Ruby_Danderfluff

Koja je vrsta upravnog postupka, morat ćete detaljnije opisati situaciju.

Sklopite ugovor o partnerstvu u gradnji kuće, kojom ćete definirati da će Vam onaj koji je vlasnik terena prepisati po 1/3 zemljišne čestice, tako će se smatrati da sve što je s tom česticom razmjerno trajno spojeno, suvlasništvo sve trojice. Jasno, nakon izgradnje kuće istu ako bude imala tri zasebne uporabne jedinice, možete etažirati, tako da zajednički dijelovi zgrade i zemljišna čestica čine suvlasništvo, a da svaki imate zasebno vlasništvo na svom stanu unutar kuće.

Po mom mišljenju, primjenjuje se čl. 40. ZUP-a, koji kaže da se postupak smatra pokrenutim od trenutka podnošenja urednog zahtjeva. Ako zahtjev nije uredan, odnosno ne sadrži svu dokumentaciju koja je potrebna da bi se po zahtjevu moglo postupati, ako ne postoje zakonske pretpostavke za podnošenje zahtjeva (čl. 41. ZUP-a), zahtjev će se odbaciti. Ili javnopravno tijelo može postupati po čl. 47. ZUP-a pa nedostajuću dokumentaciju tretirati kao dokaz, za koji će stranci odrediti primjereni rok da istu dostavi, te ako istu ne dostavi u ostavljenom roku, zahtjev odbiti. Dakle, po meni bi se pravo trebalo priznati od trenutka dostave nedostajuće dokumentacije.

Vrlo zanimljivo pitanje. Po mom mišljenju, Vi ste svoje autorsko pravo ugovorom prepustili prvom nakladniku, ne drugom (čl. 42. Zakona o autorskom pravu kaže da je autorsko pravo neprenosivo osim u situacijama nasljeđivanja, mada ako se radi o prijenosu cjelokupnog poslovanja s prvog nakladnika na drugog, to je moguće), slijedom čega je drugi trebao tražiti Vaše dopuštenje. Ja bih išla na opciju gdje Vi tražite od drugog nakladnika naknadu štete zbog povrede autorskog djela u mirnom postupku, u visini naknade za autorsko djelo koliko je platio prvi nakladnik. Ozbiljnije bi bilo da to učinite po odvjetniku, no možete i sami. Teoretski, mogli biste drugog nakladnika i prijaviti za kazneno djelo nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača iz čl. 285. Kaznenog zakona, ali to za Vas ne polučuje neposrednu korist (jer je rezultat kaznenog postupka osuda za kazneno djelo, a ne naknada štete) i vjerojatno će narušiti odnose s tim nakladnikom ako budete htjeli dalje surađivati, iako se, dakako, može koristiti kao sredstvo pritiska. Ja bih išla s prvom opcijom, ali trebalo bi bolje proučiti kakav je odnos između prvog i drugog nakladnika, te što Vaš ugovor s prvim nakladnikom kaže o prijenosu prava iskorištavanja autorskog djela.

Ne, on više ne može zastupati društvo prema trećima, to sad radi stečajni upravitelj. Direktor je zaposlenik pod upravom stečajnog upravitelja, i on izvršava njegove naloge.

Gdje ste i kada se vraćate?

Samo za porezna dugovanja postoji apsolutna zastara, vidite citat, Opći porezni zakon ih propisuje. Na tražbine privatnih ovrhovoditelja (banaka, teleoperatera) primjenjuju se zastarni rokovi iz Zakona o obveznim odnosima, ne Općeg poreznog zakona, očigledno. A Zakon o obveznim odnosima ne poznaje apsolutnu zastaru.

Je li to u organizaciji sindikata? Obično postoje pravilnici kako možete ostvariti isplatu svog uloga.

Prilično, jer sud dok je spis na drugom sudu, nema spis u svom posjedu i u radu da bi mogao iskazati pravomoćnost po bilo kojem dijelu.

Možda da pokušate tražiti po Zakonu o pravu na pristup informacijama od ministarstva regionalnog razvoja? Ako nećete ići u općinu da vam to pojasne, e-građani niti inspektorat vam ništa ne mogu pomoći, mislim da Vam je ovdje sve lijepo objašnjeno.

Po mom mišljenju, neće imati snagu u Hrvatskoj, jer se kaže da se izjava o odricanju mora dati javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda. Isto tako, ako ostavitelj još nije umro, tada izjava o odricanju od nasljedstva nema učinka.

Ako možemo razjasniti: po privremenoj mjeri su djeca dodijeljena Vama da s Vama žive, ali se Vi protivite tome da otac održava bilo kakve odnose s djecom do odluke o razvodu? Zašto?

