primjena novog ili starog KZ - zastara

[dambaxx]

Ima li netko saznanja o primjeni novog zakona, konkretno u slučaju zastare izvršenja kazne zatvora?

Po starom zakonu nastupila je apsolutna zastara u 11. mj. 2013.

[G-man]

Dajte malo konkretnije - koje kazneno djelo je u pitanju, kada je počinjeno, kada je podignut optužni prijedlog/optužnica (ako uopće jeste), u kojoj fazi je predmet trenutno (jel na sudu ili kod DO-a)?

[dambaxx]

Na žalost ovo je komplicirano, ukratko

13.11.2007. Županijski sud potvrđuje presudu Općinskog suda ( za jedan dio je nastupila zastara kaznenog progona) budući da mi je suđeno "u stjecaju" Županijski sud za 6 djela izriče kaznu po šest mjeseci i jedinstvenu od tri godine. (prevara, mislim da je čl. 224 )

Žalba Vrhovnom sudu završila je samo preinakom u kazni odnosno 2 god i 4 mj. Moram napomenuti da je sve bilo u apsolutnoj zastari kaznenog progona u 12 mj 1997.

Pitanje za koje je sada možda kasno, da li je presuda županijskog pravomoćna s obzirom na povredu zakona u izricanju kazne jer ako nije Vrhovni sud je presudu donio u apsolutnoj zastari.

po starom ZKP -u apsolutna zastara izvršenja je 6 godina što je bilo 13. 11. ove godine.

 

ima tu još nepravilnosti da bih mogao roman napisati. Nisam onda imao novaca za odvjetnike a nemam ni danas pa sam tu gdje jesam.

 

pozzz... hvala

[G-man]

Nije mi skroz jasna jedna stvar - vi navodite da je Županijski sud (kao drugostupanjski sud) potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskog suda, a tada navodite "žalbu" VSRH?

 

Teoretski, žalba na drugostupanjsku presudu je moguća, ali u vašem slučaju (koji je uzgred rečeno vođen prema odredbama starog ZKP-a) samo u dva slučaja : 1. ukoliko vas je Općinski sud oslobodio, a Županijski svojom preinačavajućom presudom proglasio krivim ili, 2. ako je Županijski sud išao sam utvrđivati činjenično stanje (što je prema ranijem ZKP-u mogao) te utvrdio stanje drugačije negoli Općinski sud i tada na temelju takva činjenična stanja donio svoju presudu.

 

Ne vjerujem da se radilo o takvim slučajevima (jer su bili izuzetno rijetki u praksi ranijeg ZKP-a), uostalom i sami kažete da je Županijski sud potvrdio presudu Općinskog suda, tako da pod "žalbom" VSRH vjerojatno mislite na zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne, što je izvanredni pravni lijek, a kojim je onda kazna od 3 godine "spuštena" na 2 godine i 4 mjeseca.

 

Dakle, presuda je pravomoćna s danom 13.11.2007. i prema tada važećem KZ-u (1997.) postojao je rok relativne (u vašem slučaju 3 godine) te apsolutne (u vašem slučaju 6 godina) zastare.

 

Rok apsolutne zastare nije mogao nastupiti, iz razloga što je 01.01.2013. na snagu stupio novi KZ (2011.), a koji u čl. 86. ističe - "Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili zastare izvršenja kazne promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona." Što bi značilo da se glede zastare primjenjuju odredbe novog KZ-a, a kojima je rok zastare izvršenja kazne zatvora za vaš predmet "dignut" na 10 godina (i više nema relativne i apsolutne zastsre, postoji samo jedna zastara).

 

Stoga jedina šansa, po mom mišljenju, da je zastara izvršenja kazne zatvora nastupila jeste u slučaju da je nastupila relativna zastara izvršenja kazne, još po starom KZ-u (1997.), što znači da je u periodu od 13.11.2007. do 31.12.2012. morao proteći rok od 3 neprekidne godine u kojem nadležno tijelo (čitaj : sudac izvršenja) nije poduzelo nikakvu radnju usmjerenu na izvršenje vaše kazne zatvora, a kojom bi prekinuo tijek relativne zastare.

