stečajni postupak kod obrta

[grrr]

Pozdrav svima!

 

Evo ja sam nova na forumu ...

 

Vidim da se svi nekako optimistično zanimaju za otvaranje obrta, ali nekako je primjereno vremenu da malo više naučimo i ono drugo

 

Stoga bih molila lijepo, ako je netko prošao kroz postupak stečaja obrta ( dakle, molim one koji stvarno znaju jer nagađati znam i sama) da mi pojasni neke detalje:

 

1.u kojem trenutku vlasnik obrta biva odjavljen sa HZMO - na početku ili na kraju stečajnog postupka i da li se i kada može prijaviti u evidenciju HZZ ( na burzu, jel..)

 

2.kakva je sudbina imovine bračnog partnera , da li se i pod kojim uvjetima ta imovina može naći u stečajnoj masi ( npr slučaj kad je imovina stečena darovanjem od strane stečajnog dužnika)

 

3. koliko iskustveno stečajni posupak u prosjeku traje ako stečajni dužnik ima nekretninu od koje se podmiruju vjerovnici

 

4. vođenje poslovnih knjiga - da li to odmah na početku stečaja preuzima stečajni upravitelj i da li se ( kao kod trgovačkih društava) mora sastaviti godišnji obračun sa danom koji prethodi danu otvaranja stečajnog postupka i što točno taj obračun sadržava ( PDV-k vjerojatno, ali što je s DOH-om....?)

 

Eto, toliko za početak..

 

Pozz

[Omerta_man]

Vidio sam po vašim prethodnim postovima da imate određena saznanja o obrtu pa me čude ovakva pitanja od vas no evo ukratko:

Nema stečajnog postupka u obrtu, vlasnik nakon odjave obrta se odjavljuje u HZMO-u i HZZO-u, obrtnik je fizička osoba ali dugovi nemogu preći na njegovog sina ili ženu osim ako isto ne naslijede.

itd...

 

eh da nisam citirao točno slovo zakona nego vlastito tumačenje, samo da vas upozorim može se voditi ovršni postupak protiv obrtnika putem porezne uprave....a ne stečaj.

[grrr]

po stečajnom zakonu ako se ne varam obrtnici se tretiraju kao trgovci pojednici.. u stečajnu masu ulazi sva njihova imovina uključujući i privatnu...

 

...saznanja sam stekla između ostalog i tako da sam u google ukucala riječi stečaj obrta ... kao rezulatat daje i naslove nekih knjiga u kojima je to pobliže objašnjeno..

 

a svemogući google našo mi u čl.3 Stečajnog zakona i ovu rečenicu ( neka mi oproste svi koji ne podnose citate)

 

"(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije

drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik."

[Goggs]

Prvo da napomenem da nisam prošla kroz postupak stečaja obrta no spremam se polagati ispit za stečajnog upravitelja pa su ovi moji komentari na temelju onoga što piše u Stečajnom zakonu i onoga što sam naučila slušajući ispit.

 

Možda bi se moglo reći da nema stečajnog postupka nad obrtom ali svakako ima stečajni postupak nad "imovinom dužnika pojedinca" - a to je obrtnik.

 

Za neke od pitanja nema izričite zakonske odredbe koje se tiču obrta i obrtnika no možemo na odgovarajući način primijeniti odredbe koje se odnose na pravne osobe.

 

1. Kaže Stečajni zakon (SZ) da je otvaranje stečajnog postupka "poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu" (120/2 SZ). Kad je u pitanju prestanak rada obrta logika bi nalagala da se obrtnika odjavi s HZMO s danom otvaranja stečajnog postupka nad imovinom. Poslije te odjave meni nisu poznate prepreke za prijavu na HZZ. Međutim, postoje neka pravila tj. neki propisi kojih se pridržava HZZ koja mi nisu do kraja poznata, npr. vlasnik udjela u poduzeću ne može ostvariti prava na novčanu naknadu i slično. Treba ispitati ima li kakva odredba koja govori o pravima obrtnika, o tome ne znam dovoljno ali to znaju ovi na HZZ.

 

2. Imovina bračnog druga ulazi u imovinu nad kojom se provodi stečaj, odnosno u stečajnu masu ako se na tom udjelu, po pravilima o ovrsi, može protiv dužnika provesti ovrha (čl. 69 SZ). (Koliko znam Ovršni zakon, ovrha se može provesti i na idealnom dijelu.) Na zahtjev stečajnog upravitelja podjela imovine obavit će se izvan stečaja.

 

3. Na ovo ne znam odgovor i čini mi se da ga je teško procijeniti. Vjerujem da u najvećoj mjeri zavisi od toga koliko treba da se proda nekretnina i da zavisi od toga prodaje li se nekretnina u ovršnom postupku (ako je on pokrenut prije otvaranja stečajnog) ili u stečajnom postupku. Pa i inače je teško reći koliko vremena treba jer to zavisi od opterećenosti suda, a to se mijenja doslovno na dnevnoj osnovi. Situacija se, na žalost, razvija tako da možemo očekivati da će stečajni suci ubuduće biti sve više opterećeni velikim brojem predmeta.

 

4. Da. Obračun sadržava iste one obračune kao da se radi završni račun na kraju poslovne godine. Kad je u pitanju DOH, ako dohodak nije isplaćen, nema se što u njega unijeti. (Ili mi nije jasno što pitaš).

 

Pozdrav i tebi.

[grrr]

svaka čast Goggs, puno hvala

 

Što se tiče obračuna koji se podnose na dan prije otvaranja stečajnog postupka smatram da je razlika između pravnih i fizičkih osoba. Pravna osoba sastavi sve isto kao godišnji obračun, to stečajni upravitelj preuzme i sebi otvara početno stanje od kojeg onda kreće.

