Van Gogh

Varate se - Zakonom o socijalnoj skrbi (NN br 18/22) u poglavlju I. Odjeljak I. je izvršen novi ustroj socijanih službi na način da su svi bivši Centri za socijalnu skrb (koji su navedeni u Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji od 19.06.2019. godine) sada pod okriljem Hrvatskog Zavoda za socijalni rad.
Ali način ustroja u svakom slučaju ne bi trebao utjecati (a utječe) na meritum vašeg problema adekvatne mogućnosti komunikacije s nadležnom socijalnom službom.

Nije, on zastupa svoju stranku i radi sve u interesu stranke koju zastupa. To što mu je istovremeno i vjenčani kum je potpuno irelevantno.

Varate se - Zakonom o socijalnoj skrbi (NN br 18/22) u poglavlju I. Odjeljak I. je izvršen novi ustroj socijanih službi na način da su svi bivši Centri za socijalnu skrb (koji su navedeni u Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji od 19.06.2019. godine) sada pod okriljem Hrvatskog Zavoda za socijalni rad.
Ali način ustroja u svakom slučaju ne bi trebao utjecati (a utječe) na meritum vašeg problema adekvatne mogućnosti komunikacije s nadležnom socijalnom službom.

Ustupiti nekome nešto znači dati mu / pokloniti nešto što imate u vlasništvu.
Znači mama je bila vlasnik dijela kuće koji je poklonila bratu.
Možda je bila vlasnik par minuta ali je bila.
Odreći se od nasljedstva znači ne prihvatiti nasljedstvo a tim činom nikada ne bi niti bila vlasnik dijela kuće niti bi ga mogla kome ustupiti.

Nije ništetan, a pogotovo ako je upis osobe A valjan te nije pokrenuta nikakva kasnija tužba od drugih osoba, niti postoje ikakve zabilježbe. 
Kako bi onda treća osoba (kupac) mogao i trebao imati takva saznanja, ako to nije znao ni prodavatelj. Međutim, u slučaju tužbe, svakako će se utvrđivati tko je u posjedu, je li pošten posjed (to je najbitnija pretpostavka), postoje li svjedoci, dokumentacija i sl. da je osoba mogla posumnjati da upisano stanje ne odgovara faktičnom.

Ako je jedan ugovor ništetan, onda su svi u nizu ništetni.

Dobar dan i vama,
Mislim da vi brkate dva pojma: odreknuće od nasljedstva i darovanje u nečiju korist - budući da se ta dva pojma međusobno isključuju.
Prvo jedan od nasljednika treba prihvatiti svoj dio nasljedstva, te ga zatim darovati kome želi, uključujući i nevjenčanu suprugu, a drugi nasljednik ga ne može spriječiti u namjeri da daruje svoj dio kome želi.
Pas je isključen iz priče o nasljeđivanju budući da svaki pas ima u svojoj knjižici upisanog i vlasnika, pa bi u krajnjoj liniji nasljednički dio bio darovan njegovom vlasniku, a i pas po prirodi stvari nije fizička osoba koja ipak ima neke pravne obveze poput plaćanja poreza na nasljedstvo… a druge teoretske opcije su moguće (prijatelj ili netko deseti)
(neka moderatori izvinu što sam dala svoj deduktivni odgovor u isključivo pravnoj temi, u stvari me je potaknuo dio upita o psu kao potencijalnom nasljedeniku)

Imate pravo na isplatu samo ako je regres točno definiran u vašem ugovoru ili pravilniku o radu. Pretpostavljam da se radi o privatnoj ''firmi'' pa je za zaključiti da nije definiran i da odluku o isplati regresa direktor donosi za svakog zaposlenika zasebno.
 
''neće ga dobiti samo onaj tko je u otkaznom roku'' - vi niste u otkaznom roku.
 
Zamjerili ste se nadređenima flertanjem s odlaskom u drugu firmu te vam na taj način pokazuju mišiće. Sami sebi ste uvelike naštetili s najavom mogućeg odlaska.