 

Kako mi je u takav scenarij vrlo teško povjerovati, jer čak i ako ste pobjegli, sigurno je izdana tjeralica za vama (a koja je prekinula tijek relativne zastare), ispada kako do zastare izvršenja kazne zatvora po starom KZ-u nije došlo, i da se glede zastare primjenjuju rokovi novog KZ-a, što znači da će zastara u vašem slučaju nastupiti dana 14.11.2017.

 

Malo jeste komplicirano (zbog promjene KZ-a), ali dođe se do rješenja na kraju. E sad, vi bi trebali znati, što se u ovom periodu od 13.11.2007. do 31.12.2012. poduzelo po pitanju izvršenja izrečene vam kazne zatvora i tu onda imate odgovor na svoje pitanje.

[dambaxx]

Tako nešto sam i pretpostavljo? ali još uvijek nisam dobio odgovor na sljedeće- može li se presuda smatrati pravomoćnom ukoliko je došlo do bitne povrede zakona u izricanju kazne pa taman to bila i proceduralna greška?

Županijski sud potvrđuje presudu Općinskog suda ( za jedan dio je nastupila zastara kaznenog progona), budući da mi je suđeno "u stjecaju" Županijski sud je za 6 djela potvrdio kaznu od po šest mjeseci ali je kao jedinstvenu kaznu izrekao tri godine.

 

pozzz.... hvala

[G-man]

Gledajte, teško je meni na neki način pogađati što se desilo, ako nemam konkretne podatke od vas.

 

Iz ovog posljednjeg posta - točno, sud je pogrešno primijenio odredbe o stjecaju iz Kaznenog zakona prilikom izricanja jedinstvene kazne. Naime, naš je kazneno-pravni sustav glede kazne za stjecaj kaznenih djela prihvatio tzv. metodu asperacije, prema kojoj se nakon što su utvrđene kazne za svako pojedino kazneno djelo, jedinstvena kazna dobiva na način da se najvećoj pojedinačnoj kazni dodaju ostale, ali pazeći pritom da jedinstvena kazna ne predstavlja čisti matematički zbroj svih utvrđenih kazni (sustav kumulacije) niti da se premaši opći zakonski maksimum propisan za određenu vrstu kazne.

 

Drugim riječima, u vašem slučaju čisti zbroj pojedinačnih kazni iznosi 3 godine (6 kaznenih djela X 6 mjeseci), tako da je jedinstvena kazna zatvora morala biti u najgorem slučaju za vas 2 godine i 11 mjeseci. Prema praksi uobičajeno bi bilo 2 godine i 6 mjeseci, ali eto u vašem slučaju VSRH je išao još čak i ispod te prakse - 2 godine i 4 mjeseca.

 

Ova povreda Kaznenog zakona mogla se istaknuti ili kroz zahtjev Državnog odvjetnika za zaštitu zakonitosti ili kroz zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude - oba izvanredna pravna lijeka, koji unatoč činjenici da su u vašu korist ne utječu na trenutak pravomoćnosti same presude Županijskog suda, koji i dalje ostaje 13.11.2007. (datum njena donošenja).

 

Greške se dešavaju, jer i suci su samo ljudi. Doduše, ovo je greška koja se nije smjela desiti, ali eto - matematika nije štimala. Vidio sam i slučaj (iz režima ranijeg KZ-a) gdje je osuđenik osuđen na 2 i pol godine uvjetno (inače, po starom KZ-u max. izrečena kazna u uvjetnoj osudi je mogla biti 2 godine !), i da stvar bude ljepša - Županijski sud je potvrdio takvu presudu! Državni odvjetnik je nakon toga podignuo zahtjev za zaštitu zakonitosti, koji je VSRH naravno prihvatio, ali s obzirom se radilo o povredi zakona u korist optuženika - mogli su samo utvrditi pogrešku, ali ne i mijenjati je, odnosno optuženik je svejedno i dalje ostao na uvjetnoj osudi, iako je po slovu zakona trebao ići u zatvor. Ali ponavljam - greške se dešavaju, u većini slučajeva zbog žurbe i stiske s vremenom te borbe za ispunjenjem norme koja danas svima visi nad glavom, a suštinski i nema nekog efekta, ali nažalost ima i slučajeva u kojima je neznanje razlog grešaka. No, da me krivo ne shvatite - ovaj vaš slučaj bi pripisao ovoj prvoj grupi.

