mutavi

Odgovor na ovo pitanje je nužno vezan na konkretnu lokaciju tj. Prostorni plan te općine ili grada. 
Ako idete na rekonstruciju (što znači uklanjanje građevine i gradnja nove) onda se prenamjena može provesti kroz projekat rekonstrukcije. A ako idete samo na prenamjenu i uređenje postojeće gradevine onda se radi projekat prenamjene i uređenja, što neide nužno na građ.dozvolu. A za rekonstrukciju morate ishoditi građ.dozvolu.
No pitanje je što piše u prostornom planu, pogotovo jer se zgrada nalazi u području zaštičene šume. dakle treba provjeriti da li se može uopće planirati u skladu sa vašim željama. 
Predlažem vam da odete kod arhitekta koji će vam provjeriti prostorno plansku dokumentaciju.

Dosta zanimljivo pitanje.
Evo ja smatram da možete izvoditi radove na svom posebnom dijelu nekretnine u skladu sa Zakonom. 
Ukoliko se radove izvode ili su od utjecaja na zajednički dio zgrade, onda Vam svakako treba suglasnost ostalih suvlasnika. 

Dosta zanimljivo pitanje.
Evo ja smatram da možete izvoditi radove na svom posebnom dijelu nekretnine u skladu sa Zakonom. 
Ukoliko se radove izvode ili su od utjecaja na zajednički dio zgrade, onda Vam svakako treba suglasnost ostalih suvlasnika. 

Svaki se ugovor može pobijati, a ne samo darovni,no ono što je neizvjesno je krajnji ishod postupka. 
 
Po kojem osnovu bi pobijali, na što aludirate ( pobijanje iz razloga rušljivosti, ništavosti ili pak redukcija dara radi povrijede prava na nužni dio) 

Ne.
 
Pravilnik izveden iz Zakona o gradnji (čl.128) koji to određuje u članku 6. 

Znači samo da nije priložena i evidentirana kao pozitivna zabilježba u zemljišnim knjigama. Sve i da je, sama pozitivna zabilježba postojanja uporabne dozvole kao takova nije dokaz legalnosti građevine.
Što se tiče negativne zabilježbe to može značiti da postoji ali nije evidentirana u ZK ili nikada nije zahtjevano njeno izdavanje. No, dakako da može značiti i da se ne može ishoditi ako je zgrada građena mimo građevinske dozvole.
Kao završni dokaz legalnosti građevine treba za sve, zbog toga se može zahtjevati izdavanje uporabne dozvole za građevine izgrađene na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007.

Ne. Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nikako osim ako se ne riješite nadogradnje iz 2017. Eventualno,
legalizirati sve skupa u redovnom postupku ako se može jer za razliku od mogućnosti koje je pružao fleksibilniji navedeni zakon, treba poštivati odredbe prostornog plana, doprinosi su veći kao i naknada za zadržavanje.

Da, pravnim poslom se pravo služnosti osniva uknjižbom toga prava u ZK.
Samo što ovo nije izvodivo jer ako je netko suvlasnik nekretnine ne može tu imati i pravo služnosti a iz razloga što se služnost izvodi iz višeg prava (su/vlasništva) koje ga između ostaloga već ovlašćuje na posjedovanje i korištenje nekretnine.

Neće biti dovoljno suvlasništvo, odnosno prije izdavanja građevinske dozvole trebati će riješti pristup parceli (suglasnost ostalih suvlasnika). Najbolje bi bilo da svi suvlasnici osnuju pravo prolaza na čestici puta kao poslužne nekretnine za svoju k.č.

Možda iz razloga jer je dogradnja/nadogradnja naknadnog dijela izvršena bez njihovog pristanka....samo pretpostavka. 
U svakom slučaju, trebali pronaći, ako je ikako moguće zajedničko rješenje da oni jednostavnu pristanu, jer to je najbrže, najjednostavnije, najmanje košta. 
Ili angažman odvjetnika, sudski postupak razvrgnuća suvlasništva. 
 

Za sve navedeno bio bi dovoljan glavni projekt (prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima), no kako je ovdje riječ o ugrađenoj zgradi u nizu i kako vam kaže regard, trebalo bi izvršiti detljan uvid u PP/UPU. 

Gledajući propise, je, nedostatak je. 
Da, potrebno je izraditi projekt u elektroničnom obliku/digitalni potpis, najbolje angažman istih projektanata. 
To znači da se sa pravomoćnom građevinskom dozvolom formirala nova građevinska čestica od postojećih xy. Kako je ovdje bila riječ o geodetskom projektu, on je bio u katastru i čekao pravomoćnost građevinske dozvole. Kada je pravomćnost nastupila vi ste trebali sa primjerkom pravomoćne dozvole otići u katastar i zatražiti parcelaciju. 
 U prijavi početka radova uz propisane priloge (izovođač, nadzor) vi ste trebali predati i dokaz da je u katastru formirana čestica (Rješenje katastra). 
 
Ukoliko je kuća izgrađena u skladu sa Građevinskom, mogli sta zatražiti Uporabnu dozvolu za građevine izgrađene na temelju akta za građenje izdanog do 01.07.2007. 
Upisati pozitivnu zabilježbu i onda zatražiti građevinsku dozvolu za nadogradnju/dogradnju/rekonstrukciju. 

