Borbena7

Prema navedenom ne bi trebala biti osnovana žalba, jer isto tako kako ste Vi mogli kupiti preostale čestice, tako su ih mogli kupiti i drugi tj. moglo je biti uz Vas još dva kupca. Za čestice koje nisu prodane se ima smatrati da za njih nije prikupljena niti jedna valjana ponuda.

Nitko Vam ne može reći koliko će oni čekati prije nego li pokrenu ovršni postupak. I da, te pokretnine mogu biti predmet ovrhe, a tko tvrdi suprotno to mora i dokazati. S tim da ovrha na pokretninama nije prva opcija na koju se ovrhovoditelj odlučuje i s tim da je sada zbog situacije u državi takva ovrha do daljnjeg odgođena.

Pa nije baš tako jednostavno oteti nekome nekretnini.... Plomba je zapravo oznaka zaprimljenog, ali još neriješenog prijedloga na temelju kojeg se zahtijeva provedba nekog upisa (uknjižba, predbilježba ili zabilježba). Tako pravo na podnošenje prijedloga postoji npr. kod kupoprodaje, darovanja, zabilježbe spora o knjižnom pravu...

Da li je taj dio neodvojivo povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine koja je bila predmet ovrhe, odnosno dražbe?

Prema ovome što navodite sve je u skladu sa zakonom.

Da li je predmet ovog ugovora samo taj stan?

Ne, morate naglasiti da se u odnosu na rješenje o obustavi postupka odričete svoga prava na žalbu. Isto mora napraviti i banka. Nagodba između Vas ne omogućava sudu da Vas uskrati za pravni lijek na koji imate pravo u odnosu na rješenje.

Ugovorom o kupoprodaji suvlasničkog dijela.

Ne, nema pravo.

Prijenos godišnjeg odmora sa starog na novog poslodavca nije moguć. Sadašnji poslodavac Vam je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor umjesto korištenja godišnjeg odmora. Ne bi trebali dobiti otkaz već upozorenje. A ako se nastavi Vaše ponašanje, onda bi mogli dobiti otkaz koji je bio uvjetovan Vašim ponašanjem. Naravno, sve ovo vrijedi samo ako je pitanje uređeno internim aktima poslodavca.

Da li idete na drugo radno mjesto na način da je prekid između ova dva radna odnosa kraći od 8 dana?

Pričekajte onda istek žalbenog roka, pa ćete vidjeti hoće li biti žalbi ili ćete imati pravomoćno rješenje na koje se možete pozvati, odnosno o kojemu bi sud trebao obavijestiti Finu.

Stvar je u tome, da sve i da postignete dogovor s osobom čija je sposobnost i više nego upitna, da je i valjanost ovakvih dogovora upitna.

O kakvoj odjavi govorite?

Trebali bi se obratiti pravnoj službi pri svome Upravitelju, te vidjeti na koji način i tko je odobrio ovakve radnje.

I Vi se morate pisano očitovati. Možete zajedno sa bankom ili svojim zasebnim podneskom. Tako da sudac može napisati rješenje i potom istaknuti klauzulu pravomoćnosti, te rješenje dostaviti zk odjelu na provedbu.

Mišljenja sam da bi ovo bili poslovi održavanja zajedničke okućnice, te da ovakve radnje predstavljaju posao redovite uprave. Za ovakve poslove potrebna je suglasnost većine, a koja se računa po suvlasničkim dijelovima tj. za donošenje ove odluke bilo je potrebno više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine u m2.

Ne bih rekla da je upitno odricanje od prava na žalbu već da je to potrebno odmah navesti, jer u protivnom sudac mora čekati istek roka za žalbu da bi mogao donijeti klauzulu pravomoćnosti, a zk odjel postupa samo po pravomoćnim rješenjima.

A Vi baš želite ukloniti cijela stabla?

Može, ali samo ako se u tom svom povlačenju ovršnog prijedloga ovrhovoditelj odrekne prava na žalbu, te ako se i Vi odreknete prava na žalbu u odnosu na to rješenje o obustavi postupka.

Mogli bi dobiti opomenu pred otkaz, ako je ovo pitanje regulirano internim aktima poslodavca. Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Tako da poslodavca možete upozoriti na njegov propust i zatražiti postupanje u skladu sa Zakonom. Pod ovim mislite na pravo korištenja novog godišnjeg odmora ili?

Postoji li nekakav razlog za ovakvu radnju?

Prodavatelj mora obavezno ovjeriti potpis kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika, a kupac to može napraviti, ali ne mora.

Eto tu je problem. Za sve ima rješenja, ali se očito nitko ne želi "zabaviti" sa ovim problemom.

Hrvatska gospodarska komora i obrtnička komora svojim odlukama utvrđuju dopuštenu visinu manjka. Međutim, nisu sve djelatnosti pokrivene ovim odlukama, tako da je dopušteno da poduzetnici sami donesu odluke o manjkovima.