[dambaxx]

Zahvaljujem na odgovorima ali imam još nekoliko pitanja

 

Kao što sam već pisao jedan dio optužbe otišao je u apsolutnu zastaru prije presude. Radi se o apsolutno identičnim točkama optužbe odnosno inkriminacijama. Jedna stranka je pokrenula privatnu tužbu za naknadu štete, te sam prije nešto manje od godinu dana dobio oslobađajuću presudu.

 

Da to malo laički pojasnim - jedan sudac me osudio da sam prevario osobe a,b,c,d,e,f,g,h te stekao znatnu imovinsku korist. Znači krivnja bi bila u stjecanju imovinske koristi - u redu

 

E sad imamo osobu x koja je pokrenula privatnu tužbu za naknadu štete te sam u toj parnici oslobođen krivnje za naknadu štete.

 

dakle imamo apsolutno iste inkriminacije a dvije različite presude da li se i tu radi o "grešci "

[G-man]

A ovaj postupak koji je vođen po "privatnoj tužbi" osobe X - jel se tu uopće radi o kaznenom postupku ili o parnici za naknadu štete?

[dambaxx]

Čemu razlika, a kad već pitate kao što sam već prije rekao jedan dio optužbe je otišao u aplolutnu zastaru kaznenog progona prije izricanja presude pa nije niti mogao biti kazneni postupak a stranke su od strane suda upućene na privatnu parnicu.

[G-man]

Čemu razlika?

 

 

Kazneni i parnični postupak dva su TOTALNO različita postupka, kako po pitanju pravne naravi, tako i učinaka.

 

...a kad već pitate kao što sam već prije rekao jedan dio optužbe je otišao u aplolutnu zastaru kaznenog progona prije izricanja presude pa nije niti mogao biti kazneni postupak...

 

U trenutku optuženja zastare nije bilo, zato je i optuženo, a sama činjenica da je tijekom postupka nastupila zastara znači da je za taj dio optužbe donesena tzv. formalna presuda, odnosno presuda kojom se optužba odbija, ako već sam DORH nije izmijenio činjenični i posljedično pravni opis optužbe u smislu da taj dio optužbe "ispusti".

 

...a stranke su od strane suda upućene na privatnu parnicu.

 

Upućene su sa imovinsko-pravnim zahtjevom u parnicu, koji iako jeste vezan uz kazneno djelo, ima zaseban pravni identitet i narav.

[dambaxx]

Opet ste izostavili bit - po jednom sudcu sam kriv za stjecanje znatne imovinske koristi a po drugom nisam

[G-man]

Ali jedno je kazneni postupak, a drugo je parnica.

[dambaxx]

ha ha ha ovo sad već postaje smiješno?!

[dambaxx]

odgovor na zaključani post -

 

da li se presude donose na osnovu zakona ili teorije i sudske prakse?????????????????????

[burn]

Opet ste izostavili bit - po jednom sudcu sam kriv za stjecanje znatne imovinske koristi a po drugom nisam

 

Krivo shvaćate.

 

U kaznenom postupku ste proglašenim krivim za PRIJEVARU a ne za stjecanje imovinske koristi. To drugo je posljedica kaznenog djela PRIJEVARE a kazneno djelo za koje Vam se sudilo je prijevara.

 

U drugom postuku, parnici, ste oslobođeni obveze naknade štete, ali nam niste rekli iz kojih razloga (da li zastara potraživanja naknade štete, da li nije dokazan osnov naknade štete.... itd. itd.)

 

Puno je tu nijansi, a niti jedna nije ta da Vas je jedan sudac osudio za stjecanje imovinske koristi a drugi Vas oslobodio te krivnje. Iz razloga jer, kao što sam rekla, u kaznenom postupku ste krivi za PRIJEVARU a u drugo je iz nekog razloga donesena presuda u Vašu korist, ali vezano na naknadu štete.

 

Presude se donose na temelju zakona, ali zakone tumači sud kroz sudsku praksu, a svi zakoni su prije uobličenja u zakone bili - teorija.

[G-man]

ha ha ha ovo sad već postaje smiješno?!

 

Jedino što je smiješno u cijeloj ovoj priči Dambaxx, jeste vaše uporno i tvrdoglavo odbijanje shvaćanja nekih osnovnih pravnih postulata (da se ne bi krivo shvatili - uopće nije problem ne znati, uostalom zato i postoji ovaj forum, ali jeste problem ukoliko po objašnjenju stvari vi i dalje "pilite" po svom).

