Ruby_Danderfluff

Nažalost, volontiranje za poslove za koje se ugovaraju ugovori o radu nije moguće, slažem se. Je li moguće da Vas ustanova zaposli u Vašoj novoj struci? Ako nije, je li moguće da Vas zaposli u Vašoj novoj struci kroz mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, a da Vi prethodno date otkaz na poslu?

LINK

Smjenski rad je reguliran nekim internim aktom poslodavca, i svaki ga poslodavac može regulirati za sebe, posebno ako je ustanova javne službe, kao što je Vaša.

GDPR se odnosi samo na fizičke osobe, na zaštitu osobnih podataka pojedinaca, a izričito je navedeno na početku Opće uredbe da se ona ne odnosi na zaštitu pravnih osoba koje su ustanovljene kao poduzetnici, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe. Po mom mišljenju, javno objavljeni kontaktni podaci odgovorne osobe unutar pravne osobe su također obuhvaćeni ovom iznimkom, tako da za Vas, po mom mišljenju, nema nikakve bojazni po tom pitanju.

Tako je, možete saznati kod policije ili državnog odvjetništva koje vodi izvide, a policija postupa po njihovom nalogu.

Zašto ste se žalili kad je presuda bila donesena u Vašu korist? Niste bili zadovoljni izrečenom kaznom? Ako se radi samo o pitanju izricanja teže kazne ili boljem obrazloženju izrečene kazne, tada neće biti potrebe da se ponovno izvode svi dokazi, pa se uz suglasnost stranaka iskaz svjedoka iz prvostupanjskog postupka može samo pročitati. Ako ne bude suglasnosti stranaka, i dalje se zbog starosti može primijeniti čl. 431. ZKP-a, prema kojemu se zapisnik s ranije rasprave može pročitati ako je dolazak stranke znatno otežan zbog starosti, bolesti i drugih važnih razloga.

Najpoznatija praksa glede štetnih imisija lajanjem psa je vjerojatno ova: https://www.jutarnji.hr/life/vaumijau/medo-je-slobodan-sud-presudio-da-najpoznatiji-pas-u-rh-moze-izaci-iz-kucnog-pritvora-pao-mi-je-kamen-sa-srca-sad-moze-birati-gdje-zeli-biti/7464819/

Ne postoji zakonski rok, jer se radi o sporu glede susjedskih prava, odnosno štetnih imisija - HEP je vlasnik susjedne zemljišne čestice, a susjed je pošteni ili nepošteni posjednik, to valja otkriti, je li njemu netko to dopustio ili on to radi po svom nahođenju. Ako radi po svom nahođenju, onda je teško da HEP nešto može poduzeti, odnosno susjedska prava odnose se samo na vlasnike susjednih nekretnina, dok se u odnosu na štetne imisije to odnosi na one koji koriste nekretninu. Vaš spor je radije sa susjedom, nego sa HEP-om. Vi ste eventualno mogli obavijestiti HEP da netko protupravno koristi njihovu nekretninu.

Radi li se o kaznenom ili parničnom postupku?

Trebali biste suglasnost poslodavca, po mom mišljenju.

Ima pravo na godišnji, pa ćete joj morati to evidentirati kao godišnji.

Meni se čini da biste mogli, ali najbolje je pitati u lokalnoj ispostavi HZMO.

Pokušajte se raspitati o srodničkom udomiteljstvu kod Centra za socijalnu skrb, to daje kćeri mogućnost da vidi svoje dijete, a nije konačno kao lišenje roditeljske skrbi i posvojenje od strane druge osobe. Može li suprug brinuti o bebi, jer kao udomitelj ne biste imali pravo na roditeljski dopust, čini mi se, no vjerujem da ćete od centra dobiti sve potrebne informacije.