 

No, fizička osoba u DOH obrazac unosi i druge dohotke koji ne moraju imati nikakve veze s obrtom i/ili imovinom ( npr. honorare, plaće ako negdje radi kao radnik, dohotke od osiguranja i svašta drugo). Ako se pozivamo na logiku ( koja ne mora uvijek biti na snazi kad se radi o pravnim pitanjima ) logično bi bilo da se na kraju godine podnosi jedan te isti DOH obrazac jer je obrtnik kao fizička osoba nedjeljiv, a i zakon o porezu na dohodak nalaže da se u DOH moraju staviti SVI dohotci.

To bi značilo da stečajni upravitelj na kraju godine mora za dio godine koji je pod stečajem, stečajnom dužniku dati podatke za popunjavanje prijave ( rekapitulacije, popis DI, knjige primitaka i izdataka za vrijeme pod stečajem ) ili... to me nekako zbunjuje

[Omerta_man]

Hmm nisam rekao da postoje zakoni koji određuju šta i kako..........zato i postoji hitro rez da "navodno" smanji sve regulative.

Ponavljam jedno je učiti a ne provoditi, uostalom možemo tu unedogled pojašnjavati šta piše i kako piše u zakonu i kako bi se trebalo provoditi, možda je i moguće pokrenuti stečajni postupak obrta, makar ja to nisam vidio u svojih 10 godina rada, ili eto da me netko opameti izravnim primjerom pa et pozivam sve koji imaju takav primjer neka ga i postave pa će svima biti lakše i jednostavnije.

[grrr]

a šta ćeš, omerta, dolaze neka druga vremena... svega će još biti čega nije bilo...

 

.. upiši u google " obrt u stečaju" pa gledaj čega sve ima..

[Goggs]

grrr je napisao:

 

No, fizička osoba u DOH obrazac unosi i druge dohotke koji ne moraju imati nikakve veze s obrtom i/ili imovinom ...

 

To bi značilo da stečajni upravitelj na kraju godine mora za dio godine koji je pod stečajem, stečajnom dužniku dati podatke za popunjavanje prijave ( rekapitulacije, popis DI, knjige primitaka i izdataka za vrijeme pod stečajem ) ili... to me nekako zbunjuje

 

U pravu si! (Čini se da sam malo zahirila tj. da ipak nisam dobro razumjela što pitaš

 

Slažem se s tobom u ovom dijelu kojim komentiraš logiku i njeno (ne)postojanje u pravu pa neću ni to posebno komentirati

 

No ako je obrtnik s danom otvaranja stečajnog postupka nad imovinom odjavljen i u obrtnom registru, njegov obrt više ne postoji i on u njemu više ne radi. Dakle, ne ostvaruje dohodak. Eventualno je ostvario neki dohodak u razdoblju u kojem je još radio prije otvaranja stečajnog postupka nad imovinom (a i do otvaranja stečajnog postupka nad imovinom je došlo zato što se obavljanjem djelatnosti obrta NE ostvaruje dohodak).

 

On dalje predaje prijavu poreza na dohodak kao fizička osoba, ne više kao osoba koja stječe dohodak od samostalne djelatnosti. Dakle, popis dugotrajne imovine više s time nema veze - tim više što dugotrajna imovina ulazi u stečajnu masu i iz nje se namiruju vjerovnici. Eventualno možemo govoriti o tome da se podaci za dio godine u kojem je obrt još radio uključe u prijavu poreza - ako je u tom razdoblju (nekadašnji) obrtnik uopće ostvario dohodak. U takvom slučaju zaista stečajni upravitelj mora dati podatke.

 

Ono na što bih ti htjela skrenuti pažnju je čl. 197/1 SZ koji kaže da nakon zaključenja stečajnog postupka stečajni vjerovnici mogu protiv dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine.

 

Dakle, kad je jednom stečaj zaključen ako je ostalo nepodmirenih tražbina vjerovnici mogu i dalje, kako kaže SZ "neograničeno" ostvarivati svoje preostale tražbine. No istovremeno postoje odredbe o oslobođenju od preostalih obveza (282. - 299.) koje vrijede za dužnika pojedinca pa treba to pogledati i shvatiti što je za dužnika povoljnije.

 

Pozdrav!

(Nema na čemu. Hvala tebi za pitanja, provjeravam koliko sam naučila.)

[grrr]

Gogss, čista petica... ... uzet ću te za stečajnog upravitelja prvom prilikom..

 

Dakle, ako sam dobro shvatila članke 282-299, sedam godina nakon okončanja stečajnog postupka, dužnik još mora od svojih tekućih primanja malo po malo namirivati preostale tražbnie svoih vjerovnika preko uplatama povjereniku. Pa,da , to ima smisla, inače bi bilo prelagano izvući se iz svega...

Ali, dakle, nakon tih 7 godina, tko se namirio namirio i dužnik se može konačno osloboditi daljnjih obveza ili još ima kakva caka..?

Povjerenik može biti bilo tko ili je uobičajeno da to bude odvjetnik? I koliko je minimalna naknada za povjernika i kako se utvrđuje?

[Goggs]

grrr je napisao:

Ali, dakle, nakon tih 7 godina, tko se namirio namirio i dužnik se može konačno osloboditi daljnjih obveza ili još ima kakva caka..?

 

Kako sam to shvatila i sama sebi protumačila svrha tih odredbi u SZ je upravo u tome da dužnik ne duguje dovijeka, da se oslobodi od preostalih obveza. Ne znam za postojanje još kakve cake.

 

Povjerenik može biti bilo tko ili je uobičajeno da to bude odvjetnik? I koliko je minimalna naknada za povjernika i kako se utvrđuje?

 

E, tu situacija nije do kraja jasna.

