Jump to content
Mineane

Osporavanje temelja za prijenos potraživanja s banaka na agencije za naplatu (Odluka HNB-a)

Preporučene objave

Pozdrav,

 

Na netu i u FB grupama vrti se jedan podulji tekst, navodno napisan od sudskog vještaka za financije, koji osporava prijenos tražbina/dugova s banaka na agencije za naplatu (EOS, B2, SVEA, itd.). 

To sam malo istraživao, jer tekst ima smisla, dok nisam našao na jednu Odluku HNB-a koja je relevantna za tu stvar. Na kraju, izgleda da je autor previdio ključan detalj, odnosno članak te Odluke.

 

Pitam kao laik, ako ima netko stručan za tumačenje čl. 2. st. 1. Odluke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (dalje: Odluka), a koji se odnosi na ugovore o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (dalje: UKPKI):

"1) Kupoprodaja plasmana jest svaki ugovor kojim se prenosi plasman ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s kreditne institucije prodavatelja (u nastavku teksta: prodavatelj) na stjecatelja te koji će za posljedicu imati prestanak priznavanja plasmana u bilanci kreditne institucije u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja."


Je li ovo znači "doslovno baš svaki ugovor", posebice ugovor o cesiji/ustupu potraživanja (ili možda ugovor o kupoprodaji motornog vozila, nekretnine, oranice, itd.)? Pa se onda ubaci i malo kredita kao bonus. :-)   

Ili ipak znači "svaki UKPKI", odnosno svaki ugovor barem takvog ili sličnog naziva?

Možda treba ovu odredbu osporavati, ako da -- gdje i kako?

 

Izvor: https://www.hnb.hr/documents/20182/525937/h-odluka-kupoprodaja-plasmana-ki_npt.pdf/e0446f94-7dd0-4a5f-8ca5-99d46406cda8

 

---- 

 

Malo za relaksaciju u subotu prijepodne, da se ovome da lakša i vedrija nota, ako je moguće.

 

Laički, što se tiče mog pitanja o vrsti ugovora o kupoprodaji plasmana, ako je riječ o tome da "doslovno baš svaki ugovor" koji zadovoljava ostale uvjete iz spomenute Odluke može biti valjan UKPKI, onda su krediti dani ljudima od krvi i mesa ovdje tek roba.

Npr. neko trgovačko društvo dođe otvoriti žiro-račun u banku, a oni mu u okviru ugovora o žiro-računu -- nakon uobičajenih odredbi koje uređuju taj odnos, a recimo zato što su svoje poslovanje prenijeli njima iz druge banke -- dodaju i bonus: ustup nenaplaćenog dospjelog potraživanja od osobe XY temeljem danog kredita toj osobi XY u iznosu od ABC kuna.

Ovo je, naravno, ekstremni primjer, ali sasvim moguć, ako su drugi uvjeti iz Odluke zadovoljeni. Nešto kao da sklopim ugovor o pretplati za mobitel u telekomu, pa mi u okviru tog ugovora prodaju i telefon za 1 kunu, iako mu je tržišna vrijednost značajno veća. Možda sada telekomi mogu nuditi i potraživanja po danim kreditima umjesto telefona, kao bonus u okviru svojih ugovora o pretplati?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Temu prebacujem u PF Caffe jer nije vezana uz određeni konkretni pravni problem, već se radi o općenitoj raspravi.

Očigledno Vam je da teleoperater nije kreditna institucija, pa on onda ne bi mogao prodavati plasmane. Dakle, nemojte ovo tumačiti gramatički kao "svaki ugovor", nego "svaki ugovor kojim se" itd. Ne vidim da bilo tko od nas (osim  ima sredstva, volje i načine naplaćivati potraživanja koja već nije naplatio netko sa strpljenjem i financijskim mogućnostima kakve ima banka (osim, dakako, agencija koje se isključivo time bave), tako da nekakva velika potražnja za lošim plasmanima sumnjam da će biti među narodom.

Možete li linkati ili citirati taj tekst sudskog vještaka za financije? Nisam naišla na to ranije.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ako sam dobro razumio cijeli okvir, a posebno ovaj članak Odluke HNB-a, onda prvi prijenos (banka -- firma XY) mora biti po reguliranim pravilima i uz odobrenje HNB-a (ukratko). No, sljedeći više ne mora ništa pitati HNB, nego dalje trguje kao krumpirima (firma XY -- firma Z) ili kupusom (firma Z -- neki telekom, npr.), itd.

 

"1) Kupoprodaja plasmana jest svaki ugovor kojim se prenosi plasman ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s kreditne institucije prodavatelja (u nastavku teksta: prodavatelj) na stjecatelja te koji će za posljedicu imati prestanak priznavanja plasmana u bilanci kreditne institucije u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja."