Zakon o međunarodnom privatnom pravu o nadležnosti kaže: ODJELJAK 4. RAZVOD Stranački izbor mjerodavnog prava Članak 36. (1) Za razvod braka mjerodavno je pravo koje izaberu bračni drugovi. Bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih prava: 1. pravo države u kojoj oba bračna druga imaju uobičajeno boravište u vrijeme izbora, ili 2. pravo države u kojoj su imali posljednje zajedničko uobičajeno boravište, ako jedan od njih još uvijek u toj državi ima uobičajeno boravište, ili 3. pravo države čiji je državljanin barem jedan od njih u vrijeme izbora, ili 4. hrvatsko pravo. (2) Sporazum o mjerodavnom pravu iz stavka 1. ovoga članka sklapa se u pisanom obliku. Može se sklopiti ili izmijeniti najkasnije do trenutka pokretanja postupka za razvod braka. Podredno mjerodavno pravo Članak 37. Ako bračni drugovi nisu izabrali mjerodavno pravo prema odredbi članka 36. ovoga Zakona, za razvod braka mjerodavno je: 1. pravo države u kojoj u trenutku pokretanja postupka za razvod braka oba bračna druga imaju uobičajeno boravište, podredno 2. pravo države u kojoj su imali posljednje zajedničko uobičajeno boravište, ako jedan od njih još uvijek u toj državi ima uobičajeno boravište, podredno 3. pravo države čiji su oni državljani u trenutku pokretanja postupka za razvod braka, podredno 4. hrvatsko pravo. Prvo vaš sporazum, a onda ako nema sporazuma, pravo mjesta gdje imate uobičajeno boravište, Vi ili ona, odnosno čiji ste oboje državljani, odnosno hrvatsko pravo. Možete li odgovoriti na ova pitanja, gdje se nalazite, gdje ste zajedno živjeli ili živite, imate li sporazum o nadležnosti?

Ako policija i državno odvjetništvo budu vodili kazneni postupak, tada Vi nikakve troškove sudskog spora nećete imati, a moći ćete postaviti imovinskopravni zahtjev unutar kaznenog postupka. Međutim, čak i da je šteta manja od 5.000,00 kn, svi eventualni troškovi koje biste imali vođenjem postupka bi u slučaju uspjeha u sporu pali na teret protivne strane (Vi biste ih predujmili, a on bi Vam ih morao vratiti ako bi izgubio sudski spor, sada govorim o eventualnom građanskom postupku radi naknade štete, u kaznenom postupku do nikakve naknade troškova Vama ne bi došlo).

Vi ste ili svjedok u ovom postupku, ili pomagatelj u kaznenom djelu povrede dužnosti uzdržavanja (dakle, da ste pomogli njemu da sakrije svoju imovinu kako bi osujetio mogućnost naplate alimentacije). Ako ste pomagatelj, tada ćete iskazati ono što ste i ovdje rekli, da je okrivljeni imao dug prema Vama i da je taj dug platio time što Vam je prepustio svoj automobil, dakle, ne bez naplate, već za naplatu svoga duga po alimentaciji.

Tada im odgovorite na njihov dopis svojim dopisom u kojemu ćete navesti ovo što ovdje navodite, ali nažalost, oslobođeni ste vlastitih sudskih troškova, ne onih kojima ste izloženi zbog svog neuspjeha u ovršnom postupku, a zastara mi se čini da nije nastupila ako je dolazilo do prekida zastare uplatama u korist duga (kako u korist glavnice, tako i u korist troškova).

Vjerojatno ste zadužnicom potpisali da solidarno odgovarate za dugove vjerovniku, vjerovnik će se naplatiti od oboje, a Vama će prepustiti da se regresno naplaćujete od sudužnika za dug koji otpada na njega. Solidarnost dužnika znači da vjerovnik od bilo kojega od dužnika može naplatiti dug u cijelosti. Možete li reći, tko je stanovao, odnosno čiji je dug? Pretpostavljam da je zadužnica izdana na 10.000,00 kn, odnosno može biti da je dug uvećan za zateznu kamatu. Zadužnica je vrijednosni papir po viđenju, što znači da ste dug po istoj može prenijeti na drugoga (kao sredstvo plaćanja, i slično). Koliki je stvarni dug? Po Vama proizlazi da je dug 3.000,00 kn, a kolika je zatezna kamata? Zadužnica je također apstraktni pravni posao, što znači da se na primjenu zadužnice neće preispitivati kolika je i kakva tražbina utvrđena zadužnicom, već će se uzeti kao istinito da je zadužnica istinita, jer inače očigledno ne biste potpisali zadužnicu takvog sadržaja. Naravno, Vi možete dokazivati i suprotno. FINA će prestati s ovrhom kad se u cijelosti naplati. Ne za iznos od 6.500,00 kn, nego za koliko glasi zadužnica. Ako se obustavi dug veći od onoga što je stvarna tražbina, Vi možete ići tužbom ili potencijalno protuovrhom za povrat toga duga. Vaše opcije: ići prema sudu prijedlogom za odgodu pljenidbe i prijenosa, odnosno za oglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima, isticati ovo što ste isticali ovdje, ali ne znam s kakvim uspjehom, iskreno.

