Ruby_Danderfluff

Provjerite ugovorne obveze, jer je najčešće ovo pitanje regulirano da je moguće raskinuti ugovor bez obveze naknade penala, ali pod uvjetom da na novoj adresi prebivališta davatelj nije u mogućnosti pružiti ugovorenu uslugu.

Evo na kraju sam sam našao odgovor, kao sa svim pravnim dokumentima treba jako pažljivo čitati.
Članak 1. Zakona o privatnoj zaštiti kaže: " Ovim se Zakonom uređuje način obavljanja djelatnosti zaštite osoba i imovine ", dakle vrijedi samo za subjekte koji nude usluge klijentima provođenja privatne ili tehničke zaštite i ne odnosi se na privatne osobe.
Nadam se da će nekome ovo također pomoći.

Čini mi se da odredbe Zakona o vlasništvu koje se tiču susjedskog prava ne reguliraju ovo pitanje, jer se ne radi o sporu oko međe, ne radi se o prijelazu na tuđe radi postavljanja skele, ne radi se o zajedničkoj ogradi. Po mom mišljenju, ovo bi trebalo odraditi po pravilima struke, kako susjedu ne bi nastala šteta.

Čini mi se da odredbe Zakona o vlasništvu koje se tiču susjedskog prava ne reguliraju ovo pitanje, jer se ne radi o sporu oko međe, ne radi se o prijelazu na tuđe radi postavljanja skele, ne radi se o zajedničkoj ogradi. Po mom mišljenju, ovo bi trebalo odraditi po pravilima struke, kako susjedu ne bi nastala šteta.

Sklopiti ugovor o darovanju sa kćeri, na temelju njega prijedlogom tražiti besteretni otpis tih dviju čestica u novi zk.uložak i upis prava vlasništva u korist kćeri.

Ako nije prošlo 30 dana od dana Vašeg saznanja za čin smetanja Vašeg posjeda, možete općinu tužiti za smetanje posjeda i tražiti da uspostavi ranije posjedovno stanje (tj. da popravi štetu) i da se suzdrži od daljnjeg smetanja. Međutim, pitanje je što ako je zaista bilo potrebno provesti navedeno smetanje radi odvodnje oborinskih voda.

Prometom nekretnina, u smislu čl. 4.st.1.točke 1.Zakona o porezu na promet nekretnina, smatra se svako stjecanje vlasništva nekretnine. 
Stjecanjem nekretnine (čl. 4.st.1 točka 2.) smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje dosjelošću, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije li stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba.
U skladu s člankom 6. stavkom 2. Zakona obveznik poreza na promet nekretnina pri zamjeni nekretnina je svaki sudionik u zamjeni i to za vrijednost nekretnine koju stječe,iz čega proizilazi da se zamjena nekretnina tretira i oporezuje kao dvije kupoprodaje nekretnina.
 

O štrajku ne odlučuje poslodavac već radnici. Ravnatelju nije u interesu da se ne radi.  Radnika se ne može prisiliti da radi/štrajka. Evidentira se na evidenciji radnog vremena. Uobačijeno je da sindikalist traži potpise radnika koji žele štrajkati, a posao poslodavca je voditi evidenciju radnog vremena..

Vjerojatno će netko znati bolje, no dok ne dobijete koji drugi odgovor, ja ću samo napisati da prvi put čujem za takvo nešto - jedini slučaj u kojem meni pada na pamet da radnik mora ikakve novce vraćati od bolovanja je da je na tzv.lažnom bolovanju. Da ulogu igra to koliko je u radnom odnosu, zbilja sumnjam. Meni to zvuči kao da poslodavac Vas pokušava nasanjkati da Vam uzima nešto s plaće. Moja je preporuka da tražite od HZZO-a službeno tumačenje toga što Vam je poslodavac rekao, POGOTOVO ako je nešto već počeo uzimati s plaće. Uputite dopis nadležnom HZZO uredu ili u Zagreb i napišite da Vam žurno treba odgovor jer Vam se prijeti sustezanjem sa plaće. I nemojte slučajno ništa potpisivati poslodavcu da pristajete da Vam nešto uzima s plaće i slično!

