Ruby_Danderfluff

znam gospođu koja je registrirala d.., ali sad kad sam tražila,vidim da je propao, zbog toga je možda bolje registirati sporednu djelatnost ili paušalni obrt. Za izdavanje računa se savjetujte s knjigovođom, znam da neki paušalisti izdaju račune na paragon blokovima, ali ne znam da li vaša djelatnost u slučaju primanja novca na ruke podliježe fiskalizaciji.

nema zapreke da vi kao radnik podnesete zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa prema poslodavcu obrazlažući kao i ovdje, iako mislim da u ovom slučaju nećete moći tražiti sudsku zaštitu ako vam poslodavac ne udovolji (jer povreda radnog prava nije tog intenziteta da bi opravdavala sudsku zaštitu).

Shvaćam problem, društvo je bilo neaktivno pa niste imali knjigovođu koji bi vodio tekuće poslove, jer da jeste, on bi vas sigurno bio dužan upozoriti i upozorio bi vas o izmjeni propisa vezano uz primanje mirovine. Ako ja dobro računam, otac vam je 2014. godine bio 71 godinu? Tada u vrijeme dok je bio direktor d..-a imao uvjete i za starosnu mirovinu. Umirovljenici koji su prijavljeni kao članovi uprave na nepuno radno vrijeme mogu istovremeno primati mirovinu i biti članovi uprave bez obustave prava na mirovinu, ali bi se moralo raditi o korisniku starosne, a ne prijevremene mirovine, što je kod vašeg oca slučaj. U kojem smislu mislite da je povrijeđeno pravo na mirno uživanje vlasništva? U slučaju vašeg oca vjerujem da je povrijeđeno stečeno pravo na mirovinu, ali ne znam je li to dovoljno za naše sudove (čak štoviše, vjerujem da nije). Predlažem pokušaj dogovora s mirovinskim, drugog iskustva po ovom pitanju nemam.

možete dati otkaz sporazumno sa poslodavcem ili, ako poslodavac nije suglasan, možete sami dati otkaz ne navodeći razloge, vi kao radnica to niste dužni. Međutim, u oba slučaja radni odnos prestaje vašom krivnjom, pa nećete moći ostvariti naknadu za nezaposlene s HZZ-a. Ipak, pobrinite se da prije otkaza ugovora iskoristite godišnji odmor u cijelosti za 2015., ako ga niste iskoristili, cijeli za 2016. godinu i razmjerni dio za 2017. godinu, ili od poslodavca zatražite da vam isplati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ako vam ne želi dati da ga koristite prije otkaza ugovora o radu. osim toga, možete odraditi i otkazni rok, ali predlažem da pokušate dogovoriti s poslodavcem da vam otkazni rok teče za vrijeme korištenja godišnjeg odmora tako da se ne morate mučiti oko čuvanja djeteta i odlaska na posao.

A la Erin Brokovich

oni mogu pokrenuti ovršni postupak kod javnog bilježnika, ali ako stavite pravovremeni prigovor, ne mogu ovršiti sredstva s vaših poslovnih računa. nakon vašeg prigovora, vodi se parnica kod (trgovačkog) suda koju oni ne mogu dobiti, što znači da će vam biti dužni naknaditi troškove u konačnici.

Ovo je pitanje više regulirano Zakonom o zaštiti potrošača, ali je pitanje primjenjuje li se na Vas s obzirom da ste vi također trgovačko društvo, a ne potrošač. U tom je zakonu puno bolje regulirano sklapanje ugovora na daljinu i rokovi i uvjeti raskida. Međutim, vi ste i dalje u potpunosti u pravu - ugovor nije sklopljen ako ponuda nije nedvojbeno prihvaćena, a to u ovom slučaju nije tako. S obzirom da je ovo vrlo nasrtljiva poslovna praksa, predlažem da tom ponuđaču zaprijetite (čak i uz korištenje odvjetnika, jer to ponekad pali) i to nekom ozbiljnom sankcijom poput kaznene prijave za prijevaru u gospodarskom poslovanju ili zavaravajuće oglašivanje, ili čak štoviše, da im se jednostavno prestanete javljati na pozive.