Susjed ima pravo prema članku 2. Točka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima izvesti bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta ogradni zid, znači od punog materijala, visine do 1,6 m, mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida,  ukoliko PP nema neke drugačije ograničavajuće odredbe. Ako vaš PP ima samo navedenu ogradu od 2 m, bez specifikacije materijala od kojeg se ograda može izvesti, u tom slučaju važi kriterij iz Pravilnika - 1,6 m od punog materijala bez ikakve građevinske dokumentacije, a sukladno s glavnim projektom (prema članku 4. točka 4. istog Pravilnika) može se izvesti ogradni zid veće visine od 1,6 m, dakle do propisanih odredbi PP 2,0 m, tj. nije u suprotnosti s provedbenim odredbama PP ako u njima nije navedeno od kakvog materijala mogu biti ograde između čestica.
Na žalost, ne možete se žaliti na tako predviđenu izvedbu susjedove ograde (s time da susjed treba imati glavi projekt ukoliko želi izvesti ogradni zid veće visine od 1,6 m), pod uvjetom da vaš prostorni plan stvarno ne sadrži detalje za izvođenje ograde do 2,0 m između građevinskih čestica.
I naš PP se skoncetrirao na uvjete u svezi izvođenja ulične ograde, a ograde između čestica tretira kao ostale ograde visine do 2,0 m.
Usput, činjenica postojanja prozora na udaljenosti 1,5m od međe u suprotnosti s provedbenim odredbama prstornog plana, osim na na građevinama izgrađenim prije 15.02.1968. godine na kojima se toleriraju otvori na toj udaljenosti od međe.

Izjavom koju bi sad dale se sestre ne mogu unaprijed odreći nikakvih prava koje bi imale nakon smrti oca. Takva izjava nema nikakav pravni učinak, ako je dana prije otvaranja nasljedstva (prije smrti oca). 
Ono što trebate napraviti je solemnizirani ugovor o raspodjeli imovine za života koji potpisujete svi (i otac i vi i obje sestre, a i majka). Jedino s tim ugovorom ste onda sigurni da neće biti nikakvih problema nakon očeve smrti.

Smiješ.Prometme kazne su po prekršajnom zakonu a ova bi išla po kaznenom.

Ako se radi baš o sudskoj zabrani ... u tvojoj situaciji ... otiđi da općinsko državno odvjetništvo i objasni situaciju. Neka oni ti oni kažu da li imaš pravo živjeti u kući gdje i inače prebivaš, jer nije ti određena mjera udaljavanja iz doma, a zakonodavac pod mjerom zabrane približavanja vjerojatno nije mislio da ne možeš živjeti u svojoj kući. Pa ne možeš živjeti na ulici. E sad zavisi kako će se oni postaviti. Pokušaj da ti napišu nešto, možda službenu bilješku da si zatražio njihovo mišljenje, ipak su oni ti koji će odlučivati ako bi ti nešto prekršio.

Ne znam bolje nego kako piše u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - neka predstavnik suvlasnika malo pozornije pročita članak 86. navedenog zakona (odlomak je odmah pri vrhu).
Koju alternativu on nudi za svoje NE?
 

Mozete staviti disclaimer da se radi o glumi il necemu. Ali ako osoba bude imala neke posljedice, izlazete se riziku da vas tuzi.
Niti cete nes profitirat od takvog videa, vjeruj mi suzavac nije zabavan. Ako zelis biti 100% siguran, neka ta osoba tebe nasprica.

Kriv je što je pijan a ti nisi držao razmak.

A za gradski stan ovisi kakvi su uvjeti bili kad se dobivao.

Morate formirati svoju česticu, inače možete prodati samo svoj suvlasnički dio u čestici. Za ovo je bitna informacija je li čestica građevinska ili poljoprivredna, jer su drugačiji uvjeti parcelacije za građevinske i poljoprivredne čestice. 
Ako se radi o poljoprivrednoj čestici te ako se dogovorite s nećacima koji je čiji dio, onda možete jednostavno angažirati geodeta da izradi elaborat parcelacije i nakon toga napravite diobni ugovor. Kad se upišete u vlasništvo 1/1 na svoju česticu, možete ju slobodno prodati. 
Ako je čestica građevinska, onda će parcelacija ići teže, jer se građevinska čestica može cijepati pod ograničenim uvjetima. Dakle, ako se radi o građevinskoj čestici, onda napišite, pa ću vam dati ideje za parcelaciju građevinske čestice. 

Ne možemo zakone tumačiti i primjenjivati prema svojim potrebama. Zakon o građenju je jasan, morate imati EC bez obzira što smatrate da nije relevantan. A iznimke da se to zaobiđe nema, što se mora,mora se, a  ako bi eventualno i bilo iznimaka one su u Zakonu i navedene.
Osobno ne bi kupovao nekretninu za koju Zakon traži EC bez tog dokumenta.

