Ruby_Danderfluff

ja također nisam u ZTD-u našla da j.d..-i ne mogu imati prokurista, ali je pitanje tko prokuru može dati. prokuru može dati samo trgovac (dakle, trgovačko društvo ili trgovac pojedinac) pa je pitanje može li se prokura zasnovati prilikom osnivanja trgovačkog društva ili tek naknadno, nakon što je društvo osnovano (teoretiziram samo, moguće je da je JB ipak u pravu). zašto majci ne bi odgovaralo da bude samo osnivač, bi li ona kao umirovljenik sudjelovala u poslovanju društva?

Ako se radi o običnom upitu za dostavu informacija, to je regulirano Zakonom o pravu na pristup informacijama, gdje je svako tijelo bilo dužno imenovati povjerenika preko kojega građani ostvaruju pravo na pristup informacijama, a tim zakonom su za tijela i odgovorne osobe u njima propisane prekršajne kazne ako bez opravdanog razloga uskrate informacije povjereniku, odnosno građanima.

po mom saznanju (ali neka to netko još potvrdi, nemojte se držati samo za moju riječ), državljanu RH koji se nalazi u inozemstvu se dostava vrši putem diplomatskog ili konzularnog veleposlanstva, odnosno putem međunarodne pravne pomoći, stoga smatram da odluku, pogotovo tako važnu kao što je presuda, morate dobiti u fizičkom obliku. međutim, ako se okrivljeniku sudi u odsutnosti, odluke i dopisi se dostavljaju njegovom branitelju i dostavom branitelju se dostava smatra urednom (ako vam se sudi u odsutnosti, tada morate imati branitelja po službenoj dužnosti i njemu je presuda dostavljena i od tog dana dostave teče rok za žalbu).

slažem se s matrixom - dok se provodi ovrha na jednom predmetu ovrhe, ne može se provoditi na drugom, jer bi u tom slučaju morali povući ovršnu ispravu da je upotrijebe u novom ovršnom postupku.

ako sud smatra da je njegov iskaz pravno relevantan, može ga na prijedlog stranke zvati kao svjedoka (no nije li možda tipfeler da ga se zove kao umješača, a sud je ustvari mislio reći - kao svjedoka?). prisilno dovođenje je moguće, kao i novčana kazna, te zatvor ako svjedok uskrati iskaz (čl. 248. ZPP-a), ali ja nisam čula za takav slučaj u parnici.

to jest i nije točno: postupak po Zakonu o stečaju potrošača se vodi u dvije faze - u prvoj se dužnik pokušava dogovoriti s vjerovnicima pred posrednikom FINE, da mu oni otpuste dio duga ili da dug otplati u ratama. Ako se dogovore, onda o tome sklapaju nagodbu. A ako se ne dogovore, tek onda dužnik ide u pravi stečaj, tj. osobni bankrot pred suca općinskog suda gdje više za vjerovnike nema prostora dogovorima, već se u postupku pred sudom dužniku dodjeljuje povjerenik (stečajni upravitelj) koji procjenjuje njegovu imovinu, isplaćuje vjerovnike koje može isplatiti iz postojeće imovine, za ostalu imovinu mu dodjeljuje "džeparac", a ostatak koji će ostvariti u narednih do 5 godina, prenamjenjuje za isplatu ostalih vjerovnika. Nakon 5 godina (te rokove govorim primjerice), svi ostali dugovi se brišu. S obzirom da je zakon tek stupio na snagu i da su tek imenovali povjerenike i posrednike, moguće je da su neki dužnici tek (neuspješno) završili ovaj dio postupka pred FINOM, pa zato tvrde da je nemoguće, no to pretpostavljam. Neka me netko ispravi ako griješim, ali to je moje mišljenje.

bih. pravo ima svoju praktičnu primjenu u svakodnevnom životu, bez obzira na to čime se kasnije bavili.

po mom mišljenju (ali nepotkrijepljeno nikakvom praksom), ne morate prijavljivati promjenu adrese niti vraćati određeni putni trošak, tako bi proizlazilo iz te odredbe.

u kojem smislu volontirati? po Zakonu o volonterstvu ili kao stručno osposobljavanje?

uglavnom, zapisničar radi sa sucem u sudnici, najčešće piše zapisnike i presude po diktatu, a upisnik radi u upisniku ili pisarnici i obavlja poslove zaprimanja pismena, pošte i kolanja spisa između sudnice i upisnika

možda da dodam: prema Zakonu o radu (koji se supsidijarno primjenjuje uz kolektivni ugovor), poslodavac može, ako posumnja da radnik nije sposoban obavljati poslove svoga radnog mjesta (čl. 24. ZOR), uputiti radnika na liječnički pregled (čije troškove, istini za volju, snosi poslodavac) - ako on to odbije ili ako liječnički pregled pokaže da radnik nije sposoban obavljati poslove svog radnog mjesta, ima mjestu okončanju radnog odnosa na odgovarajući način, po mom mišljenju.

važno je reći da županijski sudovi ne odlučuju javno, ne sazivaju ročišta i ne pozivaju stranke, tako da neke daljnje troškove vođenja postupka nećete imati, samo vam preostaje čekati neko vrijeme da sud odluči, te da dostavi svoju odluku općinskom sudu, a općinski sud tada vama.

