

Nije eksplicitno, ali je implicitno, iz ovih odredbi: 3) Pravo poslodavca iz stavka 2. ovoga članka prestaje u roku tri mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla. 4) Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Podružnica mora imati imenovanog voditelja, odnosno osobu koja je u ime osnivača imenovana da u poslovanju podružnice zastupa inozemnog osnivača. Da li ta osoba mora biti zaposlena, ja bih rekla da se procjenjuje prema čl. 15. ZOMO - je li ta osoba zaposlena kod inozemnog osnivača ili nije, je li zaposlena negdje drugdje i sl. Ako je zaposlena negdje drugdje i ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja s te osnove, smatram da ne mora biti prijavljena u podružnici.

Za kaznenu prijavu za kazneno djelo nadležno je mjesto počinjenja kaznenog djela, odnosno gdje je počinitelj radio ili bio dužan raditi, odnosno gdje je nastupila posljedica. Teoretski je to onda i RH.

Spada, ali ne kroz nasljeđivanje. Možete sestri nešto darovati za života s nametom, ali ne za slučaj svoje smrti.

Mogu se složiti u određenom smislu.

Dopuštam da možda griješim, dakako.

Ako sam dobro shvatila, dijete živi s majkom, a s Vama održava susrete i druženja sukladno sudskoj odluci. Zašto bi majka još i umanjila susrete i druženja? Vodi li se neki postupak uz to ili jednostavno majka nema filter pa priča što god joj padne na pamet pred djetetom? Samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi, posebno u svim bitnim pitanjima o djetetu se po mom iskustvu vrlo rijetko dodjeljuje, moralo bi se raditi o vrlo opravdanom razlogu (primjerice, ako je drugi roditelj nestao, nepoznat, u zatvoru, da je učinio kazneno djelo na štetu djeteta, da je lišen roditeljske skrbi i sl.) Vještačenje samo po sebi se neće provesti, provodi se u okviru nekog postupka, jer inače, ako Vi vještačenje naručite privatno (i vrlo ga skupo platite), ono u eventualnom sudskom postupku ne veže sud. Međutim, ako mislite da je dijete zbunjeno, da se njime manipulira ili da ga drugi roditelj otuđuje, ako imate mogućnosti za to, savjetujem da angažirate dječjeg psihologa, da prođete zajedno s djetetom neku terapiju ili nešto slično što bi Vas zbližilo. Što se tiče centra, naravno da će oni to reći, jer im se događa da ih vještačenja opovrgnu, a oni bi trebali biti kakti stručno tijelo. Samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi Članak 105. (1) Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. (2) Roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb bez sudske odluke ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim, a roditelji su prije smrti jednoga od njih roditeljsku skrb ostvarivali zajednički. (3) Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona. (4) Roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta. (5) Kad sud donosi odluku o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, odredit će hoće li roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb sam zastupati dijete u bitnim osobnim pravima ili uz suglasnost drugog roditelja sukladno članku 100. ovoga Zakona.

Dopunjujem: da bi se nekome oduzela poslovna sposobnost, ona mora biti oduzeta u posebnom izvanparničnom postupku na prijedlog centra za socijalnu skrb, a kriterij je: "Sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Osoba iz stavka 1. ovoga članka ne može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti." Dakle, to utvrđuje najčešće vještak u tom izvanparničnom postupku, na nalog suda. Lišenje poslovne sposobnosti može se odrediti u odnosu na: zasebno stanovanje, upravljanje svojim novcem i imovinom i sl., ne u odnosu na sve.

Ovo je slična situacija, pa linkam da smo dobili mišljenje od SC-a, ali i meni se čini da bi trebalo biti značenje dva puta ili više.

U svakom slučaju, nakon što dobijete pisani otkaz, u roku od 15 dana se možete na isti žaliti stavljanjem zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa (trebano Vam je biti dano pravo na obranu od odluke poslodavca prije otkazivanja i sl.), a u daljnjem roku možete tužiti poslodavca za nezakonitost odluke o otkazu. Sad, "humor" nije osobiti razlog za otkaz, ali neposluh jest, jedino nije razlog za izvanredni otkaz, a još ne znamo koji ste Vi dobili.

Imali smo slučaj gdje nije bilo ni 300,00 kn za izbore, nego za članove povjerenstva i puno više. Službenici koji su sudjelovali kao članovi povjerenstva nisu tražili formalno odobrenje, jer su i njihovi nadređeni radili na istim izborima i ostvarivali isti dohodak, pa se smatralo da su znali za taj rad, a kako ga nisu bez odgode zabranili, smatralo se da su suglasni.