Odvonja je u nadležnosti lokalne tvrtke za odvodnju, pa ćete prema njenim uputam izvesti propisno okno za odvodnju oborinskih voda s vaše parcele. Nastojte da vam odobre zasebno okno s obzirom da vam služi ne samo kao odvonja oborinskih voda nego i voda nastalih ispiranjem dvorišta nakon nužde vaših pasa(?).
Pouzdano znam da psi obavljaju nuždu u blizini svojih staništa ukoliko nemaju priliku obaviti je negdje drugdje - zašto ne pokupite i bacite u smeće nego ispirete njihove produkte?
Vjerujem da postoji odgovarajuće tehničko rješenje bez korištenja susjednog odvodnog okna, niste naveli kuda dalje ide odvodnja iz njenog šahta - pretpotstavljam u kanal oborinske kanalizacije na javnoj površini (najčešće u trupu ceste), pa ćete i vi trebati spojiti odvodnju s vaše parcele na isti način.

Bojim se, nikako, jer ruševine ne ispunjavaju uvjete za izdavanje uporabne dozvole po bilo kojem osnovu budući da se po logici stvari ne mogu smatrati građevinom/zgradom u smislu svoje definicije - UD se izdaje za građevine izgrađene do 15.02.1968., za građevine za čije je građenje izdan akt za građenje do 1. listopada 2007. godine itd.
I takav upis na temelju akta iz 2012. ćete teško ostvariti. Naime, imate pravo upisa u katastar građevine na temelju akta za uporabu izdanog prije 31.12.2013. godine, a sukladno oredbama članaka 174. i 175. važećeg Zakona o građenju, uz  potvrdu nadležnog upravnog tijela da se ne izdaje uporabna dozvola. Do tog upravnog koraka ste OK, a daljnji koraci su vam prolaz u crvenom svjetlu na semaforu. Naime, smatram, da niti jedan (savjestan) ovlašteni inženjer geodezije ne smije izraditi geodetski elaborat u svrhu upisa u katastar na temelju ruševnog stanja zgrade (zaključujem po logici stvari, a vjerojatno negdje i piše u regulativi kojom su uređeni geodetski poslovi).
Ne možete bez upravnog međukoraka koji podrazumijeva izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju ruševine postojeće zgrade .
 
Kako se prema pojmovniku članka 3. točka 28. Važećeg Zakona o gradnji rekonstrukcijom podrazumijevaju radovi na izvedbi građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine, vi ispunjavate sve uvjete za primjenu članka 3. točke 28. ZoG i bez izdavanja uporabne dozvole kao dokaza statusa postojeće građevine budući da imate katastarsko uvjerenje o evidentiranju građevine prije 1968. godine. 
Pritom je za termin rekonstrukcije bitan pojam da se radi o postojećoj građevini, odnosno ruševini postojeće građevine, s time da se sve građevine izgrađene prije 15.02.1968. smatraju izgrađenim na temelju građevinske dozvole, odnosno sa zakonitim/postojećim statusom, uključujući i njihove ruševine.
Budući da kod svake rekonstrukcije glavni projekt sadrži prikaze postojećeg i novog stanja, dovoljno je da projektant uloži uz ostale propisane priloge iz članka 40. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina, kao dokaz zakonitog stanja postojeće građevine uvjerenje katastra da je građevina evidentirana prije 1968. godine na avionskom snimku  - još bolje bi bilo da je pritom evidentirana i u katastarskom planu. Također, s obzirom da se radi o ruševini, neće biti potrebno provesti neka propisana utvrđenja iz članka 40. Pravilnika.
Uostalom, svaki projektant bi trebao znati kako treba izgledati projekt za rekonstrukciju građevine - vaš je posao samo da nađete arhitekta s njegovim suradnicima od vašeg povjerenja.
 