pretpostavljam da bend nije d.. niti udruga, znači da nema pravnu osobnost. u tom smislu ste vi svi suvlasnici razglasa. jedan suvlasnik može tražiti razvrgnuće suvlasništva sporazumno ili sudskim putem. ako nema sporazuma oko načina razvrgnuća (pa bilo to i dinamike isplate), suvlasnik može nadležnom sudu podnijeti zahtjev za razvrgnuće, da sud odredi na koji način će se izvršiti razvrgnuće. mislim da policija neće zadirati u ovakav građanskopravni odnos, ali ako postoji mogućnost da će vam stvarati neugodnosti neosnovanim prijavama i sl., savjetujem vam da nađete način da se dogovorite.

to sa jamcima i sudužnicima je sporno s ovim aneksima o konverziji, jer nitko ne može obvezati sudužnika ili jamca da ponovno potpiše aneks ugovora, tako da mi se čini da rješenje još uvijek ne postoji, jer je zakon nedorečen.

Nakon što vas poslodavac ili njegov zastupnik kontaktira da će vam uplatiti novac i upita podatke za plaćanje, recite mu gdje i kako želite da vam se novac uplati.

angažirajte odvjetnika, on će znati što dalje.

o kakvom se ugovoru radi, je li za njega propisana forma? (je li to, primjerice, ugovor o zajmu?) naime, ako je u nekom posebnom zakonu za ovu vrstu ugovora propisana obvezna forma u obliku javnobilježničkog akta, a to nije ispunjeno, onda ugovor nije valjan. Zakon o obveznim odnosima o ništetnosti kaže da je ugovor ništetan ako je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva. Ako toga u ovom slučaju nema, nema niti ništetnosti, neovisno o formi. Čak i kad bismo rekli da je djelomično ništetan ugovor (u dijelu koji se odnosi na neizvršenu solemnizaciju), ostali dio ugovora po mom mišljenju egzistira. nisam naletjela nigdje na informaciju da neizvršenje solemnizacije povlači za sobom ništetnost čitavog ugovora.

radi li se o sindikalnom povjereniku? naravno da sindikalni povjerenik može biti samo osoba koja je zaposlena kod poslodavca, ne može sindikalni povjerenik u školi ili poduzeću x biti osoba zaposlena u metalurgiji ili poduzeću y. tko može biti izabran za sindikalnog povjerenika pretpostavljam da uređuju akti ustanove ili poduzeća - statut ili neki drugi akt, u Zakonu o radu piše samo da to može biti radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca.

tražila sam na stranicama Hrvatske ljekarničke komore, ali ne nalazim točan odgovor, kao niti u Zakonu o ljekarništvu (savjetujem postaviti upit vašoj komori). Imate li odobrenje za samostalan rad? Ukoliko imate, pretpostavljam da kao i druga samostalna zanimanja, podnosite prijavu za registraciju samostalne djelatnosti nadležnoj poreznoj upravi, HZMO-u i HZZO-u.

slažem se. ako se možete dogovoriti, sklopite sporazum o tome tko što dobiva od bračne stečevine, neka svatko prenese na sebe ono što je iz braka dobio i to je to.

moje osobno tumačenje (ali moje osobno, nemam nikakvu potvrdu o tome) jest da se računa staž upisan u radnu knjižicu (tj. sad u evidenciju HZMO-a), bez obzira na eventualno korištenje porodiljnog dopusta.

u Mostu (bio), ali zanimljiv lapsus...

nije to apsolutno i nije lako objasniti, zato se skanjujem govoriti vam detaljnije jer se bojim da ćete nešto krivo shvatiti, a i ne znam detalje. naime, troškovi se plaćaju ovisno o uspjehu u parnici - ako je on tražio 30.000,00 kn, a uspio je s 5.000,00 kn glavnice, on je uspio u parnici sa 17%, što znači da ste vi sa svojim zahtjevom (da se odbije njegov tužbeni zahtjev) uspjeli s 83%. Vi ste, dakle, njemu dužni platiti 17% njegovih troškova, a on je dužan vama platiti 83% vaših troškova. Kad se to prebije, tek će se onda vidjeti tko je kome što dužan platiti od troškova. dakako, to se ne odnosi na glavnicu - glavnicu i zatezne kamate ćete morati platiti.

predlažem da kazneno prijavite tu osobu, za kazneno djelo nametljivog ponašanja iz čl. 140. Kaznenog zakona, ako se radi o radnjama kojima ta osoba ustrajno i kroz dulje vrijeme uhodi vas ili vašu suprugu ili s njom uspostavlja ili nastoji uspostaviti neželjeni kontakt ili vas na drugi način zastrašuje ili time kod vas izaziva tjeskobu ili strah za vašu sigurnost ili sigurnost vama bliskim osobama. kaznena prijava se podnosi u policiji ili općinskom državnom odvjetništvu nadležnom za mjesto gdje se kazneno djelo dogodilo ili gdje su nastupile posljedice. možete li pobliže objasniti o kakvim se sadržajima radi i što navedena treća osoba želi postići slanjem fotografija vašim obiteljskim prijateljima?

stečeno bez osnove možete potraživati tek kad ste umjesto nekoga nešto platili, ne prije toga. ako su vam blokirani računi, ali nemate dokaz da ste platili, to po mom mišljenju ne možete utužiti dok ne platite.