Možda iz razloga jer je dogradnja/nadogradnja naknadnog dijela izvršena bez njihovog pristanka....samo pretpostavka. 
U svakom slučaju, trebali pronaći, ako je ikako moguće zajedničko rješenje da oni jednostavnu pristanu, jer to je najbrže, najjednostavnije, najmanje košta. 
Ili angažman odvjetnika, sudski postupak razvrgnuća suvlasništva. 
 

Za sve navedeno bio bi dovoljan glavni projekt (prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima), no kako je ovdje riječ o ugrađenoj zgradi u nizu i kako vam kaže regard, trebalo bi izvršiti detljan uvid u PP/UPU. 

Da li se radi o jednoj  vašoj stambenoj zgradi (kući) ? ili je to višestambena zgrada? 

Neće biti dovoljno suvlasništvo, odnosno prije izdavanja građevinske dozvole trebati će riješti pristup parceli (suglasnost ostalih suvlasnika). Najbolje bi bilo da svi suvlasnici osnuju pravo prolaza na čestici puta kao poslužne nekretnine za svoju k.č.

Za  odgovor se obratite nadležnom uredu za graditeljstvo (koji izdaje građ.dozvole za to područje) i pitajte :ako kupite tu česticu i suvlasništvo na zajedničkom putu da li će suvlasništvo biti dovoljno kao pravni interes za ishođenje građevinske dozvole na građ. čestici ili čete trebati imati i suglasnost ostalih suvlasnika puta za korištenje puta. Mislim da ovdje omjeri suvlasništva nisu bitni. 
Također vam savjetujem da prije kupnje bilokakve građ.parcele angažirate arhitekta da vam unaprijed provjeri sve uvjete gradnje za parcelu, 

Ne znam što smatrate pod izrazom "na štetu stranke", možda je nešto po vašem mišljenju štetno, a upravno tijelo smatra da je to primjerice u javnom interesu. Niste dovoljno precizni s Vašim pitanjem.
Kako god,

Ako smatrate da je pojedinačan upravni akt nezakonit ili nepravilan podnosite žalbu nadležnom drugostupanjskom tijelu. Iz navedenoga izgleda kao da je riječ o upravnom tijelu grada ili općine, stoga drugostupanjsko tijelo je upravno tijelo županije nadležno za isto upravno područje (žalba se predaje prvostupanjskom tijelu).
Ako smatrate da je opći akt predstavničkog tijela nezakonit onda se podnosi zahtjev za ocjenu zakonitosti općih akata Visokom upravnom sudu u Zagrebu.

Nije uvjet 

Prema Zup-u stranka je osoba na čiji se zahtjev vodi postupak ili osoba protiv koje se vodi postupak te osoba koja radi zaštite svojih prava ima pravo sudjelovati u postupku (tzv. interesant), što znači da se postupak može pokrenuti a) na zahtjev stranke kako bi zaštitila svoja prava i interese ili b) po službenoj dužnosti radi povećanja obveza neke osobe ili smanjenja prava neke osobe ili kada to javni interes zahtjeva.
 
Postupak se može isključivo pokrenuti na ta dva navedena načina.
Treba postaviti pitanje što je upravna stvar u konkretnom slučaju? Razlikujemo one strogo osobne prirode (primjerice promjena osobnog imena) te one koji nisu strogo vezane uz osobu stranke (koncesija)
 
Ako postupak pokreće sama stranka vjerojatno ga pokreće radi zaštite svojih prava i probitaka, primjerice ostvarivanja prava na osobnu invalidninu, jer pravo invalidnine je vezano za osobu koja ispunjava zakonske pretpostavke. U slučaju smrti stranke postupak je nemoguće nastaviti s nasljednicima jer je strogo osobne prirode pa se logičkim zaključivanjem ne može općenito promijeniti stranka. Međutim, ako osoba A koja podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za kuću u svojem vlasništvu pa u međuvremenu umre, njeni nasljednici (novi vlasnici) bi mogli nastaviti postupak za ishođenje uporabne dozvole jer je riječ o upravnoj stvari koja nije strogo osobne prirode. Ista stvar ako neko d.d. traži dobijanje koncesije pa u međuvremenu dođe do pripajanja drugom d.d.-u, a taj drugi d.d. ne odustane od ishođenja koncesije postupak se može nastaviti jer oper narav upravne stvari nije strogo osobna.
Nadam se da ste iz mog odgovora pronašlo ono što vas interesira. 

Ne, vi bi trebali kod podnošenja zahtjeva imati pisanu suglanosti ostalih suvlasnika kao Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinskee dozvole.

Ukoliko nema suglasnosti svih suvlasnika, zahtjev za izdavanje Građevinske dozvole će biti odbijen. 

Ukoliko nema suglasnosti svih suvlasnika, zahtjev za izdavanje Građevinske dozvole će biti odbijen. 

Za odgovor, potrebno je detaljno proučiti prostorni plan (možda postoje odredbe koje definiraju odstupanja/pravila struke i sl.) kao i upravaljanja cestama odnosno u čijoj su nadležnosti. Točan i konkretan odogovor najbolje možete dobiti kod lokalnih projektanata ili ako imate sreće uz nadležnom uredu za graditeljstvo.