 

A također vidim da vas navedeno ne sprečava da iznosite "pokroviteljske" komentare, u najmanju ruku kao da se radi o vrsnom kolegi pravniku - kaznenjaku, zbog čega mi onda uopće nije jasno zašto ste došli po pomoć ovdje, ako je očito ne želite prihvatiti?

 

Nećemo na taj način dalje polemizirati, to je sigurno.

[dambaxx]

Protiv navedene presude na žalbu je podnio drugotuženik ***** ***** zbog bitnih povreda odredaba parničkog postupka,pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjenjičkog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.U bitnom navodi kako utvrđeno činjenjičko stanje ne odgovara stvarnom stanju ,kako sud nije utvrdio tko se sve naplatio iz stečajne mase prvotuženika **** ***** d.. u stečaju, kako je došlo do zastare prava tužitelja i da nije utvrđena uzročno-posljednična veza i odgovornost drugotuženika ****** *****. Smatra kako je presuda nerazumljiva i proturječna samsa sebi i ralozima suda, predlaže ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje ili istu preinačiti u smisli navoda žalbe.

Žalba je osnovana.‎

Da nedužim budući da prepisujem presudu od šest stranica izdvojiti ću samo bitne odgovore i stavke iz zakona koji se spominju

član 365.st.2 i 381 zakona o parničkom postupku

-pazeči pri tome službenoj dužnosti na bitne povrijede odredaba parničnog postupka iz odredbe

čl-354 st-2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13., i 14 ZPP-a kako i na pravilnu primjenu materijalnog prava ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski počinio bitne povrede odredaba parničkog postupka koje su utjecale na pravilnost i zakonitost odluke.

 

 

Primjenom ovih zakonskih odredaba u odnosu na dio presude kojim se nalaže tuženicima 2.********** i 3.************ da plate tužitelju iznos od 000.000,00 kn s kamatama,ukazuje se kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje na temelju dokaza koji su priloženi spisu te,na temelju tako pogrešnog utvrđenog činjenjičnog stanja,pogrešno primjenio materijalno pravo i naložio tuženicima 2.***** ***** i 3. ****** ********* plačanje navedenog iznosa.

[lukabogoljub]

Poštovani G-man, kad je riječ o zastari k.postupka i obzirom da danas na tv-u i u medijima slušamo o operaciji "hipokrat", pada mi na pamet pitanje, kada nastupa zastara za djela u navedenoj operaciji? konkretno, ako je neki djelatnik iz optužene farmaceutske tvrtke "sklopio" dogovor sa nekim liječnikom o davanju novca kao nagradu za propisivanje nekog lijeka (dakle, onako kako se, otprilike, u optužnici ističe) recimo 2009 g (dakle, od kada je počela USKOKO-va operacija) a da se uopće nije saznalo za konkretan slučaj pa, prema tome, niti je podignuta optužnica.

[G-man]

Neovisno o vremenskom momentu počinjenja djela, primjenjivat će se zastarni rokovi aktualnog KZ-a (2011.). S obzirom su u igri kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti (čl. 291. KZ-a), primanja/davanja mita (293-294. KZ-a), zločinačkog udruženja (čl. 328. KZ-a) te počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (čl. 329. KZ-a) kod kojih su propisani rasponi kazne, gledajući posebne maksimume od 5 do 15 godina - rokovi zastare kreću se u rasponu 15 - 25 godina. Dakle, nema straha da će nastupiti zastara kaznenog progona.

 

Zanimljiva je činjenica, da smo postali globalni fenomen (u pozitivnom smislu) - čak 364 optuženika, biti će zanimljivo vidjeti gdje će se održati suđenje, jer na ovih 364 dodajte još najmanje isto toliko branitelja. U medijima se spominje kino dvorana u zagrebačkom SC-u, ali to se još stigne i promijeniti. Također će biti zanimljivo vidjeti strpljenje sudskog vijeća u pogledu održavanja cjeline postupka, obzirom će istovremeno okupiti baš svih 364 optuženika biti vrlo, vrlo težak zadatak (praktički nemoguć), pa će se možda postupak morati i razdvajati. I naravno, zasada barem nisu poznati detalji koliko je optuženika odlučilo "propjevati" i potpuno surađivati u zamjenu za povoljniji položaj u postupku, moguće i sklapanje sporazuma sa tužiteljstvom.

