Marija1988 objavljeno: 8. siječanj 2018. Dijeli objavljeno: 8. siječanj 2018. Pozdrav, imam konkretno pitanje. Čovjek je imao saobračajnu nesreću i znao je da je kriv (alkohol u krvi). Već je kroz tjedan dana darovao kuću i svo zemljište svome sinu. Da li je moguće da će oštećena strana dobiti paulijansku tužbu? Jel postoji još kakva pravna mogućnost osporavanja tog istog ugovora osim paulijanskom tužbom? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Spitfire odgovoreno: 9. siječanj 2018. Dijeli odgovoreno: 9. siječanj 2018. Prije 56 minuta, Marija1988 je napisao: Da li je moguće da će oštećena strana dobiti paulijansku tužbu? Kako spominjete darovanje, radilo bi se o kvazipaulijanskoj tužbi i uspjeh u parnici je vrlo moguć. Naime, u tome slučaju vjerovnik koji pobija pravnu radnju nije dužan dokazivati ni pozitivno znanje niti iskrivljeno neznanje dužnika, niti treće osobe u čiju korist je radna poduzeta. Radi se o neoborivoj zakonskoj presumpciji jer se kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednačenih pravnih radnji smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato. prije 1 sat, Marija1988 je napisao: Jel postoji još kakva pravna mogućnost osporavanja tog istog ugovora osim paulijanskom tužbom? Ako mislite na vjerovnika, osim pobijanjem, ne. Marija1988 i drot13 1 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
virtalni odgovoreno: 9. siječanj 2018. Dijeli odgovoreno: 9. siječanj 2018. Iako uz sve nadodano, ja sam ipak mišljenja da je isto napravio ->prije nego je i došlo do samoga sudskoga postupka<-, a da ne govorimo o krajnjoj presudi u kojoj isti bude proglašen krivim. Tako da s te strane sam mišljenja da bi bilo upitno s kojom sigurnošću bi uspjeli u sporu. Kako štovani spitfire kaže: "smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku" Kako je on to mogao znati unutar tjedan dana!?? - mozda se samo loše osjećao poradi nesreće ? - pogotovo ako je došlo do ljudskih žrtava... Mozda su vec prije o tome pricali, dogovarali, pa tek sad isto i napravili... I to sve napravili kako sam i rekao prije ->pocetka<- i pravomocnog okoncanja sudskog procesa! - eto to je samo moje mišljenje... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Marija1988 odgovoreno: 9. siječanj 2018. Autor Dijeli odgovoreno: 9. siječanj 2018. prije 2 sati , virtalni je napisao: Kako je on to mogao znati unutar tjedan dana!?? - mozda se samo loše osjećao poradi nesreće ? - pogotovo ako je došlo do ljudskih žrtava.. Mišljenja sam da je on to mogao znat unutar tjedan dana jer je u trenutku nesreće imao veliku količinu alkohola u krvi gdje je prouzročio smrtne posljedice. Jasno je mislim činjenicno stanje da je samim time šta je imao veliku količinu alkohola i skrivio smrtne posljedice budući dužnik prepostovaljao da poduzetim raspolaganjem (tj.darovnim ugovorom) nanosi štetu vjerovniku u budućim potraživanjima. S druge strane kažete samo da se loše osjećao, ako se osoba loše osjeća nakon šta skrivi nesreću sa smrtnim posljedicam ne ide prepisati svu imovinu na svog sina kako bi se bolje osjećao sljedeći dan tako da mi nije jasno baš vaše zapažanje. To šta su se oni mogli dogovorat usmenim putem je ovdje pravno ne bitno, takvog sam barem ja mišljenja. Sad me zanima dali to mjenja stvari? I koja je razlika između paulijanske i kvazipaulijanske tužbe s pravnog aspekta? I zadnje pitanje kad se paulijanska tužba pokreće, po završetku postupka i sa definiranjem tražbine ili se može pokrenut prije? Čitala sam da ima rok od 1 ili 3g od kad je darovni ugovor proveden ako sam dobro shvatila pa s tog aspekta sudski slučaj doakza vjerovnika u nesreći se može protegnuti na više od 3 godina, a samim time isteći pravo na poništanje darovnog ugovora putem paulijasnke tužbe. Molim i za to mišljenje. Hvala svima! Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