 

U dijelu u kojem se govori o osobnoj upravi (to je glava VII, a radi se o tome da se stečajnog dužnika može ovlastiti da sam upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnog povjerenika), piše da se na osobnu upravu na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga do šestog dijela SZ. To tumačim tako da se na osobu povjerenika primjenjuju pravila o izboru stečajnog upravitelja, odnosno da to može biti osoba koja se nalazi se na listi stečajnih upravitelja (da preskočim one preduvjete koje treba ispuniti da bi se osoba uopće našla na listi).

 

U čl. 270. čak izričito piše da se na postavljanje stečajnog povjerenika... i nagradu... na odgovarajući način primjenjuju odredbe SZ o stečajnom upravitelju.

 

No kad je u pitanju oslobođenje od daljnjih obveza u toj glavi SZ nema izričitu odredbu kojom bi se pozivao na odgovarajuću primjenu prvog do šestog dijela SZ.

 

A u čl. 284. SZ piše da dužnik i vjerovnik imaju pravo za povjerenika predložiti fizičku osobu koja će biti podobna s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja.

 

Pa sad ti misli....

 

A kad je u pitanju nagrada za povjerenika, onaj iz glave VII tj. onaj koji nadzire stečajnog dužnika za osobnu upravu ima pravo na naknadu prema tarifi za stečajne upravitelje, a koliko je to nemam pojma!

 

Vjerovala ili ne, akt kojim je to određeno nije na popisu obvezne literature za polaganje ispita pa nikako da do njega stignem

 

Evo, tu je Pravilnik: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_12_189_2961.html

 

Sad kad sam ga pogledala jasno mi je i zašto ne znam: nema tu neke tarife, proizlazi da upravitelj dobiva neke predujme pa onda na kraju "konačnu" nagradu koja zavisi od iznosa unovčene imovine.

 

Tu ti, na žalost, ne mogu pomoći.

 

Pozdrav!

[FLATRON]

Imam jedno pitanje vezano za porodiljski dopust koji nisam iskoristila i dugovanje prema poreznoj za taj period. Sve to može biti malo čudno ali je istinito. Obrt je radio za vrijeme dok sam bila trudna i vodio se na moje ime iako sam ja samo bila formalno vlasnik a moj bivši suprug je radio. Knjigovodstvo je vodilo svoj posao. Obzirom da nisam ni dolazila u taj obrt a financije je vodio moj suprug. Nakon šest mjeseci saznala sam da ne primam porodiljnu naknadu i ostalo. Nakon toga dobila sam još jedno dijete i suprug je otišao s drugom. Danima radim da preživim u podstanarstvu i dug prema poreznoj iznosi sada oko 100.000 Kuna. Da li postoji neki način da se prizna ta 1 godina porodiljnog i da mi to porezna prizna obzirom da tada netrebam plaćati doprinose. Ima li kakva šansa da se riješim tog duga obzirom da mi je plaća 2400 na račun i 1000 na ruke.

Ako nešto nekome pada na pamet neka se javi.

[dioničar]

Omerta_man je napisao:

Hmm nisam rekao da postoje zakoni koji određuju šta i kako..........zato i postoji hitro rez da "navodno" smanji sve regulative.

Ponavljam jedno je učiti a ne provoditi, uostalom možemo tu unedogled pojašnjavati šta piše i kako piše u zakonu i kako bi se trebalo provoditi, možda je i moguće pokrenuti stečajni postupak obrta, makar ja to nisam vidio u svojih 10 godina rada, ili eto da me netko opameti izravnim primjerom pa et pozivam sve koji imaju takav primjer neka ga i postave pa će svima biti lakše i jednostavnije.

 

Slažem se sa navedenim, doista nema smisla provoditi stečaj obrta (ja također nisam čuo u praksi za takav slučaj, ovo je zapravo slično sa osobnim bankrotom). Što se tiće odredaba o oslobođenju od obveza, zakon jasno kaže da se radi o oslobođenju nenamirenih obveza iz stečaja (koji može potrajati puno duže nego očekivano), ali i to sve ako stečajni sudac dozvoli oslobođenje, ako vjerovnici ne opozovu isto, što je zapravo dužničko ropstvo.

[Goggs]

Veliki sam ljubitelj "argumenta" "za to još nisam čuo".

 

Radite (u pravnoj struci?) na temelju onoga što čujete ili na temelju onoga što piše u zakonu?

 

Sudac Igor Periša, predsjednik komisije za provođenje ispita za stečajne upravitelje i sudac Visokog trgovačkog suda uredno ispituje i stečaj nad imovinom dužnika pojedinca. Pa pretpostavljam da je on čuo za takvu mogućnost.

 

Osobni stečaj kod nas ne postoji. Već se godinama najavljuje njegovo uvođenje, navodno da ga moramo uvesti prije nego što postanemo članica EU.

 

A kad je u pitanju oslobođenje od preostalih obveza, meni se čini da je dužničko ropstvo ono što ostane za obrtnika nakon stečaja ako tog instituta nema. Naravno da dužnik pojedinac mora ispuniti određene uvjete ali i to je bolje od cjeloživotnog dugovanja.

[Goggs]

FLATRON je napisao:

... i dug prema poreznoj iznosi sada oko 100.000 Kuna. Da li postoji neki način da se prizna ta 1 godina porodiljnog i da mi to porezna prizna obzirom da tada netrebam plaćati doprinose. Ima li kakva šansa da se riješim tog duga obzirom da mi je plaća 2400 na račun i 1000 na ruke.

Ako nešto nekome pada na pamet neka se javi.

 

I sam dužnik može podnijeti prijavu za otvaranje stečajnog postupka. S obzirom da je u pitanju obrt za koji obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom, možda da pokušate ishoditi potvrdu o imovinskom stanju (dobiva se u uredu gradske uprave po mjestu stanovanja) pa da tražite od suda da Vas oslobodi snošenja troškova postupka.