 

Tehnički, "... ugovor kojim se prenosi plasman ... ili ... rizici i koristi s osnove plasmana ...", čini mi se da može biti i ugovor o ustupu/cesiji, ali i razni drugi ugovori. Onda je ovo vjerojatno promašeno zbog toga detalja. To je iz jedne FB grupe, a post je od 23/5/2019:

https://web.facebook.com/groups/175908495802181/

 

 

 

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Po mom mišljenju, u pravu ste, može biti kupoprodaja, cesija, ustup, svaki ugovor kojim se može izvršiti prijenos duga (preuzimanje duga, preuzimanje ispunjenja i sl.). Dakle, ne treba tumačiti gramatički, kao samo "kupoprodaja", jer je zakonska definicija puno šira i mislim da bi se bilo koji sud kojem bi bio predstavljen ovaj argument to tumačio koristeći navedenu zakonsku definiciju. Dobro ste to uočili.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.


  • Similar Content

    • objavio Toni Milutin
      Poštovani,
      Na forumu sam pronašao neke teme vezane za dropshipping model poslovanja, ali blago rečeno to su sve bila pitanja u vezi preprodaje opće dostupnih proizvoda i pristup "kako legalno prevariti državu".
      Moja situacija je drugačija.
      Prije godinu dana patentirao sam nešto i proširio patent na svijet. Respektabilna firma u Kini s kojom sam sklopio NDA proizvela je uzorke mog patenta i sad je blizu finalnog funkcionalnog proizvoda. Želim otvoriti svoju doo firmu i web shop preko kojeg bi pobudio svoj patentom zaštićeni proizvod cijelom svijetu. Ja bi platio  1000 komada firmi u Kini, a onda nakon zaprimljene narudžbe na mojoj stranici i plaćanja od strane kupca oni bi moj uređaj proizveli i direktno poslali kupcu bilo gdje u svijetu. Kupac bi bio obaviješten da u cijenu nisu uključeni porez i carina. A poštarinu sam bira, ako hoće brže da plati troškove DHLa. Rekli su mi da ću teško naći računovođu koji se razumije u ovo. I dali moram ići u sustav PDV-a? Zaposlio bi se u svojoj firmi na pola radnog vremena i plaćao oko 2800kn mjesečno na doprinose i HGK. 
      Odgađao sam ovo sve do danas jer nemam rješeno stambeno pitanje. Ne znam na koju adresu prijaviti firmu ako nemam stalnu adresu.
      Ako može netko savjetovati, bio bih zahvalan. S tim da naglašavam, nikakve muljaže i prevare ne dolaze u obzir. Sve mora biti 100% legalno i prema državi korektno .
    • objavio Kockakvadrat
      Imam jedno pitanje vezano za kupnju nekretnine. Naime, uskoro idem u banku dići stambeni kredit. Naravno, kuća treba određenu adaptaciju za koju ja nemam novčanih sredstava dovoljno. Ono što želim jest, u dogovoru s prodavačem naravno, da stavi kupoprodajnu cijenu npr 40.000E, te da međusobno potpišemo ugovor/e kod bilježnika i odvjetnika da bi mi, nakon što mu banka isplati novce, vratio u gotovini npr. 10.000E (jer je zapravo usmena dogovorena cijena nekretnine 30.000E) na ruke da imam za potrebnu adaptaciju. 
      Ono što me zanima jest koliko je to sigurno i kako se najbolje osigurati, pogotovo pravno, od toga ako mi prodavatelj ne želi isplatiti svotu na ruke nakon što mu banka isplati novce? Što je najbolje napraviti, kako se najbolje osigurati? Kakve dokumente napisati i kod koga? 
      Unaprijed hvala! 
    • objavio herostrat
      Molio bih mišljenje za slijedeću situaciju:
      Katastarska čestica predstavlja javno dobro u općoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih cesta. Ova katastarska čestica predstavlja glavnu prometnicu. Međutim, ona je u naravi puno šira od same, izgrađene ceste (na nekim mjestima i do 20-ak metara). Na samom rubu ove katastarske čestica (ali unutar nje) prije 40-ak godina izgrađeno je nekoliko garaža koje se nalaze u usku, lokalnu cestu koja ide paralelno sa ovom glavnom prometnicom. Naravno, garaže se izgrađene "na divlje" jer nisu ni mogle biti legalno izgrađene na zemljištu Hrvatskih cesta. Sada su garaže u briljantnom postupku