1. za obavljanje trgovačke, odnosno gospodarske djelatnosti morate na neki način imati društvo ili obrt koje bi obavljalo tu djelatnost. 2. možete registrirati sjedište društva ili obrta i na svojoj kućnoj adresi, mislim da nema zapreke da skladištite proizvod u svom prostoru. Ipak, provjerite prije da se ne radi o proizvodu koji se u Hrvatskoj može prodavati samo putem ljekarni ili specijaliziranih prodavaonica i za što morate imati posebno odobrenje nadležnih tijela, i isto tako, uvoz radi prodaje podliježe carinjenju, otac ne bi smio krijumčariti taj proizvod preko granice, osobito ako se radi o proizvodu čiji je promet ograničen. Postoji razlog zašto većina distributera, poduzeća i tvrtki vrši uvoz upravo na način na koji to čine.

U svakom slučaju, ako ste vi nastavili raditi kod poslodavca i nakon isteka ugovora na određeno vrijeme i poslodavac vas nije odjavio, smatra se da imate ugovor na neodređeno vrijeme. Otkazni rok se određuje ovisno o tome koliko je ukupno trajao radni odnos kod tog poslodavca, ali ako vi otkazujete ugovor o radu i imate za to važan razlog, otkazni rok ne može trajati dulje od mjesec dana.

a gle, a opet, učestalo kašnjenje s pauze remeti radni proces... Na poslodavcu je primarno pravo organizacije rada i radnog vremena, iako Zakon o radu doista ne propisuje mora li ili ne mora radnik za vrijeme dnevnog odmora biti u radnom okruženju.

Ako sumnjate u poštenje sutkinje, uvijek možete tražiti izuzeće, ali ako nema stvarnog zakonskog razloga za izuzeće (a ovdje mi se čini da nema, s obzirom da su "samo" prijateljice), to zna razljutiti uređujućeg suca tako da bude još nenaklonjeniji vama. Ne razumijem u čemu se sastoji razlika od 22 m2 koji, kako kažete, drugi stanar nepovlasno koristi - je li to zajednički dio kuće? (stubište i sl.)

meni se čini da to nije tako jednostavno

Sada knjigovođe savjetuju da se prijavite na skraćeno radno vrijeme - na pola radnog vremena ili na čak četvrtinu radnog vremena (s obzirom da vi i faktično radite oko pola radnog vremena, to ima rezona). Osim toga, druga Vam je opcija da se zaposlite kod nekog drugog poslodavca pa da on preuzme plaćanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a da Vi i nadalje budete nezaposleni direktor svog d..-a.

Mislim da treba tumačiti povezanost ovih odredbi na ovaj drugi način koji sugerirate, da je to nešto što nije predviđeno i propisano odredbom čl. 103. I inače, odredbe o naknadi za vrijeme ugovorne zabrane konkurencije treba tumačiti na način da je tim ugovorom radniku za određeno vrijeme ograničeno ustavno pravo na rad, jer se ne može zaposliti kod poslodavca kod kojeg želi i može, pa mu je bivši poslodavac dužan to ograničenje financijski kompenzirati (tako to sudovi tumače u praksi, koliko je meni poznato). Ako su iz iste djelatnosti, tada je to po meni zabranjeno - ako ste radili u prodaji u Krašu, pa sad prelazite u Zvečevo na radno mjesto iste funkcije, to je zabranjeno. Ali to se isto tako određuje u svakom pojedinačnom slučaju i morate dobro paziti što vam u ugovoru piše.

Po mom mišljenju, ako se radi o poslodavcu koji je javnopravno tijelo, on treba poništiti natječaj na način na koji ga je objavio, ali kod privatnih poslodavaca to nije propisano niti znam da takva obveza postoji.

ako se radilo o istoj branši, onda vam je jedina šansa da je to poslodavac u to vrijeme znao i odobrio, ili da nije zabranio. Koliko je vremena prošlo od saznanja poslodavca za vaš j.d..?