Pretpostavljam da se policija neće miješati u međusobne odnose ako nema elemenata kaznenih djela. Kad ste Vi iselili? A kad je ona zamijenila brave? Ako nije prošao rok od 30 dana, možda možete podnijeti tužbu za smetanje posjeda, na način da se utvrdi smetanje, te da sud naloži supruzi da uspostavi ranije posjedovno stanje (vrati prethodne brave), u protivnom ako su rokovi prošli, možete je tužiti za naknadu štete zbog nemogućnosti uživanja svog vlasništva u visini najamnine koju drugdje plaćate jer ne možete koristiti svoje vlasništvo. U svakom slučaju, ja bih savjetovala da se prethodno supruzi mirno obratite dopisom po odvjetniku da Vam u određenom terminu omogući ulazak u kuću i odnošenje svojih osobnih stvari uz prisustvo odvjetnika. Ako tome ne udovolji, tada podnesite spomenute tužbe. Po mom mišljenju, supruga se postavila neprijateljski i morate odgovoriti istom mjerom, inače ćete biti uskraćeni i u bračnoj stečevini i u pravima koja Vam pripadaju.

Nažalost, nikome ako se radi o međi između privatnih parcela, to morate rješavati sami putem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim srodnim pravima, koje se tiču susjedskih prava i međe.

Ne možete sami pisati reviziju, bilo izvanrednu ili redovnu, mora biti podnesena od strane osobe koja ima položen pravosudni ispit. Dakle, kako se piše revizija i što sve mora sadržavati, Vas kao laika uopće ne treba zamarati.

Troškovi koji su dosuđeni, dosuđeni su onako kako glasi u izreci presude - dakle, ono što je dosuđeno, to je sve što trebate platiti: ako piše 67.000,00 kn, onda je u to uključen PDV. Što se tiče zatezne kamate, ona je također određena u izreci presude, ako nije navedena, tada zatezna kamata počinje teći tek od isteka paricijskog roka u kojem se moglo dobrovoljno ispuniti tražbinu (dakle, nakon isteka roka od 15 dana od pravomoćnosti presude). Za ovako komplicirane i dugotrajne sporove, najbolje je postići dogovor, ali ako to nije moguće, treba Vam netko tko će moći dati potpun izračun cjelokupnog iznosa, a to se bez uvida u sve presude ne može. Vjerojatno će doći do neke vrste prijeboja između Vas i protivne strane, barem po pitanju troškova, koliko vidim.

Prije Narodnih novina, zakoni su se za cijelu SFRJ, pa i za Hrvatsku, objavljivali u Službenom listu SFRJ, primjerke vjerojatno možete naći u sveučilišnim knjižnicama i državnim arhivima.

Naknada štete će ovisiti o tome kolika je šteta supruzi nastala od prometne nezgode, koliko je trpjela fizičkih bolova, straha, smanjenja životne aktivnosti, naruženost i sl., a to ocjenjuju sudsko-medicinski vještaci, dakle, o tome uopće nije moguće govoriti, očigledno je da supruga ima i trajni invaliditet te da joj je stalno potrebna tuđa pomoć i njega, pitanje je i je li pretrpjela i neku drugu materijalnu štetu, izgubljenu zaradu i slično. Po mom mišljenju, možete očekivati naknadu štete u stotinama tisuća kuna, ali se ne mogu odrediti bliže od toga. Nadalje, ako je počinitelj iz Zagreba, postupci mogu trajati i do nekoliko godina - dvije, tri ili više do pravomoćnosti ili isplate. Međutim, osiguravajuća društva obično odmah isplaćuju iznos štete koji smatraju da je po njima nesporan, i ja vjerujem da ćete barem dio odštete dobiti u mirnom postupku prije parnice.

Po meni bi možebitno postojalo vrijeđanje moralnih osjećaja građana koje je prekršajno kažnjivo, iako se ne radi o javnom mjestu već o privatnom prostoru, ako se Vaš privatni prostor "prelijeva" u javni (ovo je sudska praksa već riješila), no moram priznati da nisam naišla na takvu praksu glede raskomoćivanja u svom privatnom prostoru.

Nažalost, Zakon o obveznim odnosima u čl. 231. propisuje dulji zastarni rok samo za naknade štete za učinjena kaznena djela, ne stegovna djela, slijedom čega i ja smatram da bi se primjenjivao čl. 230. ZOO-a. Ne vidim da biste mogli tražiti naknadu štete po nekoj drugoj osnovi.

O kakvoj se izjavi radi?

Zbog ekonomičnosti postupka, da se ne vodi više postupaka za ista ili slična djela. Po meni, to Vam može ići samo u korist: prvo zato što će postupak zbog više djela nužno dulje trajati i biti teže sve dokazati, a drugo zato što je moguće da sve bude okvalificirano kao jedno produljeno kazneno djelo, a ne više djela, što se blaže kažnjava.

Načelno je bilo koja vrsta saznanja poticaj državnom odvjetniku da provede izvide za počinjenje kaznenog djela.

Moguće je da će doći do kaznenog progona sestrične zbog prijetnji, ali izvidi u tom slučaju nešto dulje traju, jer se moraju saslušati svi prisutni i podići optužnica, to obično ne ide tako brzo kao prekršajni postupak.

Ovisi što želite. Ako želite da susjedi plate novčanu kaznu i da budu proglašeni krivima zbog klevete, onda ćete podnijeti privatnu kaznenu tužbu. Ako želite naknadu štete zbog povrede prava osobnosti, tada ćete tužiti radi naknade štete u određenoj visini. Možete oboje, a ne morate.