Ne možete, u doslovnom smislu  vašeg pitanja.
Možete dobiti uporabnu dozvolu za rekonstruiranu građevinu temeljem građevinske dozvole za rekonstrukciju iste izdane uz prilog glavnog projekta, a koji će imati sastavne dijelove prema (pr)ocjeni glavnog projektanta, s uključenim arhitektonskim projektom kao jednim od najbitnijih projekata, isto tako bitnim dijelom glavnog projekta projektom mehaničke otpornosti i stabilnosti (statičkim proračunom), te projektima instalacija (s obzirom da u ruševini ne postoje izvedene instalacije). I trebate se pripremiti na činjenicu da će predmetna rekonstruirana zgrada trebati biti projektirana kao nZEB građevina (gotovo nulte energetske potrošnje zgrade) prema trenutno važećim građevinskim propozicijama. Ne znam kako će se projektant postaviti prema obračunu komunalnog i vodnog doprinosa s obzirom da se radi ipak o ruševini. Saznat ćete.
Da skratim - za rekonstrukciju ruševine postojeće građevine potrebno je ishoditi građevinsku dozvolu.
I te radove ćete poduzeti na vlastiti rizik. Nikako ne možete izbjeći činjenicu da se radi o ruševini postojeće zgrade, te kojim god upravnim putem krenuli - malo ste kratki. Možete izvesti takvu nužnu obnovu, ali trebati biti svjesni da su to bespravno izvedeni radovi na konstrukciji krova koja ipak iziskuje neki glavni projekt u smislu dokazivanja ispunjavanja mehaničke otpornosti i stabilnosti za (postojeću) građevinu, pa niti ti radovi ne ispunjavaju pretpotstavke za primjenu članka 5. točka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. 
Susjedstvo pri tom nema neku odlučujuću ulogu.
Budite sigurni da bi sigurno uočili da predmetna "građevina" nema krov - jer sada svi službenici na toj vrsti upravnog postupka rade u edozvoli (centraliziranom sustavu izdavanja akata prostornog uređenja i gradnje) u kojoj se kod zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole prvo otvara sadašnje stanje zgrade na zadanoj katastarskoj čestici na DOF podlozi (avionskom snimku koji sa sada preuzima svake godine), a potom treba otvoriti i kartu prije 1968. godine sa prijašnjim stanjem građevine. 
Jer veliki brat gleda iz zraka, a pred njim se malo toga može sakriti - prije svega mislim na vremenski kotinuum...
Ali, na vama je odluka...Jer vi u biti imate samo ruševinu kuće izgrađene prije 1968. godine i katastarski akt (uvjerenje) izdano 2012. (s mogućnošću upisa "kuće" po prethodnim propisima) - a spomenuti akt je daleko premalo za ostvarenje potpuno zakonitog upisa iste "kuće"...☹️
 
 

Novčane kazne su propisane člankom 162. Zakonom o gradnji (u poglavlju prekršaji investitora), a ovisi o pravnoj strani investitora – da li je pravna ili fizička osoba. Kazne su još uvijek izražene u kunama budući da nije poslije 2019. godine bilo izmjene spomenutog zakona (NN125/19).
Za nepoštivanje zakonske obveze iz članka 136.stavak 1. (ishođenje uporabne dozvole), prema članku 162. stavak 2. točka 13. ukoliko koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvole predviđena je novčana kazna za pravne osobe u svojstvu investitora od 25.000 kndo 50.000 kn, a za fizičku osobu za isti prekršaj predviđen je iznos novčane kazne od 15.000 kn do 30.000 kn. Isti iznosi nočane kazne su predviđeni i za vlasnike građevine ako rabi ili stavi u pogon građevinu bez uporabne dozvole.
Pa vi to prevedite u iznose iskazane u eurima (ako investitor ima love za aktivnosti navede u prethodno objavljenim postovima na tu temu, ovi iznosi kazni će mu biti mačji kašalj, ako se nađe netko tko bi mu propisao prekršajnu kaznu) 
Zakon o gradnji nije se izjasnio u pogledu zatvaranja građevine (jer je to pitanje regulirano posebnim zakonom - Zakonom o državnom inspektoratu), pa je takvo postupanje u nadležnosti građevinske inspekcije.
S obzirom da prema osnovnom Zakonu o državnom inspektoratu (NN br. 115/18), djelokrug građevinske inspekcije obuhvaća člankom 25. stavci 1. i 2.:
(1) Inspekcijske poslove nadzora građenja, provedbe stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina obavlja građevinska inspekcija.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuje između ostalih navedenih:
         - uporaba građevina i održavanje građevina
 Slijedom iznesenog građevinski inspektor je ovlašten da donese rješenje u svezi zatvaranja spomenutog restorana, odnosno  rokova ishođenja uporabne dozvole, ukoliko tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi slijedeće činjenično stanje - da restoran nema ishođenu uporabnu dozvolu.
Opet se postavlja retoričko pitanje: Kako je taj restoran dobio radnu dozvolu, jer u postupku izdavanja uporabne dozvole sudjeluje čitav niz inspekcija u svrhu ispunjavanja uvjeta za izdavanje uporabne dozvole (sanitarna, protupožarna, te inspekcija rada su od bitnih)
 