LjuboZG odgovoreno: 9. siječanj 2018. Dijeli odgovoreno: 9. siječanj 2018. prije 14 sati , Marija1988 je napisao: Jel postoji još kakva pravna mogućnost osporavanja tog istog ugovora osim paulijanskom tužbom? Postoji još jedna mogućnost koja nije usko vezana za pobijanje pravnih radnji dužnika, ali može pomoći. U praksi se kod ovakvih darovnih ugovora kojima je cilj samo izbjegavanje plaćanja zna dogoditi da darovatelj ne preda posjed obdareniku, već ga zadrži za sebe. U tom slučaju ugovor o darovanju mora biti zaključen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, što ljudi često zaborave. Dakle, ukoliko ugovor o darovanju nije zaključen u navedenoj formi, a darovatelj je i dalje u posjedu nekretnina, takav ugovor o darovanju je ništetan i svatko sa pravnim interesom (a stava sam da vjerovnik ima pravni interes neovisno o mogućnosti pobijanja ugovora kvazipaulijanskom tužbom) može podnijeti tužbu na utvrđenje ugovora o darovanju ništetnim. Što se tiče ovog dijela je li darovatelj znao ili nije da nanosi štetu vjerovniku, slažem se sa stavom koji je iznio Spitfire da se radi o neoborivoj zakonskoj presumpciji, za razliku od primjerice naplatnog raspolaganja između članova obitelji kada je ta presumpcija oboriva. Nadalje, tražbina naknade imovinske štete dospijeva na dan kad je šteta nastala, dok tražbina neimovinske štete dospijeva na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Vjerovnik može podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji već u onom trenutku kad može odrediti točan iznos svoje tražbine (budući da ga mora navesti u tužbi). Konačno, da budete sigurni, rok za pobijanje računajte od dana kada je ugovor sklopljen, a ne od dana kada je proveden na gruntovnici. G-man, virtalni, Željac047 i 5 drugih 4 4 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Spitfire odgovoreno: 9. siječanj 2018. Dijeli odgovoreno: 9. siječanj 2018. Prije 52 minuta, LjuboZG je napisao: Postoji još jedna mogućnost koja nije usko vezana za pobijanje pravnih radnji dužnika, ali može pomoći. U praksi se kod ovakvih darovnih ugovora kojima je cilj samo izbjegavanje plaćanja zna dogoditi da darovatelj ne preda posjed obdareniku, već ga zadrži za sebe. U tom slučaju ugovor o darovanju mora biti zaključen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, što ljudi često zaborave. Da se ne ponavljam, Prije 52 minuta, LjuboZG je napisao: Što se tiče ovog dijela je li darovatelj znao ili nije da nanosi štetu vjerovniku, slažem se sa stavom koji je iznio Spitfire da se radi o neoborivoj zakonskoj presumpciji, za razliku od primjerice naplatnog raspolaganja između članova obitelji kada je ta presumpcija oboriva. a prema tome prije 4 sati , virtalni je napisao: Mozda su vec prije o tome pricali, dogovarali, pa tek sad isto i napravili... I to sve napravili kako sam i rekao prije ->pocetka<- i pravomocnog okoncanja sudskog procesa! ovo iznad uopće nije bitno. prije 1 sat, Marija1988 je napisao: I koja je razlika između paulijanske i kvazipaulijanske tužbe s pravnog aspekta? Kod paulijanske (dolozna, kuplozna, obiteljska) tužbe u biti se radi o naplatnom raspolaganju, dok kod kvazipaulijanske o besplatnom raspolaganju u što spadaju darovanje, odricanje od nasljedstva, preuzimanje duga i sl. drot13, čudo, LjuboZG i 2 drugih 3 2 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