Možete tražiti zapisnik u PU, platite pristojbu i bit će Vam izdan. Izvide vodi Općinsko državno odvjetništvo, oni će Vam dati sve druge informacije (oni daju nalog policiji, policija saslušava osobe i utvrđuje činjenice, na temelju istih se ako ima osnove da je počinjeno kazneno djelo podiže optužnica, o kojoj ćete biti obaviješteni i moći ćete sudjelovati kao oštećenik u kaznenom postupku).

Meni se isto čini. Možete se braniti šutnjom, ali ako ste priznali poslodavcu i poslodavac će tako iskazivati na sudu, nećete ništa postići time da poričete, radije priznajte djelo i očekujte kazneni postupak, u kojem će Vas osuditi za to kazneno djelo, najvjerojatnije uvjetno kao što kaže sivko.

Nažalost, nećete to moći izvesti zajedno sa svojim porodiljnim, bojim se. Morate poštovati rok od 15 dana, morat ćete joj isplatiti cijeli godišnji koji ne bude mogla iskoristiti, odnosno koji nije mogla iskoristiti zbog svog porodiljnog i roditeljskog dopusta. Ako trebate brzu opciju, možda ćete morati staviti obrt u mirovanje (provjerite isplati li Vam se to s obzirom na to da ćete primati porodiljnu naknadu na teret HZZO-a, ali ćete i dalje morati plaćati mirovinsko i zdravstveno za sebe).

Možete zaposliti nekoga drugoga u roku od 6 mjeseci od otpuštanja te radnice, samo je morate zaposliti na drugim, a ne na istim poslovima (dakle, na svojim, ne na njezinim), možete njezino radno mjesto i drugačije nazvati, i svakako se osigurajte da Vam ta radnica prethodno potpiše da u slučaju da se prije isteka šest mjeseci pojavi potreba za zapošljavanjem na poslovim njenog radnog mjesta, ona nije zainteresirana za to radno mjesto. Ja bih tako napravila da vuk bude sit i koza cijela, ionako ta radnica ne želi više raditi kod Vas, izašli ste joj u susret, a sebi ostavljate prostor da nekoga zaposlite. Druga opcija je da joj promijenite ugovor na određeno vrijeme na tri mjeseca, pa kada joj istekne, imat će pravo na biro. Opet vuk sit i koza cijela. Treća opcija je da joj date otkaz nakon što se ne pojavi na radnom mjestu nakon isteka porodiljnog dopusta, i da ona snosi posljedice svoje nesuradljivosti.

Jedno s drugim nema veze, čini mi se. Pravo na isplatu regresa po čl. 59. KU za javne službe (koji ima prednost u primjeni pred ZOR, koji pitanje regresa uopće niti ne regulira) zaista kaže da pravo na regres ima svaki zaposlenik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora, kao što ste citirali. Dakle, regres biste morali vratiti. Ali, teoretski biste mogli tužiti školu za naknadu štete u visini regresa što ste izgubili pravo na regres time što Vam nisu dali koristiti godišnji odmor iako ste tražili i iako su trebali donijeti odluku o korištenju godišnjeg odmora do 30.06. i u odnosu na Vas, već su Vas primorali sklopiti sporazum o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Po meni, zaobilaznim putem biste mogli doći do toga da ne morate vratiti regres. Meni ovo zvuči logično, a za podebljavanje Vašeg stava prema školi, ja bih angažirala odvjetnika da odgovori školi dopisom u tom smislu.

Da bi nešto bilo rješenje na koje se ima pravo žalbe, na njegovom kraju mora stajati uputa o pravnom lijeku. Ako nema upute o pravnom lijeku, tada se radi o dopisu, obavijesti ili nečemu sličnome. Na takve obično nemate pravo žalbe.

https://uprava.gov.hr/odbor-za-drzavnu-sluzbu-1129/postupanje-i-nacin-rada-odbora/1134 Upravnim sporom ako odbor za državnu službu ne donese rješenje u zakonskom roku, inače u žalbi tražiti da odbor rješenje poništi, preinači, odnosno da samo riješi stvar jer se u nekoliko navrata već predmet s istim obrazloženjem vraćao pred odbor.