legalizirane. Vlasnik je sve napravio da se, prije 10-ak godina ove garaže nađu u građevinskom području. Ono što slijedi je parcelacija i gradnja stambenih građevina na postojećim garažama. Jedina prepreka je (ako jest) vlasništvo. Moje pitanje glasi: Smiju li Hrvatske ceste prodati ovoj dio katastarske čestice na kojoj se sad nalaze garaže? Koliko me pamćenje sjeća, nekada su Hrvatske ceste mogle samo dati koncesiju ali danas više ne znam kakva je situacija. Može li se, na neki način (kao što je to slučaj kod JLS) ukinuti status "javnog dobra u općoj uporabi" i prodati ovaj dio kat. čestice koja nije neophodna za eventualno širenje glavne prometnice? Ako da, mora li to onda biti ponuđeno svima pod istim uvjetima ili samo ovim nelegalnim graditeljima?
      Hvala.
    • objavio tona844
      Poštovani,
      Imam otvoren zaštićeni račun na koji mi poslodavac isplaćuje plaću i tekući s kojeg se namiruje Fina. Uz to imam kredit koji se redovno naplaćuje na način da ga isplaćuje poslodavac. Prošli poslodavac je vršio isplatu tako da je 2/3 isplaćivao na zaštićeni račun, od 1/3 je radi administrativne zabrane (preskočena rata) prvo podmirivao kredit, a ostatak sredstava od 1/3 uplaćivao na Finu. 
      Pri zapošljavanju kod novog poslodavca mi je rečeno da to više zakonski nije moguće. Molim Vas informaciju dali je to istina i daljnje upute i Zakonske smjernice na koje se mogu pozvati pri rješavanju problema.
      Unaprijed zahvaljujem.
    • objavio Donetsk
      Evo da ovom temom otvorim svoj problem sa dotičnom firmom. Tijekom 2011 imao sam dug na Diners kartici te su  za isti u petom mjesecu 2012 pokrenuli ovrhu protiv mene. Kako sam u to vrijeme imao već jednu ovrhu koja je bila većeg iznosa ispred ove do 2018 nisu se uspjeli naplatiti, a onda su odlučili moju ovrhu prodati EOS matrixu. Od tada me redovito zovu, šalju pisma i prijete se telefonom, ali ja im ne plaćam ništa. Imam otvoreni zaštićeni račun na kojemu mi se zbog ove veće ovrhe skida redovito tisuću kuna te bi 15 ovog mjeseca sa tom ovrhom trebao završiti, a kako se mijenjao zakon ostale ovrhe su mi skinute sa redoslijeda naplate među njima i ova od Diners-EOS-a, Koja bi da se nije izbisala iz redoslijeda od 10 mjeseca počela teći. Iskreno čitajući sva iskustva ovdje, te na ostalim Internet stranicama ne mogu se oteti dojmu da ta tvrtka nije od povjerenja, te nemam pojma koliko san siguran da idem sklapati sa njima neke ugovore. Nisam im do sada platio ni jedne kune kojima bi potvrdio da taj dug postoji, a u komunikaciji ne znam da li sam taj isti dug potvrdio direktno ili indirektno. Ono što sam tražio je da svoj dug ili ovrhu na FINI prebace na sebe, ali do brisanja duga iz redosljednika(ili kako se zove već) taj dug je bio naslovljen na ERSTE CARD CLUB(Diners). Shvaćam da brisanjem tog duga u redosljedniku taj dug nije nestao, ali ne znam da li ga oni i na koji način mogu prebaciti na sebe?
      Ono što imam
      Ovrhu iz svibnja 2012 od Dinersa
      Potvrdu od Dinersa da je dug ustupljen EOS-u te da prema meni nemaju više nikakvih potraživanja, iako na fini je još uvijek na njih naslovljena bila ovrha.
      Potvrdu od EOS-a da imam dug prema njima. Iznos duga je cca oko 9000 kn, te su me u zadnjem telefonskom razgovoru obavijestili da mi nude nagodbu ako jednokratno platim nekih 6000 Kn. Prije toga sam dobivao obavijesti ako ne platim 3000 kn da će pokrenuti ovrhu na drugoj imovini, tj. Pokretninama, od kojih imam dvije.
      Molio bi savjete što mi je činiti . Pošto je ovrha iz 2012, zastara nastupa tek 2022 i ne znam da li se zastara prekida sa prodajom duga EOS-u. Ono što nisam siguran da li se može promijeniti ovrhovoditelj bez suglasnosti ovršenika, a ako je moguća da li sklapati ugovor sa njima oko obročne oplate, i koliko se može skinuti kamata sa takve otplate?
  • Online korisnici



×
×
  • Napravi novi...