 

Pročitala sam u drugoj raspravi onu tvrdnju da se obrt ne može odjaviti ako nisu podmireni svi doprinosi. Ne znam je li to točno i piše li tako zaista u nekom zakonu / podzakonskom aktu ali i ako piše - bezumno je.

 

Pokušajte odjaviti obrt. Napišite zahtjev za odjavu obrta i priložite sve potrebne dokumente, a ako ga u odgovarajućem uredu gradske uprave ne žele primiti na urudžbeni, a Vi ga pošaljite poštom i to s povratnicom da imate dokaz da kad ste to zatražili.

 

U nekim slučajevima i naša Porezna uprava, a bogme i ostali upravni službenici pričaju stvari koje nisu utemeljene na zakonu po sistemu "čuo sam" ili "tako su meni rekli" ili "ako prođe - prođe".

 

No nije mi jasno kako trenutno ostvarujete plaću, a još uvijek imate i obrt u kojem morate plaćati i doprinose za ZO i MIO.. zbunj...

 

Za porodiljni ne znam reći i radije ne bih nagađala.

 

Pozdrav!

[ultra]

U ovoj temi su definitivno @omerta_man i @dioničar u pravu.

 

1. POJAŠNJENJE:

Velika je razlika prilikom zatvaranja obrta radi li se o obrtu obvezniku poreza na dohodak (R-2) ili obrtniku obvezniku poreza na dobit (R-1).

 

Obrtnik dohodaš (R-2),zatvara obrt vrlo jednostavno (@Goggs, ne šalje se nikakva zamolba za zatvaranjem obrta).

Obrtnik ponese svoju original obrtnicu,rješenje o upisu u obrtni registar,MTU i obrazac RL-1,2,3 plati državne pristojbe oko 270,00 kn i čeka rješenje o brisanju iz sudskog registra (omerta, ispravi me ako gdje griješim).

 

Nakon dobivenog rješenja o prestanku obrta odlazi na mirovinsko i zdravstveno gdje se odjavljuje (briše iz samostalnih obveznika plaćanja doprinosa kao samostalni privrednik).Prilikom odjave nije bitno da li jest ili nije platio svoje doprinose tj.neizmireni dugovi nemaju utjecaj na zatvaranje obrta (@Googs, pogledajte NOVI Pravilnik o PDV-u, gdje je izbrisan čl.32 koji je govorio o nemogućnosti zatvaranja obrta do izmirenja dugovanja.)

Neisplaćeni doprinosi obrtnika za HZMO/HZZO samo su prepreka upisivanju staža obrtnika.

 

Nadalje,obrtnik koji zatvori obrt (bez obzira da li jest ili nije izmirio svoje obveze, nema pravo na novčanu naknadu HZZ-a.

___________________________________________________________

Za @FLATRON: Obrtnica, vlasnica obrta ima pravo na porodiljnu i rodiljnu naknadu ovisno o vremenu provedenom od osnivanja obrta do korištenja naknada.Za vrijeme u kojemu ste bili na naknadama porezna uprava Vam nije stvarala obvezu za obrtničke doprinose.

Što se tiče poreznog duga,otpis istog je tek nakon apsolutne zastare od 10 godina.

Ukoliko ste zaposlena,porezna uprava može Vam leći ovrhom na plaću i ustezati dio plaće za namirenje poreznog duga.

 

Za @Goggs; obrtnik, vlasnik obrta može imati otvoren obrt i istovremeno biti zaposlen kod druge pravne ili fizičke osobe.U tom slučaju ne plaća fiksne,mjesečne obrtničke doprinose.

 

Za @grr: Obrtnik nije istovremeno i trgovac pojedinac.Uvjeti pod kojima obrtnik postaje trgovac pojedinac su sljedeći:

-može (ako želi) tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac ako godišnji prihod prelazi svotu od 2.000.000,00 kn

-mora zatražiti taj upis ako godišnji prihod prelazi 15.000.000,00 kn

Znači, tek upisom u sudski registar (kod nadležnog trgovačkog suda)dobija status trgovca pojedinca i uz tvrtku mora naznačiti t.p.

____________________________________________________________

 

2. POJAŠNJENJE:

Obrtnik-trgovac pojedinac i obrtnik-obveznik poreza na dobit (R-1) mogu otvoriti stečajni postupak koji nije potpuno jednak kao kod trgovačkih društava,dioničkih društava ili tajnih društava.

[Goggs]

Za @grr: Obrtnik nije istovremeno i trgovac pojedinac.Uvjeti pod kojima obrtnik postaje trgovac pojedinac su sljedeći:

-može (ako želi) tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac ako godišnji prihod prelazi svotu od 2.000.000,00 kn

-mora zatražiti taj upis ako godišnji prihod prelazi 15.000.000,00 kn

Znači, tek upisom u sudski registar (kod nadležnog trgovačkog suda)dobija status trgovca pojedinca i uz tvrtku mora naznačiti t.p.

____________________________________________________________

 

2. POJAŠNJENJE:

Obrtnik-trgovac pojedinac i obrtnik-obveznik poreza na dobit (R-1) mogu otvoriti stečajni postupak koji nije potpuno jednak kao kod trgovačkih društava,dioničkih društava ili tajnih društava.

 

Vrlo iscrpan post, hvala.

 

No sad mi ne preostaje ništa drugo nego da citiram Stečajni zakon:

 

Članak 3.

(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.

 

Pozdrav!

[FLATRON]

Za vrijeme kad sam trebala otvoriti porodiljski dopust nisam ga otvorila i sa tim nisam upoznala mirovinsko pa oni ne znaju da za to vrijeme sam imala pravo koristiti porodiljski i nema me kod njih u evidenciji. Da li mogu sada kad je zatvoren obrt i ostaje samo dugovanje obratiti se nekom tko me može uputiti gdje i koga da pitam za taj period i kako ga priznati i da li mi za to treba odvjetnik i kakav odvjetnik i kako ga naći.