[lukabogoljub]

Na RTL-u vijestima večeras čujem i neki komentar jednog odvjetnika a odnosi se opseg suđenja u akciji "Hipokrat" i, među ostalog, kaže, u smislu, DORH je vjerojatno napravilo neki limit kako bi suzio broj otkrivenih i to je limit od 1000 kn! Ako je to tako, kakav bi takav limit mogao biti odnosno, 1000 kn sve skupa, mjesečno, godišnji...ili što mislite?

[G-man]

Možda ste malo krivo shvatili - mislilo se da je donji limit 1.000,00 kuna.

 

A moja pretpostavka je da se taj iznos od 1.000,00 kuna pa nadalje, odnosi na ostvarenu protupravnu imovinsku korist odnosno prouzročenu štetu, počinjenim kaznenim djelom/ima.

[lukabogoljub]

Možda ste malo krivo shvatili - mislilo se da je donji limit 1.000,00 kuna.

 

A moja pretpostavka je da se taj iznos od 1.000,00 kuna pa nadalje, odnosi na ostvarenu protupravnu imovinsku korist odnosno prouzročenu štetu, počinjenim kaznenim djelom/ima.

 

Ma, da, jasno mi je značenje 1000,00 kuna no, obzirom da je istraženo razdoblje 2009- 2012 g, da li je moguče da se tretira onaj koji je protupravno uzeo tisuču sa onim koji je uzeo npr 20 000,00 kuna tijekom istog vremenskog razdoblja!?

[sivko]

Svaki od njih će dobit kaznu razmjernu lovi koju je uzeo.

[G-man]

Ma, da, jasno mi je značenje 1000,00 kuna no, obzirom da je istraženo razdoblje 2009- 2012 g, da li je moguče da se tretira onaj koji je protupravno uzeo tisuču sa onim koji je uzeo npr 20 000,00 kuna tijekom istog vremenskog razdoblja!?

 

Naravno, a ovisno o ostvarenoj protupravnoj imovinskoj koristi/šteti biti će i konačna sankcija.

 

Ionako je fokus ove optužnice na farmacutskoj tvrtki i njenim odgovornim osobama, liječnici su ovdje sekundarne naravi, a ako priznaju djelo i nagode se s tužiteljstvom - dobit će ili rad za opće dobro ili uvjetnu osudu. Osim ako su stvarno dobro "omastili brkove".

[hasko]

Koliki iznos počinjene štete odnosno prisvajanja ukradene stvari mora biti da bi se djelo kvalificiralo kao "teška krađa" i ako je optužni prijedlog 6mj. s rokom kušnje 1 godina, kada nastupa zastara ?

[G-man]

Koliki iznos počinjene štete odnosno prisvajanja ukradene stvari mora biti da bi se djelo kvalificiralo kao "teška krađa"?

 

> 60.000,00 kuna.

 

...i ako je optužni prijedlog 6mj. s rokom kušnje 1 godina, kada nastupa zastara ?

 

Mislite na zastaru kaznenog progona? Ona ne ovisi o prijedlogu kazneno-pravne sankcije, već propisane kazneno-pravne sankcije za konkretno djelo, a za tešku krađu rok zastare kaznenog progona iznosi - 20 godina računajući od dana počinjenja djela.

[hasko]

A što ako je vrijednost neusporedivo manja, npr. 1000 kuna ? Ili čak manje. Da li se u tom slučaju mijenja ili odbacuje optužnica jer je upravo sutkinja inicirala vještačenje zbog toga što je šteta neusporedivo manja (ako je uopće i bilo štete) od proizvoljne procjene tužitelja ?

[G-man]

A što ako je vrijednost neusporedivo manja, npr. 1000 kuna ?

 

Onda se radi o tzv. sitnoj krađi, za koju nadležan tužitelj nije DORH, već oštećenik kao privatni tužitelj (osim u slučaju krađe novčanika).

 

Ili čak manje. Da li se u tom slučaju mijenja ili odbacuje optužnica jer je upravo sutkinja inicirala vještačenje zbog toga što je šteta neusporedivo manja (ako je uopće i bilo štete) od proizvoljne procjene tužitelja ?

 

Ako se doista radi o gore napisanom, DORH ne može nastupiti kao tužitelj te će se oni povući iz predmeta, a hoće li oštećeni nastupiti kao ovlašteni tužitelj - to ovisi o njemu samom.