mutavi

to što nije vidljivo na portalu, ne mora značiti da nije prijavljen početak radova i izrađen glavni projekt. 
i jednima i drugima, ako sumnjate da se radovi izvode suprotno izdanoj dozvoli, odnosno ukoliko sumnjate da nemaju glavni projekt za izvedeno 

Nemate, 
pravo prilaza/služnosti, ako takva situacija u budućnosti nastupi, rješavati će se bilo zasnivanjem služnosti na poslužnoj nekretnini ili sukladno Zvdsp

Nemate, 
pravo prilaza/služnosti, ako takva situacija u budućnosti nastupi, rješavati će se bilo zasnivanjem služnosti na poslužnoj nekretnini ili sukladno Zvdsp

to što nije vidljivo na portalu, ne mora značiti da nije prijavljen početak radova i izrađen glavni projekt. 
i jednima i drugima, ako sumnjate da se radovi izvode suprotno izdanoj dozvoli, odnosno ukoliko sumnjate da nemaju glavni projekt za izvedeno 

Odgovor bi svakako trebalo potražiti u prostornom planu jls. Evo Vam primjer jednog PP: 
"Građevna čestica mora se formirati tako da cijela bude unutar granica građevinskog područja osim iznimno:
- kada se građevna čestica formira za građenje građevine koje se temeljem odredbi, smjernica i kriterija ovog Plana i posebnih propisa mogu graditi i izvan građevinskog područja,
- kada granica postojeće katastarske čestice odstupa od granice građevinskog područja do maksimalno 15 m."

Za ovakav zahvat, Vaš susjed bi trebao imati izgrađen  u najmanju ruku glavni projekt na osnovu kojega ga gradi, koji bi trebao biti u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom i prijavljen početak radova. 
Ako je izdavana građevinska dozvola, Vi ste onda sudjelovali u postupku? 
Možete provjeriti na portalu https://ispu.mgipu.hr/ da li je prijavljen početak radova

1. Po mom mišljenju, pretovarna stanica za otpad nikako ne može biti smještena u zoni sportsko-rekreacijske namjene. Za takvo nešto postoje zone poslovne namjene (K) ili eventualno mješovite namjene (M1 i M2). Ne vidim kako bi činjenica da je riječ o privremenom objektu išta mijenjala na stvari.
2. Gradsko vijeće Grada Splita može izmjeniti GUP i onda takvo nešto staviti u plan ali ne vidim kako bi nekom odlukom (kakvom?) mijenjali GUP koji je podzakonski pravni akt.
Kako osporiti odluku gradskog vijeća? U nekoj normalnoj zemlji - išlo bi nekako. U Hrvatskoj - gotovo nemoguće. U Splitu - nemoguće!
 

Problem je slijedeći: Ako oni krenu u redefiniranje uređeno/neuređeno građevinsko područje (na temelju čega bi eventualno mogli intervenirati i na vašoj čestici) onda isti princip moraju primjeniti za obuhvat cijelog prostornog plana. A oni to neće napraviti jer to (vjerojatno) nije definirano Odlukom o izradi.
Naime, Odluka o izradi je akt kojim započinje izrada Izmjena i dopuna PPU-a.  U toj izradi definiraju se ciljevi i točno se mora odrediti što je predmet izmjena i dopuna. I onda se samo to i može mijenjati. U konkretnom slučaju - u Odluci o izradi je recimo...trebalo napisati da je jedan od ciljeva (između ostalog) i redefiniranje neizgrađenog građevinskog područjua. Ali to je onda jako veliki i komplicirani posao. Ako PPU mijenjaju zbog neki manjih projekata ili slično...onda sasvim sigurno se neće upustiti o ovo što sam spomenuo nego bi to trebalo ići kroz neke sveobuhvatne Izmjene i dopune ili izradu novog PPU-a ali i tu je problem jer se još ne mogu radiiti nove generacije planova.
E sad....što napraviti?
Ja bi na vašem mjestu išao na postupak dozvole i tražio da moj zahtjev za dozvolom odbiju i onda išao na žalbu Ministarstvu u kojoj bi pojasnio da VAša katastarska čestica nije neuređena jer ima svu potrebnu infrastrukturu (ako ima). U Ministarstvu je ranije bilo različiitih tumačenje oko ove problematike - nemate veliku šansu ali eto.... Ne vidim što bi drugo mogli.
 

Pogledajte članak 109. Zakona o gradnji, odnosno tko sve što se smatra dokazom pravnog interesa tj tko ima pravo graditi. 
Najjednostavnija bi bila, pisana suglasnost vlasnika zemljišta, ako nećete mijenjati stanje vlasništva. 
 
 

Ovdje je izdano rješenje o izvedenom stanju, pravomoćno, te se kao takvo može poništiti, ukinuti u posebnim slučajevima propisanim zakonom, što ovdje nije slučaj. 
nadalje 
zahtjev za ozakonjenjem se više ne može podnijeti, zadnji rok je bio 30.06.2018. godine. 
Budući je rješenje izdano, projekti plaćeni, većina naknada plaćena, savjetujem Vam da platite i preostali iznos, jer sukladno članku 22. ZPNIZ- Vi kao vlasnik (nasljednik) dužni ste po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju, platiti komunalni doprinos. 
Možete zatražiti odgodu plaćanja od godinu dana ili zatršiti obročnu otplatu. 

Ovdje je izdano rješenje o izvedenom stanju, pravomoćno, te se kao takvo može poništiti, ukinuti u posebnim slučajevima propisanim zakonom, što ovdje nije slučaj. 
nadalje 
zahtjev za ozakonjenjem se više ne može podnijeti, zadnji rok je bio 30.06.2018. godine. 
Budući je rješenje izdano, projekti plaćeni, većina naknada plaćena, savjetujem Vam da platite i preostali iznos, jer sukladno članku 22. ZPNIZ- Vi kao vlasnik (nasljednik) dužni ste po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju, platiti komunalni doprinos. 
Možete zatražiti odgodu plaćanja od godinu dana ili zatršiti obročnu otplatu. 