Činjenice su da obrt ne postoji, zatvoren je ali je ostao dug a ne znam što da napravim, kako da ostvarim svoja neostvarena prava i na koja prva vrata da pokucam?

 

Hvala na odgovoru!

 

Dobar i budala dva brata!!!!!!!!!!!

[grrr]

 

Nadalje,obrtnik koji zatvori obrt (bez obzira da li jest ili nije izmirio svoje obveze, nema pravo na novčanu naknadu HZZ-a.

____________

na žalost, to je točno, proizlazi iz Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti...Od nezaposlenosti su osigurane osobe koje su u RADNOM ODNOSU (zato plaćaju doprinos za zapošljavanje) , a samostalno obavljanje obrtničke djelatnosti nije radni odnos...e sad pitanje ustavne nejednakosti u tom slučaju možda prelazi okvire ove teme...poslije zatvaranja obrta i radnik i obrtnik jednako su nezaposleni i jednako trebaju naći novi posao i jednako trebaju od nečega živjeti...radniku je zakon omogućio da plaća doprinos za zapošljavanje i bude osiguran za vrijeme nezaposlenosti, a obrtniku je ta mogućnost uskraćena...dobro, netko može reći da si je obrtnik sam kriv, ali zašto onda članovi uprave trgovačkih društava koji su isto sami krivi za stečaj mogu komotno na dan otvaranja stečajnog postupka na HZZ i dobivati naknadu ..

_______________________________________________

 

Za @grr: Obrtnik nije istovremeno i trgovac pojedinac.Uvjeti pod kojima obrtnik postaje trgovac pojedinac su sljedeći:

-može (ako želi) tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac ako godišnji prihod prelazi svotu od 2.000.000,00 kn

-mora zatražiti taj upis ako godišnji prihod prelazi 15.000.000,00 kn

Znači, tek upisom u sudski registar (kod nadležnog trgovačkog suda)dobija status trgovca pojedinca i uz tvrtku mora naznačiti t.p.

 

ma znam da to nije isto, htjela sam reći da ih se jednako tretira u slučaju stečaja

 

____________________________________________________________

....

 

@ FLATRON

 

drugi dio porodiljskog NIJE obvezan i koristi ga samo onaj tko želi, a tu svoju želju izražava na način da PRIJE nego mu istekne prvi dio porodiljnog ode na HZZO i zatraži korištenje drugog dijela...

 

..probaj pitati na drugoj temi..možda bi se po Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama moglo nešto iskemijati..

[Omerta_man]

Uff podosta citiranih zakonskih odredbi.....uglavnom netko je napisao nešti u svezi rekla-kazala ili da googlam internetom u svezi stečaja obrta te da se radi na principu "rekla-kazala" uglavnom, primjena zakonskih odredbi kada su donesene se naknadno na kolegijima dorađuju, odlučuju i sl. kod određene organizacije uvrštene na razini grada, države itd. Ne poričem da ne postoji stečajni zakon i odnosni akti temeljeni na tome, ali eto ono što znam iz prakse je da se kod obrta najčešće ide na ovrhu putem suda ili trgovačkog suda, i neznam niti nemam saznanja o tome da itko sa VTS-a ili trgovačkog primjenjuje u praksi stečajni postupak obrta (ograđujem se na Zagreb) uistinu svašta je moguće u svim krajevima Hrvatske no ako je to tako onda valjda i je idemo dalje

 

@ ultra da u pravu si po pitanju odjave obrta (nebitno je stanje duga obrtnika) isti se odjavljuje u HZMO-u uz predočenje potvrde o uplaćenim doprinosima i sl. te mu se ne zaključuje staž dok ga ne podmiri, a porezna uprava će nakon određenog vremena pokrenuti postupak ovrhe (odjel ovrhe u ovom slučaju albrechtova 2 u Zagrebu) te će se dospjele tražbine naplatiti ovrhom na računima fizičke osobe, ili namirom iz pokretnina ili nekretnina.

 

uruđbiranje odjave obrta je jednostavan postupak te tu nebi trebalo biti komplikacija, i jel može mi netko reći kako se uopće pokreće stečajni postupak?? mislim konkretno kojom dokumentacijom ,kojom pristojbom, koje obrasce treba ispuniti i sl. eto mene to stvarno zanima

Naravno neću navoditi imena kolega skojima sam osobno radio na drugim poslovima a sad rade na sudu pa sam zbunjen

[grrr]

Omerta_man je napisao:

Uff podosta citiranih zakonskih odredbi.....uglavnom netko je napisao nešti u svezi rekla-kazala ili da googlam internetom u svezi stečaja obrta te da se radi na principu "rekla-kazala" uglavnom, primjena zakonskih odredbi kada su donesene se naknadno na kolegijima dorađuju, odlučuju i sl. kod određene organizacije uvrštene na razini grada, države itd.