G-man odgovoreno: 16. siječanj 2018. Dijeli odgovoreno: 16. siječanj 2018. U cijeloj priči, međutim, ne smije se smetnuti s uma elementarna pretpostavka paulijane - dospjela tražbina. EDIT : Vidim da je Ljubo već spomenuo. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Spitfire odgovoreno: 16. siječanj 2018. Dijeli odgovoreno: 16. siječanj 2018. Prije 10 minuta, G-man je napisao: EDIT : Vidim da je Ljubo već spomenuo. Je, je.. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Marija1988 odgovoreno: 17. siječanj 2018. Autor Dijeli odgovoreno: 17. siječanj 2018. Hvala svima na odgovorima. Imam još samo jedno pitanje, jel ima razlike ako je darovni ugovor ili je napravljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s pogleda napalte tražbina? Dali se za ugovor o dosmrtnom uzdržavanju isto može pokrenut Paulijanska tužba u svrhu naplate tražbina? Jel se šta mjenja kod paulijanske tužbe koja je usmjerena za poništenje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u odnosu na tužbu usmjerenu na poništenje darovnog ugovora? Hvala još jednom. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 17. siječanj 2018. Dijeli odgovoreno: 17. siječanj 2018. Prije 49 minuta, Marija1988 je napisao: Jel se šta mjenja kod paulijanske tužbe koja je usmjerena za poništenje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u odnosu na tužbu usmjerenu na poništenje darovnog ugovora? Mijenja rok u kojem vjerovnik može napadati ugovor,obzirom da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju teretni pravni posao,za razliku od darovanja koje predstavlja besplatno raspolaganje. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
LjuboZG odgovoreno: 17. siječanj 2018. Dijeli odgovoreno: 17. siječanj 2018. Iako se u ovom konkretnom slučaju niti rok ne mijenja jer se radi o teretnom raspolaganju među krvnim srodnicima. Jednogodišnji rok vrijedi samo za naplatno raspolaganje koje nije učinjeno među bliskim osobama iz čl. 67. st. 2. ZOO-a. Dakle, kod pobijanja pravne radnje dužnika - ugovora o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog između oca i sina - rok je tri godine. Oko tog roka je u praksi bilo dosta problema, ali se iskristaliziralo nakon odluka Vrhovnog suda Rev-1388/12 i Rev-324/08. virtalni, Spitfire, Matrix i 2 drugih 3 2 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 19. siječanj 2018. Dijeli odgovoreno: 19. siječanj 2018. , LjuboZG je napisao: ali se iskristaliziralo nakon odluka Vrhovnog suda Rev-1388/12 i Rev-324/08 Da Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
marijamatas odgovoreno: 21. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 21. prosinac 2018. LjuboZg je napisao da se tužba može podnijeti radi pobijanja pravnih radnji u onom trenutku kad se može odrediti točan iznos tražbine.( postoji li to neki član u zakonu?) Budući imam sličan problem, ja imam prvostupanjsko rješenje, a bivši suprug je sve darovao daljnjoj rođaki , znači iz aviona je vidljivo zbog čega i još naveo da ima pravo doživotnog raspolaga i plodouživanja? Nije mi jasno što se smatra naplatnim raspolaganjem? Da li to može biti novčani iznos dobiven prvostupanjskim rješenjem ili rješenje treba biti pravomoćno? Ako treba biti pravomoćno onda zbog sporosti pravosuđa može doći vrlo ako do činjenice da će takav amoralan darovni ugovor biti vremenski nemoguće srušti...propustiti ću rok. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 21. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 21. prosinac 2018. Naplatno raspolaganje je obično dvostrani ugovor - imate činidbu za koju se ugovara i daje protučinidba (npr. novac - stvar; novac - uzdržavanje i sl., primjerice: kupoprodaja i slično, sva ona raspolaganja kad morate dati nešto da dobijete nešto), a besplatno raspolaganje ima činidbu, ali ne postoji protučinidba (npr. darovanje, gdje obdarenik nema nikakvu obvezu prema darovatelju, ne mora mu ništa dati da bi dobio dar). Sad ne znam je li kod Vas riječ o darovanju ili doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju koje je dano. O pobijanju pravne radnje dužnika počinjene na štetu vjerovnika možete pronaći u Zakonu o obveznim odnosima čl. 66.-71. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