1. moje mišljenje je da možete preraspodijeliti radno vrijeme na taj način, ako poštujete da ta radnica ne smije raditi više od 40, eventualno 50 sati tjedno, i da joj ukupno mjesečno radno vrijeme ne bude dulje od 168 sati, odnosno za prekovremene sate joj trebate isplatiti i plaću. 2. možete s tim radnikom, primjerice, sklopiti ugovor o djelu za taj dan ili večer, ali morate na taj rad platiti porez. doduše, trebat ćete za svaku takvu zgodu raditi poseban ugovor.

kojom odlukom je dijete dodijeljeno vama? je li to bilo rješenje Centra za socijalnu skrb ili odluka suda? Kojom odlukom je određena visina alimentacije (pretpostavljam tom istom)? Kojom odlukom su uređeni susreti i druženja djeteta s ocem? Ukratko, koja god to odluka bila, vi morate tražiti izmjenu te odluke na način da se susreti i druženja odvijaju na drugi način (s obzirom da to više neće moći biti svaki drugi vikend), i da vam sud dopusti da odvedete dijete u Njemačku. Ne preporučujem vam da samovoljno odvedete dijete, jer to se u zakonu definira kao međunarodna roditeljska otmica djece i tada postupaju međunarodne institucije u povratu djeteta roditelju od kojeg je dijete odvedeno. Preporučujem vam da se posavjetujete s odvjetnikom, da vam pogleda dokumentaciju i kaže što možete učiniti. Sretno!

ništa, to ćete učiniti tek po pozivu suda rješenjem o pristojbi.

poštovani, odgovorila sam vam na drugoj temi koju ste otvorili s istim pitanjem.

predlažem putem odvjetnika uputiti poziv da se dogovorena provizija isplati. Usmeni ugovor je također ugovor, ali moraju postojati tragovi o sklapanju takvog ugovora - svjedoci, bilješke ili nešto slično. Ukoliko naručitelj ne reagira, tužbom zahtijevati isplatu.

Nije u smislu Kaznenog zakona (prijevara u gospodarskom poslovanju bi bila ako netko nekoga dovodi u zabludu ili održava u zabludi u poslovanju da bi na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učinio, pojednostavljeno rečeno). Po meni, to je nelojalna konkurencija ili u širem smislu postupanje suprotno dobroj vjeri, ali kako se zaštititi od toga, treba ocijeniti za svaki pojedinačni slučaj. Preduhitriti ovakvo postupanje suugovaratelja može se odnosom povjerenja i dobrim pisanim ugovorom o poslovnoj suradnji, koji kasnije, u slučaju kršenja, može rezultirati obvezom na naknadu nastale štete i slično. Nekakvo drugo rješenje mi trenutno ne pada na pamet.

koliko je proteklo od smrti ostavitelja? možda još nije proveden ostavinski postupak.

Imate pravo na 50% ulaganja u kućanstvo i dogradnju za vrijeme trajanja braka, a što smatram da će biti, ako dođe do sudskog postupka i ne uspijete se mirnim putem dogovoriti, potrebno vještačiti po vještaku građevinske i ine struke.

Ona se ne može u ime djeteta odreći uzdržavanja, to pravo pripada djetetu i ona mu ga ne može otuđiti. Vi možete sudski tražiti umanjenje uzdržavanja, ako Vaše imovinske prilike nisu takve da možete podnijeti mjesečnu obvezu kakva Vam je dosuđena. Majka može živjeti sa djetetom jer ona svojim radom i ulaganjem napora u djetetov odgoj i svakodnevni život ispunjava ono što bi Vi, koji ne živite s djetetom, trebali namirivati u mjesečnim iznosima uzdržavanja; ja tu ne vidim drugu opciju - Vi dijete ne želite, ne želite mu plaćati uzdržavanje, smatrate da majka nema uvjete, pa je po Vama valjda jedina opcija da dijete ide u dom ili što?