Ovdje je izdano rješenje o izvedenom stanju, pravomoćno, te se kao takvo može poništiti, ukinuti u posebnim slučajevima propisanim zakonom, što ovdje nije slučaj. 
nadalje 
zahtjev za ozakonjenjem se više ne može podnijeti, zadnji rok je bio 30.06.2018. godine. 
Budući je rješenje izdano, projekti plaćeni, većina naknada plaćena, savjetujem Vam da platite i preostali iznos, jer sukladno članku 22. ZPNIZ- Vi kao vlasnik (nasljednik) dužni ste po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju, platiti komunalni doprinos. 
Možete zatražiti odgodu plaćanja od godinu dana ili zatršiti obročnu otplatu. 

Prema ovome ne bi još nastupila zastara a za istu bi trebalo 6 godina.
Međutim, ovo
ne bi trebalo biti točno a niti bi ovo 
trealo biti moguće. No, nažalost ispada da je kod nas sve moguće.
Naime, kada pogledate ovu Temu trebalo bi bit sve jednostavno i jasno. Ali kada pogledamo i drugu Temu onda vidimo da ipak nije. Jer je, istina je da Zakon o komunalnom gospodarstvu ne propisuje rok, međutim Opći porezni zakon jasno propisuje da taj zakon određuje odnose između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima. Među drugim javnim davanjima su jasno propisani i doprinosi kao davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanje određenih prava. Također je jasno propisano da se pod pojmom poreznog tijela smatraju tijelo državne uprave (PU) i upravno tijelo JLS. Pa tumačeći daljnje odredbe OPZ jasno dolazimo do zaključka da se i za donošenje rješenja o naplati komunalnog doprinosa primjenjuju odredbe koje govore da pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje (porezne) obveze zastarjeva u roku 6 godina (prije relativna/apsolutna, 3/6 godina) od dana od kada je zastara počela teći.
Nažalost, upravno i parnično procesno pravo koliko je slično, u jednoj stvari je jako različito na što upozoravaju i eminentniji pravni stručnjaci a radi se o izvanrednom pravnom lijeku. Naime, da bi u upravnopravnom procesu koristili izvanredni pravni lijek o kojem bi odlučivalo tijelo van upravnog sudovanja (Vrhovni sud) i odlučivalo o zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude (Upravni sud/Visoki upravni sud) postoji određeni filtar. A to je DO. Prema tome stranka kao takova u upravnom sporu ne može ići s zahtjevom za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude prema Vrhovnom sudu nego mora poslati prijedlog za to DO koji ima diskrecijsko pravo odlučivanja po prijedlogu i eventualno upućivanje zahtjeva VS, a što znači da ga može i odbaciti. Tako da nije čudo da imamo presude kao iz druge teme i pozivanje na iste.

Ne.
Na žalost, ispada da niste u roku tri godine od dana pravomoćnosti GD prijavili početak građenja a niti barem u tome roku zatražili produženje važenja iste na što ste imali pravo jednom za još tri godine.
Prema tome morali bi ishoditi novu GD no u tome slučaju povoljno za vas je to što bi mogli iskoristiti već postojeći projekt a plaćene doprinose zahtjevom iskoristiti kao uračunati već plaćeni doprinos.

Ne, nema takvu obvezu.

Za opisano, treba Vam glavni projekt sukladno članku 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. 

Za opisano, treba Vam glavni projekt sukladno članku 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. 

Podržavam odgovor Borbene jer Uredba o održavanju zgrada propisuje da su zajednički dijelovi (ako nije ugovoreno drugačije) među ostalime i instalacije i uređaji za zvonce, električne brave i interni govorni uređaji od ulaza u zgradu do stana ili drugog posebnog dijela zgrade, odnosno do mjesta odvajanja instalacije za pojedini stan.

Ne bih se složila, osim ako ovako nije uređeno međuvlasničkim ugovorom.

Sva pročelja su zajednički dio zgrade, sjever, istok, jug, zapad, odnosno koliko ih ima, uključujući prozore na istima 

Razvrgnuće suvlasništva, za šta bi trebali angažman odvjetnika. 

Evidentirati će ga geodeti (koje je grad naručio) elbaoratom, sukladno Zakonu o cestama 

Teško jer je vlasnik građevine koja se gradi dužan priključiti svoju građevinu na komunalne vodne građevine sukladno posebnim uvjetima priključenja prije tehničkog pregleda za ishođenje uporabne dozvole prema propisima o gradnji. No kako Pravilnik o tehničkom pregledu dozvoljava da se netko od javnopravnih tijela ne pojavi na tehničkom pregledu nego da se samo pismeno usuglasi s izdavanjem UD, tako je "moguće" dobiti i uporabnu bez priključka struje.
Tužiti se uvijek može no oportuno je probati se dogovoriti. Stavite na papir cijenu priključka pa vidite isplati li se vama a posebno prodavatelju vući se po sudu. 

S obzirom da je suprug suvlasnik nije Vam potrebna suglasnost njegovog brata za prijavu bilo prebivališta, bilo boravišta na navedenu adresu. Dovoljno je da je suprug suglasan.

Moguće je bilo legalizirati ako u tome trenutku susjedna parcela nije bila u građevinskom području ili nije bila građevna čestica planirana za građenje zgrade.
Poradi onoga o rokovima koje je iznad već naveo Persona, sumnjam da imate osnova za to.