 

Da, to mi je jako dobro poznato iz života...Kad želiš ostvariti svoje zakonsko pravo, a onda te neki referent mrtav hladan otpili jer to 'ne može jer on za to nikada nije čuo'. Onda mu gurneš zakon pod nos, a on ni da trepne nego veli: ' Ne može jer tako kaže moj šef!!'....pravna država, štaš

 

ja sam ti rekla da proguglaš 'stečaj obrta' ne zato što smatram da je google neki izvor prava nego da mi ti ili netko objasni misteriju kako su svi ti obrti dospjeli u stečaj ako stečaja nema

 

a poanta cijele ove teme bi trebala biti da usporedimo zatvaranje obrta putem stečaja naspram obične likvidacije - prednosti i nedostatke

[Goggs]

...uglavnom, primjena zakonskih odredbi kada su donesene se naknadno na kolegijima dorađuju, odlučuju i sl. kod određene organizacije uvrštene na razini grada, države itd. Ne poričem da ne postoji stečajni zakon i odnosni akti temeljeni na tome, ali eto ono što znam iz prakse je da se kod obrta najčešće ide na ovrhu putem suda ili trgovačkog suda

 

Eto, meni postalo jasno zašto je tako: to država zapravo od nekadašnjih obrtnika radi doživotne dužnike. Jer kad bi išli u stečaj, možda bi isplivali iz cijele situacije za 7 godina ali mnogi od njih ne bi podmirili cijeli dug državi. Ovako im država sjedi za vratom dok ne vrate sve što su dužni, dapače, kamate samo rastu.

 

Izvini, nije ovo ništa osobno, ali meni je van pameti da se donese zakon, a onda se zakonske odredbe "dorađuju" i "odlučuju" na kolegijima. Pa šta je kolegij, neka ispostava Sabora? Ili neka četvrta dimenzija vlasti?

 

(No istina je da sam već dovoljno velika da se odavno ne čudim zašto nemamo pravnu državu i zašto je kod nas moguće što je moguće.)

 

Kad je u pitanju obrazac za prijavu stečaja, ne znam da to postoji. Prijava se podnosi sudu ako postoje stečajni razlozi, može je podnijeti i sam stečajni dužnik pojedinac - što je slučaj o kojem ovdje raspravljamo. A podnosi se u onom obliku u kojem i inače sudu šaljemo podneske.

 

Sad opet dolazim do pitanja koje iz Stečajnog zakona zapravo nije do kraja jasno. U 39.a SZ piše da je vjerovnik koji pokreće stečajni postupak uz sudsku pristojbu za prijedlog za pokretanje stečajnog postupka dužan uplatiti i dodatnu pristojbu u visini 10.000 kn za nadoknadu troškova stečajnog postupka. Ono što je bitno uočiti: u kontekstu predujmljivanja troškova postupka stečajni dužnik se uopće ne spominje. A ne mogu vjerovati da bi zbog toga što ga Stečajni zakon nije spomenuo stečajni dužnik bio oslobođen plaćanja pristojbi.

 

Ali nije to jedina nebuloza Stečajnog zakona

[grrr]

Što se tiče same prijave stečaja, kad se radi o pravnim osobama, a prije par godina sam svjedočila jednom takvom primjeru, postupak je relativno jednostavan. ( dobro, ajde bilo je to prije šest godina pa se možda ne sjećam točnog redoslijeda...)

Kad sam dužnik pokreće stečaj, mora dostaviti sudu neki dokaz da postoje osnove za stečaj. To je u našem slučaju bilo mišljenje revizora ( obzirom da žiro račun nije bio u blokadi), popunili smo obrazce koji se zovu ( čini mi se) prokazni popis imovine ( kupili u NN), platili tih 10 tisućica. Nakon otprilike mjesec dana dobili smo obavijest kada će biti otvoren postupak. Na taj dan došli su dečki ( stečajni i njegova klapa) , direktor je predao pečat i ključeve poslovnog prostora, knjigovođa je još neko vrijeme ostao dok nije napravio obračune. Kasnije je stečajni par puta zvao direktora, ne znam jel bilo janjetine ili čega. Uglavnom, nije se nitko naplatio osim samog stečajnog upravitelja, ali nije niti on bogznašta dobio. Da, zaboravila sam reći da smo radnike odjavili sami, još prije otvaranja postupka, sredili smo M4 i te stvari, ali zadnjih par neto plaća mogli su objesiti mačku o rep.

Direktor je , na svoju žalost, kao osiguranje jednog od kredita izdao vlastitu mjenicu, pa je to morao platii iz svog džepa, ali nije bio neki previskok iznos.

Uglavnom, čovjek sada ima drugo d.. i starog se više niti ne sjeća...

 

Ne vjerujem da su za stečaj obrta neki possebni drugi obrasci...a bez predujma naknade dečki ne počinju posao..

[ultra]

O stečaju trgovačkih društava,kao i o likvidaciji istih dosta je pisano u forumu "Trgovačko pravo".Kako je ovo podforum "Obrti", molim da ne razvijate temu stečaja d..-a ovdje.

 

Za sam stečajni postupak obrta još jednom napominjem da je velika razlika radi li se o obrtu dohodašu ili dobitašu!!!

 

Činjenica koja ide u prilog tome je čl.68 Stečajnog zakona koja govori o imovini koja ne ulazi u stečajnu masu.

 

Nadalje, obrtnici dohodaši su uglavnom u kategoriji u kojima se stečaj nad njima ne bi provodio (da ne citiram članke) jer njihova imovina nije dovoljna za namirenje troškova ili je neznatne vrijednosti za provođenje stečajnog postupka.

 

U prilog svemu rečenom od strane @omerta, @grrr, @Googs a vezano uz provođenje zakona u praksi koje se definitivno NE provodi je sljedeće:

Zavod za platni promet dužan je dostaviti u roku 30 dana izvješće o svim pravnim osobama s čijih računa tijekom zadnja 3 mjeseca nije izvršena isplata tražbina iako postoji pravna osnova za naplatu a naplata se ne može obaviti zbog nedostatka sredstava.

Jednostavnije, banka ili FINA trebala bi u svezi gore navedenih uvjeta prijaviti trgovačkom sudu činjenicu za otvaranje stečaja.U svojoj dugogodišnjoj praksi, ovakve činjenice nikada nisu realizirane od strane platnog prometa prema fizičkim ili pravnim osobama koje ispunjavaju navedene uvjete.

[grrr]

ultra je napisao:

 

Činjenica koja ide u prilog tome je čl.68 Stečajnog zakona koja govori o imovini koja ne ulazi u stečajnu masu.