A ako nema upisa npr. dvadeset godina, a ti više nemaš ni kupoprodajni ugovor sklopljen s kupcem pa onda samo iščekuješ prvu provokaciju tipa, gospon, evo vama jedna lijepa kaznica zbog neodržavanja parcele by komunalni redar...Očigledno pravni sustav od mene očekuje da tu kaznu platim, jer to je valjda moj problem zato što desetljećima ne čuvam kupoprodajni ugovor i ne pazim na tuđe vlasništvo kao svaki "dobar gospodar". Alternativa mi je da prodam opet pa tako namirim trošak plaćanja kazne, a prvi kupac nek me tuži ako mu nije pravo, ako ikad i otkrije da je "njegova" nekretnina ponovno prodana. Prvi kupac je, naravno, jedinica lokalne samouprave, jer teško je zamisliti da bi običan građanin tako neodgovorno postupao s vlastitom imovinom.

Mala dopuna:
Prije angažiranja geodeta, najprvi korak je ishođenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice koje je potrebno u svrhu utvrđivanja zemljišta za redovnu uporabu zgrade prema propisanoj proceduri Zakona o prostornom uređenju, a za čije izdavanje  treba tijekom upravnog postupka utvrditi da li je ispunjen uvjet iz članka 157. stavak 2. točka 1. istog Zakona (ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina).
Pritom se, sukladno odredbama članka 159. istog Zakona građevna čestica određuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine (stavak 1), a iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom (stavak 2).
Tek tada slijedi angažiranje geodeta koji će izraditi parcelacijski elaborat sukladno navedenom rješenju, a prije provedbe parcelacijskog elabortata u katastru treba ishoditi potvrdu nadležnog upravnog tijela da je parcelacija izrađena prema prethodno spomenutom rješenju budući da je predviđena u svrhu diobe građevinskog izgrađenog zemljišta.
Ukoliko parcelacija bude izrađena prema sudskom rješenju ili presudi, u tom slučaju katastar provodi takvu parcelaciju nakon njene provedbe u zemljišnim knjigama, odnosno bez izdane potvrde. 
Ako ne bude moguće izdati rješenje o utvrđivanju građevinske čestice pod pretpostavkama iz članka 159. Zakona o prostornom uređenju ili u slučaju nepostojanja sudske presude, te dvije kuće su osuđene na „suživot“ na postojećoj građevinskoj čestici, obje se mogu etažirati, uz prethodno ili tijekom etažiranja, pravnim poslom riješenim međuvlasničkim odnosima.
 

Isti slučaj i kod mene samo sam ja imao kunski stambeni kredit koji je sada u eurima. Kredit na 20 godina 30000 eura dao sam 20000 eura kamata. Sada je udio kamate u ratama jako mali i nema mi logike vračati prije vremena jer je kamatu banka uzela.

Mala dopuna:
Prije angažiranja geodeta, najprvi korak je ishođenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice koje je potrebno u svrhu utvrđivanja zemljišta za redovnu uporabu zgrade prema propisanoj proceduri Zakona o prostornom uređenju, a za čije izdavanje  treba tijekom upravnog postupka utvrditi da li je ispunjen uvjet iz članka 157. stavak 2. točka 1. istog Zakona (ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina).
Pritom se, sukladno odredbama članka 159. istog Zakona građevna čestica određuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine (stavak 1), a iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom (stavak 2).
Tek tada slijedi angažiranje geodeta koji će izraditi parcelacijski elaborat sukladno navedenom rješenju, a prije provedbe parcelacijskog elabortata u katastru treba ishoditi potvrdu nadležnog upravnog tijela da je parcelacija izrađena prema prethodno spomenutom rješenju budući da je predviđena u svrhu diobe građevinskog izgrađenog zemljišta.
Ukoliko parcelacija bude izrađena prema sudskom rješenju ili presudi, u tom slučaju katastar provodi takvu parcelaciju nakon njene provedbe u zemljišnim knjigama, odnosno bez izdane potvrde. 
Ako ne bude moguće izdati rješenje o utvrđivanju građevinske čestice pod pretpostavkama iz članka 159. Zakona o prostornom uređenju ili u slučaju nepostojanja sudske presude, te dvije kuće su osuđene na „suživot“ na postojećoj građevinskoj čestici, obje se mogu etažirati, uz prethodno ili tijekom etažiranja, pravnim poslom riješenim međuvlasničkim odnosima.