marijamatas odgovoreno: 27. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 27. prosinac 2018. Riječ je o prvostupanjkom rješenju po kojem mi darovatelj-(darovao trećoj osobi nekretnine) treba isplatiti pozamašan iznos na temelju imakle koristi, i da bi to onemogućio napravio je darovanje daljnjoj rođaki. Mene zanima da li se i prvostupanjko rješenje, a eviennto je da drugo stupanjsko ne može biti drugačije može imati snagu pobijanja tog darovanja, jer ukoliko se rastegne žalba, novi postupka, pa ponovo žalba...izaći ću iz roka za pobijanje. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 28. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 28. prosinac 2018. Pitanje je o ugovoru između Vašeg bivšeg supruga i njegove rođake, kakav su oni ugovor sklopili da bi prenijeli vlasništvo te nekretnine, ne o Vašem odnosu s njim. Ovisno o tome kakav su oni ugovor sklopili, teku i računaju se rokovi. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
G-man odgovoreno: 28. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 28. prosinac 2018. , marijamatas je napisao: Riječ je o prvostupanjkom rješenju po kojem mi darovatelj-(darovao trećoj osobi nekretnine) treba isplatiti pozamašan iznos na temelju imakle koristi... Tužba je dakle išla na naknadu imovinske štete? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
marijamatas odgovoreno: 28. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 28. prosinac 2018. Riječ je o prvostupanjkom rješenju po kojem mi darovatelj-(darovao trećoj osobi nekretnine) treba isplatiti pozamašan iznos na temelju imakle koristi, i da bi to onemogućio napravio je darovanje daljnjoj rođaki. Mene zanima da li se i prvostupanjko rješenje, a eviennto je da drugo stupanjsko ne može biti drugačije može imati snagu pobijanja tog darovanja, jer ukoliko se rastegne žalba, novi postupka, pa ponovo žalba...izaći ću iz roka za pobijanje. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
marijamatas odgovoreno: 28. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 28. prosinac 2018. Tužba je bila za naknadu izmakle koristi od neiznajmljivanja i dosuđeno prvostupanjskim rješenjem, u cijelosti sam dobila tužbu.Ugovor je o darovanju sa pravom plodouživanja, takav su potpisali, da se ne može ovršiti njegov dio, iz aviona vidljiv razlog, vjerovatno računajući na sporost sudstva i na beskrajnu mogućnost žalbe, jer ako se žali na prvostupanjsko rješenje, drugi stupanj vjerovatno vraća na prvi i to za dvije godine, i opet ima pravo žalbe na drugi stupanj i to se sve nikako ne može odraditi u roku tri godine. Na ovakav način ja postajem žrtva i tuženika i pravosuđa. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
G-man odgovoreno: 28. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 28. prosinac 2018. Dakle, tužili ste za naknadu jednog vida imovinske štete (izmakle koristi), glede čega vam citiram Ljubin post od gore - , LjuboZG je napisao: ...tražbina naknade imovinske štete dospijeva na dan kad je šteta nastala... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
marijamatas odgovoreno: 28. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 28. prosinac 2018. Hvala, znači nema tu nikakve veze što rješenje o naknadi nije pravomoćno,ja mogu pokrenuti postupak brisanja takvog ugovora iz gruntovnice tužbom protiv darovatelja i daroprimatelja? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
G-man odgovoreno: 28. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 28. prosinac 2018. Dakle, elementarna pretpostavka tzv. paulijane jeste dospjelost potraživanja, nakon čega se može ići sa tužbom koja mora obuhvatiti dužnika i treću osobu u čiju korist je učinjeno raspolaganje. Po meni, možete ići sa tužbom. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
marijamatas odgovoreno: 31. prosinac 2018. Dijeli odgovoreno: 31. prosinac 2018. Hvala vam na razumijevanju, sve najbolje vam želim u Novoj godini, samo malo potpitanje, uvidom u e-predmet, uvidjela sam da su se žalili na prvostupanjsko rješenje, unatoč tomu mogu ići sa tužbom?? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.