 

Nadalje, obrtnici dohodaši su uglavnom u kategoriji u kojima se stečaj nad njima ne bi provodio (da ne citiram članke) jer njihova imovina nije dovoljna za namirenje troškova ili je neznatne vrijednosti za provođenje stečajnog postupka.

 

 

.. totalno paušalna ocjena...

 

..dakle, po tebi je npr. imovina od npr 1.999.999,99 kn beznačajna... a dobro...

 

..recimo, građevinski obrti mogu imati značajnu imovinu, što u nekretninama što u opremi, a oni su upravo sada u najtežem položaju...

da ponovim za one koji možda ne znaju obveza prelaska sa sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit i posljedično iz R-2 u R-1 status je ispunjavanje barem jednog od slijedećih kriterija

-dugotrajna imovina veća od 2.000.000,00 kn

-ukupni primici veći od 2.000.000,00 kn

-dohodak veći od 400.000 kn

-zapo0šljavanje više od 15 radnika

..da ponovno spomenem građevinske obrte.. objekti koji su im u izgradnji ili pred dovršenjem ili su za daljnju prodaju mogu imati ZAISTA ZNAČAJNU vrijednost čak i puno preko navedenih 2.000.000 kn jer njima to nije dugotrajna imovina koja se stavlja u DI i amortizira nego zaliha proizvodnje za daljnju prodaju

 

..tak da ne znam gdje je kolegica Ultra zaključila da svi dohodaši imaju beznačajnu imovinu..

 

...da, istina je da FINA totalno zanemaruje svoje obveze prijave subjekata koji su nesolventni dulje od 60 dana...razlog je možda leži upravo u tome to što si rekla, stečajni upravitelji se ne bi imali iz čega namiriti pa imaju prešutan dogovor da se ti stečajevi niti ne pokreću

 

..razlog zbog kojeg sam pokrenula ovu temu ( ponavljam) je to što sam željela saznati detaljnije o postupku stečaja obrtnika između ostalg i u slučaju kada SAM DUŽNIK pokreće stečaj ( ocjena isplativosti stečaja u odnosu na običnu likvidaciju)....

[grrr]

http://www.sudacka-mreza.hr/stecaj/stecaj_sm.aspx?el=predmet&id=526

 

..ovo je jedan primjer za nevjerne Tome da stečaj obrta postoji..

..e sad, da li je gore navedeni nesretni obrtnik R-1 ili R-2 to se ne vidi...

[ultra]

grrr je napisao:

.. totalno paušalna ocjena...

 

..dakle, po tebi je npr. imovina od npr 1.999.999,99 kn beznačajna... a dobro...

 

..recimo, građevinski obrti mogu imati značajnu imovinu, što u nekretninama što u opremi, a oni su upravo sada u najtežem položaju...

da ponovim za one koji možda ne znaju obveza prelaska sa sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit i posljedično iz R-2 u R-1 status je ispunjavanje barem jednog od slijedećih kriterija

-dugotrajna imovina veća od 2.000.000,00 kn

-ukupni primici veći od 2.000.000,00 kn

-dohodak veći od 400.000 kn

-zapo0šljavanje više od 15 radnika

..da ponovno spomenem građevinske obrte.. objekti koji su im u izgradnji ili pred dovršenjem ili su za daljnju prodaju mogu imati ZAISTA ZNAČAJNU vrijednost čak i puno preko navedenih 2.000.000 kn jer njima to nije dugotrajna imovina koja se stavlja u DI i amortizira nego zaliha proizvodnje za daljnju prodaju

 

..tak da ne znam gdje je kolegica Ultra zaključila da svi dohodaši imaju beznačajnu imovinu..

____________________________________________________________

 

 

Poštovana @grrr, dakako da nisam izjavila da SVI dohodaši imaju beznačajnu imovinu, daleko od toga...čitajte što pišem ili nemojte čitati i ne replicirajte bez veze.

 

Nadalje, evidentiranje poslovnih događaja građevinskih obrta je daleko od gluposti koje navodite, tipa objekata u izgradnji ili pred dovršenjem koji su "zaliha proizvodnje za daljnju prodaju" ???

 

Brkate poslovanje obrtnika i pravnih osoba, poslovanje obrtnika dohodaša i dobitaša, otvaranje stečaja od strane obrtnika i stečaja nad imovinom obrtnika, a ono što Vas zanima je isplativost stečaja nad likvidacijom.

 

Za odgovor na Vaš upit svaka stručna osoba dat će Vam adekvatan odgovor uvidom u Vaše poslovne knjige.Bez uvida u poslovanje,djelatnost,obveze i potraživanja,porezna dugovanja i imovinu, bezpredmetno je davati bilo kakve sugestije!

[Goggs]

ultra je napisao:

...čitajte što pišem ili nemojte čitati i ne replicirajte bez veze.

 

... je daleko od gluposti koje navodite

 

Poštovana,

kad sudionik u raspravi ne nudi argumente za svoje tvrdnje ali se zato neprimjerenim kvalifikacijama osvrće na argumente koje su ponudili drugi, raspravu bi zapravo trebalo napustiti.

A za početak pometite ispred vlastitog praga i to što ste napisali slobodno primijenite na sebe.

Srdačno Vas pozdravljam i želim Vam sve najbolje. No s onima koji smatraju da je njihova uvreda neka vrsta argumenta, nemam volju razgovarati ni o čemu.

[grrr]

Goggs je napisao:

 

Poštovana,

kad sudionik u raspravi ne nudi argumente za svoje tvrdnje ali se zato neprimjerenim kvalifikacijama osvrće na argumente koje su ponudili drugi, raspravu bi zapravo trebalo napustiti.

 

..u potpunosti se slažem i upravo ću to i učiniti..