Upisani teret prati njihov suvlasnički dio, a Vaš se dio ne dira. Znači, zaštićeni ste u odnosu na svoj dio, ali ne i za njihov dio. Tko bi jednoga dana naslijedio ovaj roditeljski dio?

Javni bilježnik je za ostavinske postupke tek povjerenik suda, a jedino sud ima ovlasti odlučivati po prigovorima i donositi odluke o tome hoće li se ili nešto uvrstiti u rješenje o nasljeđivanju ako o tome postoji spor stranaka. Dakle, kad bi javni bilježnik postupio na svoju ruku, prekoračio bi ovlasti koje su mu dane zakonom.

U ime malodobnog djeteta odričete se nečega što pripada djetetu?! Naravno da sud niti u kom pogledu ne obvezuju međusobni dogovori roditelja na štetu djeteta. Dijete ima pravo na uzdržavanje isto kao što ima pravo na osobne odnose sa vama.

Ne možete pokrenuti ovršni postupak jer su u predstečajnoj, ali možete poslati dopis predstečajnom povjereniku da Vam u mirnom postupku isplati otpremninu, koja je prioritetna tražbina, te koja se mora namirivati neovisno o predstečajnom postupku.

Parničnim postupkom, tužbom radi činidbe ("Nalaže se..."), temeljem čl. 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Odite na ostavinsku pa ćete saznati što je predmet nasljeđivanja (može biti pravo korištenja grobnog mjesta i sl.), i onda se na ostavinskoj odreknite nasljedstva. Ako se ne pojavite, smatra se da ste prihvatili nasljedstvo.

Ako netko ne nazoči ostavinskoj raspravi,  a prethodno nije izjavio da se odriče od nasljedstva, smatra se da želi nasljedstvo (čl.217. st. 3. ZN-a)

Nemojte to raditi, radije alimentaciju koju dobijete od supruga proslijedite bivšoj svekrvi. 

Ako je sudužnica po tom kreditu, i uz Vašu suglasnost može. 

Po čl. 127. Ovršnog zakona, već dostavom zaključka o prodaji nekretnine ovršenik gubi pravo na posjed nekretnine i dužan ju je predati kupcu, osim ako zakonom ili sporazumom s kupcem nije drukčije određeno. Ako ovršenika nema, nema Vam tko predati u posjed. Ako ga ima, onda se primjenjuju daljnji članci, 128.-130. Ovršnog zakona. 

Kupoprodaju možete sklopiti neovisno o upisanom teretu, no prije toga prikupite informaciju o visini duga i za isti umanjite kupoprodajnu cijenu, tako da dug izmirite upravo Vi. 

Prodavatelj nek prvo rješi teret, u protivnom ćete ostat bez novca i nekretnine! To vam je mačak u vreči.

Jel mi možete vjerovati ako bih vam rekla da je odnio i homebox bežični internet sa sobom. A nije skroz otisao jer su mu odjevne stvari tu,onda si možete misliti s kim imam posla,a taj ček plaćam ja,za internet. Samo što to na njega stoji

U nedostatku pravnih propisa u BiH, na ugovore o poklonu još uvijek se primjenjuju pravna pravila zakona koji vuče korijene iz Austrougarske monarhije ( OGZ), pa tako isti uređuje i vaš konkretan upit. 

Za kakve troškove ga teretite? Ima li on troškova u odnosu na Vas? Jesu li sve ovo troškovi iz postupka razvrgnuća suvlasništva?
Zakonski nije regulirano ˝ugnjetavanje˝.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl.104
(1) Stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo deblo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se proteže korijenje i vise grane.
(2) Stablo čije je deblo izraslo na samoj međi u suvlasništvu je susjeda s obje strane međe.
(3) Što je određeno glede stabla, na odgovarajući se način primjenjuje i na drugo raslinje.