Ne moramo mudrovati, sve u zakonu izričito piše, ZKP, čl. 10. Članak 10. (1) Sudske se odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi). (2) Nezakoniti su dokazi: 1) koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, 2) koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, osim u slučaju iz stavka 3. ovog članka, 3) koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom, 4) za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza. (3) Ne smatraju se nezakonitima dokazi pribavljeni povredom prava i sloboda iz stavka 2. točke 2. ovog članka u postupku za teške oblike kaznenih djela iz nadležnosti županijskog suda, kod kojih interes kaznenog progona i kažnjavanja počinitelja preteže nad povredom prava. (4) Sudska odluka ne može se temeljiti isključivo na dokazu iz stavka 3. ovog članka. S obzirom da je pronevjera kazneno djelo za koje se postupak vodi pri općinskim sudovima bez obzira na visinu štete (zaprijećena je kazna do osam godina, a općinski sudovi sude do 12 godina, a ne radi se o iznimci iz čl. 19.c. ZKP), ta iznimka iz st. 3. se ne bi koristila. Članak 19.c Županijski sudovi su nadležni: 1) suditi u prvom stupnju: a) za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko dvanaest godina ili dugotrajni zatvor, b) za kaznena djela za koja je posebnim zakonom propisana nadležnost županijskog suda, c) za kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XII.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (Glava XIII.) osim kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz članka 173. stavka 1., 4. – 6., ubojstvo na mah (članak 92.), otmica (članak 125. stavak 2.), silovanje (članak 188. stavak 1.), spolni odnošaj s djetetom (članak 192. stavak 1.), prijevare na štetu Europskih zajednica (članak 224.b), razbojništvo (članak 218. stavak 2.), razbojnička krađa (članak 219. stavak 2.), pranje novca (članak 279.), zlouporaba položaja i ovlasti (članak 337. stavak 4.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11.); d) za kaznena djela protiv Republike Hrvatske (Glava XXXII.), genocid (članak 88. stavak 3.), zločin agresije (članak 89. stavak 3.), odgovornost zapovjednika (članak 96. stavak 1. i 4.), terorizam (članak 97. stavak 2.), financiranje terorizma (članak 98.), javno poticanje na terorizam (članak 99.), novačenje za terorizam (članak 100.), obuka za terorizam (članak 101.), terorističko udruženje (članak 102. stavak 2.), usmrćenje (članak 112. stavak 1.), silovanje (članak 153. stavak 1.), podvođenje djeteta (članak 162. stavak 1.), razbojništvo (članak 230. stavak 2.), razbojnička krađa (članak 231. stavak 2.), zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju (članak 246. stavak 2.), subvencijska prijevara (članak 258. stavak 3.), zlouporaba položaja i ovlasti (članak 291. stavak 2.), otmica osobe pod međunarodnom zaštitom (članak 353. stavak 1.), napad na osobu pod međunarodnom zaštitom (članak 354. stavak 1.) iz Kaznenog zakona; 2) u drugom stupnju odlučivati o žalbama protiv odluka općinskih sudova, ako drukčije nije propisano zakonom; 3) poduzimati radnje u nadležnosti suca istrage, rješavati o žalbama protiv rješenja za koja je to propisano zakonom, provoditi prethodni postupak kad je to propisano ovim Zakonom, 4) u predmetima iz točke 1. ovog stavka odlučivati o potvrđivanju optužnice; 5) odlučivati u postupku izvršenja kazne zatvora prema posebnim propisima; 6) provoditi postupak za izručenje okrivljenih i osuđenih osoba; 7) obavljati poslove međunarodne pravne pomoći, izručenja i kaznenopravne suradnje; 8) obavljati i druge poslove koji su propisani zakonom.

Definitivno, trebao bi odvjetnik s bogatim znanjem ne samo s međunarodnog prava, već i pomorskog prava koje je vrlo specifično u odnosu na neke druge grane prava. Međutim, tužba kompanije bi po mom mišljenju trebala ići od strane osoba koje imaju pravni interes, grupa zainteresiranih građana nisam sigurna da je prepoznato kao tijelo sa zasebnom pravnom osobnošću koje može to učiniti.

Po meni ne, oni su samo posrednik. Vas će u slučaju povoljnog inspekcijskog nalaza čekati još i tužba za povrat sredstava prema iznajmljivaču ako on ne želi vratiti novac.

Po onome što pišete, ima šanse.

Zato i pitam.

Idite kod brokera banke gdje baka ima račune, tamo će Vam sve reći.