 

..prije posljednjeg pozdrava samo da uputim buduće čitatelje da mogu nazvati pravnu službu u obrtničkoj komori gdje također mogu dobiti neke pravne savjete...

 

..nadalje, uputila bih na knjigu http://www.fzplus.hr/product_info.php?products_id=1070&osCsid=...

 

..lijepi pozdrav svima

a posebno Gogss kojoj još k tome želim i sreću na ispitu :cita:

 

[ultra]

Slijedom navedenih upita nazvala sam stečajnog upravitelja nadležnog trgovačkog suda u mojoj županiji.

 

Očitovanje u svezi sa stečajem u obrtu je sljedeće:

 

"Mali obrtnik, s beznačajnom imovinom,čl.68.SZ ne može pokrenuti stečaj.Vjerovnik može pokrenuti ovrhu nad istim.

 

Obrtnik s imovinom koja pokriva stečajni postupak na način da je imovina dovoljna da podmiri tražbine vjerovnika,države,radnika i dr.koji pokreću stečaj nad obrtnikom, može ući u stečaj."

 

Kao što rekoh, nije dovoljno citirati članke,stavke,zakone...treba ih znati i tumačiti.

[Kompa]

Ako obrtnik ( mali ) koji je dužan državi za doprinose HZMO i HZZO oko 10 000 EURA, prije zatvaranja obrta svu svoju imovinu ( nekretnine - kuću - vikendicu ) prepiše na svoju djecu, da li mu se može ovrhom kasnije ista imovina teretiti i da li se to može učiniti, znači da se imovina prije zatvaranja obrta prebaci na djecu i da se tako izbjegne ovrha nad istom kako bi se podmirio dug prema državi ?

[Kompa]

Kompa je napisao:

Ako obrtnik ( mali ) koji je dužan državi za doprinose HZMO i HZZO oko 10 000 EURA, prije zatvaranja obrta svu svoju imovinu ( nekretnine - kuću - vikendicu ) prepiše na svoju djecu, da li mu se može ovrhom kasnije ista imovina teretiti i da li se to može učiniti, znači da se imovina prije zatvaranja obrta prebaci na djecu i da se tako izbjegne ovrha nad istom kako bi se podmirio dug prema državi ?

 

Zna li itko odgovoriti na ovo pitanje ?

Hvala

[ultra]

Može, prema čl.77.a Ovršnog zakona: ako se promjeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine... ovrhovitelj ima pravo zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate tražbine.

 

Mada, u sudskoj praksi ovo je vrlo rijedak i izniman slučaj a i Vaše porezno dugovanje nije tako strašno da bi se na ovrhu išlo navedenim,drastičnim mjerama.

[bobostar]

ultra je napisao:

Može, prema čl.77.a Ovršnog zakona: ako se promjeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine... ovrhovitelj ima pravo zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate tražbine.

 

Mada, u sudskoj praksi ovo je vrlo rijedak i izniman slučaj a i Vaše porezno dugovanje nije tako strašno da bi se na ovrhu išlo navedenim,drastičnim mjerama.

Iako je tema malo više stara, da ne otvaram novu, budući da se tu već govori o stečaju /zatvaranju obrta.

Evo problema:

Kao i svi u ovj državi, i moj posao je "u banani". Dugovi su prerasli normalnu vrijednost, i odluka je pala da se zatvori obrt.

Stvar je jasna; ide ovrha nad privatnom imovinom, i tu nema šta. Ali ima jedan problem.

Kada sam započinjao posao, trebao mi je novac i isti sam posudio od fizičke osobe (nije kamatar) a kao osiguranje vraćanja upisana je hipoteka (u vrijednosti cca. 100.000 EUR) na nekretninu (građevinsko zemljište) kojeg sam vlasnik.

Naravno, novac nisam uspio vratiti (samo manji dio) i sada je problem.

Ako Porezna i vjerovnici pokrenu ovrhu (a hoće) jedino vlasništvo i vrijednost je to zemljište, ali na njemu je hipoteka (koja nije otplaćena). Isto tako, čovjek traži nazad svoj novac (sa kamatom; e tu bi mogli doći kamatari, hm).

Što sada?

 

Može li sud (sada FINA) napraviti ovrhu tj. javno prodati zemljište ako je pod hipotekom, i umjesto da vratim novac koji sam posudio (na temelju hipoteke), namire svoje potrebe;

ILI

moraju prvo riješiti hipoteku, pa ako ostane novaca (a neće, jer je vrijednost zemljišta cca. 100.000 EUR), namiriti državu i vjerovnike.

 

Pitam zato, što mi je draže ostat dužan državi nego privatnoj osobi (e tu bi moglo biti banananja, kamatari, lomljenje prstiju i ostalo... država to ipak ne radi).

[ultra]

Ukoliko Porezna uprava donese rješenje o ovrsi nad Vašom nekretninom, sud će po službenoj dužnosti zatražiti da se u zemljišne knjige upiše zabilježba ovrhe.

 

Tom zabilježbom ovrhovitelj (ako prvi bude porezna) stječe pravo da namiri svoju tražbinu (Vaš porezni dug) iz nekretnine a iz ovrhe se namiruju i založni vjerovnici.

 

To znači, ovrhom se najprije namiruju troškovi ovršnog postupka, te porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete nekretninu a zatim tražbine osigurane založnim pravom (hipotekom).

 

Ukoliko, kao što je slučaj kod Vas, vrijednost nekretnine ne može pokriti i dug državi i zajmodavcu, može se izvršiti razmjerno namirenje.

[mirah]

Poštovana,

 

Znate li možda da li i obrt dohodaš u stečaju treba predati dva godišnja obračuna? Kao firme?

 

Unaprijed hvala Vama, ili nekom tko zna odgovor.