anamih

Tijekom lipnja sam na seminaru (neću reklamirati organizatora ali predavač je renomirana stručnjakinja za poreze) sam čula ovako: porezna uprava ima ovlasti angažirati policijsku upravu ako dobije dojavu da osoba nije istinito prijavila podatke o prebivalištu, a razlog zašto porezna to po prijavama (anonimnim) radi je u činjenici da se brine za ispravnu uplatu poreza i prireza prema mjestu stanovanja. U tu svrhu policijski službenici na poticaj porezne uprave odlaze na teren i pitaju susjede da li npr. ja stanujem na adresi koju sam prijavila u svojoj poreznoj kartici (PK) i o tome sačinjavaju zapisnik te daju izvješće poreznoj upravi. Predavačica koju spominjem nam nije dalje objašnjavala kako onda porezna uprava postupa, da li osobu zove da promijeni podatke ili što radi, ali ovo je informacija koju sam čula, pa nadam se da će vam pomoći.

Možete raditi što god želite, ali dok vas ne uhvate poreznici (šala mala). Dakle, prvo o automobilu. Ne znam tko vam je knjigovodja ili ste si to sami, ali ovo je totalno neispravno da priznajete 70% troška goriva automobila koji nije u popisu dugotrajne imovine. Ako se vozite automobilom koji nije u popisu Di, tada si možete priznavati 2 kune po kilometru i troškove cestarine, mostarine i slično, a sve to po putnom nalogu. Za tzv. locco vožnju po mjestu rada i boravka vodite evidenciju koja uključuje početnu i završnu kolometražu po danima i na kraju mjeseca zbrojite prijeđene kilometre te si isplatite 2 kune po kilometru (u mjestu boravka i rada vam ne treba putni nalog). Dakle, odmah prestanite obračunavati prijevozne troškove na način koji porezno nije priznat ili nastavite ali cijelu isplatu tretirajte kao drugi dohodak i obračunavajte pripadajuće doprinose, porez i prirez. Drugo - nema zapreke da obrtnik radi puno radno vrijeme kod drugog poslodavca po ugovoru o radu i ostvaruje dohodak od obrta, a bez zaposlenih radnika, to vas nitko neće pitati. Po poslovnom rezultatu vi ćete od porezne uprave dobiti rješenje prema kojem ćete biti obvezni platiti i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na osnovicu koju čini vaš dohodak, ali pretpostavlajm da to već znate, jer vjerojatno duže radite kad ste uspjeli ući u sustav dvojnog knjigovodstva zbog velikog dohotka.

Da bi mogli ostvarivati pravo iz Zakona o porezu na dohodak na uvećanje osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata po stambenom kreditu za nabavu prve nekretnine, morate u tom stanu stanovati, ne možete biti prijavljeni na drugoj adresi, pa da je to i adresa roditelja gdje ste stanovali dok niste kupili svoj stan. U 2010. godini ovo pravo možete ostvariti za plaćene kamate do 30.lipnja, jer je izmjenama zakona oporezu na dohodak to pravo ukinuto. Isto se odnosi i na uplate dopunskog zdravstvenog osiguranja. Za 2009. godinu se pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi uplate dopunskog zdravstvenog osiguranja priznavalo i bez prilaganja potvrda, jer su poreznici i HZZO surađivali u razmjeni tih informacija.

Obzirom da sam se nagledala u vlastitoj poslovnoj praksi unosa imovine u obrt na način koji vas zanima, bila sam svjedokom i osporavanja vrijednosti takvih unosa od strane nadležnih poreznih uprava, a takva se osporavanja nikad ne događaju kad se ima revizorska procjena, iako revizorove vrijednosti za neke pokretnine i nekretnine znaju biti iznenađujuće. Zato sam vam tako i odgovorila, a znam da možete sami. Moje je skromno mišljenje da vam porezna vjerojatno neće osporavati vašu procjenu vrijednosti unešene imovine u slučaju ako imate relativno nov račun kojim ste kao privatna osoba platili imovinu koju unosite, a u drugim slučajevima - diskreciono ovlaštenje državnih tijela u lijepoj našoj je bezgranično....

Da li "polagala za obrtnika" znači da ste izvanrednim školovanjem i polaganjem majstorskog ispita stekli zvanje koje vam omogućava pokretanje vezanog obrta?

Zakon o porezu na dohodak je najnovijim izmjenama uveo tri porezne stope prema kojima se novčani primici od nesamostalnog rada oporezuju. Prva je stopa 12% i primjenjuje se na iznos do 3.600,00 kn, slijedeća je 25% i njome oporezujemo iznos od 3.600,00 do 10.800,00 kn, a sve preko toga oporezuje se stopom od 40%. Na utvrđeni porez ide i prirez po stopi koja se odnosi na mjesto gdje ste prijavljeni da prebivate. Ako je otpremnina ugovorena u neto iznosu, vi neto iznos morate dobiti, a poslodavac će primjenom određene formule "izgraditi" bruto iznos i to tako da najprije utvrdi koliko treba isplatiti vama, a onda računa koliko je još potrebno nadograditi poreza i prireza. Pravilnik o porezu na dohodak propisao je koliko je neoporeziva otpremnina, a na dio koji prelazi taj iznos poslodavac plaća porez i prirez po stopama koje sam navela. Neoporeziva je otpremnina 6.400,00 kn za poslovno uvjetovani otkaz, što bi bio vaš slučaj. Kako pišete, imat ćete pravo na veći iznos i poslodavac će na to platiti porez kako sam opisala, to nije vaša briga. Postat će ako vam ne isplati otpremninu, pa ćete ga morati prijavljivati i tužiti.

Auto ste kupili kao Marko Marković, vlasnik ste obrta kao Marko Marković - ista osoba ne može sama sebi prodati auto koji već jest u njenom vlasništvu. Unos vlastite imovine u obrt vrši se putem procjene tržišne vrijednosti koju u RH vrše revizori, a to nije besplatno. Ako imate račun ili kupoprodajni ugovor kojim ste postali vlasnik spomenutog vozila, napravite zapisnik o unosu i priložite taj dokument iz kojeg se vidi koliko ste vozilo platili. Ovo postaje upitno ako je kupovina obavljena davno, tada to više i nije realna tržišna vrijednsot. Ako ste u sustavu PDV-a vozilo unosite u popis dugotrajne imovine u iznosu bez PDV-a, a ako niste onda je osnovica za amortizaciju njegova ukupna vrijednost. Ne možete na osnovu ovog postupka izvršiti isplatu sami sebi i tretirati je kao trošak i to iz dva razloga: prvi je što se dugotrajna imovina prikazuje kao trošak kroz amortizaciju tijekom vijeka upotrebe, a ne u godini u kojoj je kupljena. Drugi je razlog što je obrtnik fizička osoba - i kao građanin i kao obrtnik, u prvoj sam rečenici pokušala slikovito opisati vaš status. Ako na obrtu imate novaca koje želite potrošiti, a platili ste sve dadžbine državi i plaće radnicima, podignite novac kao akontaciju dohotka i radite s njim što vas je volja. Inače, porezno priznata stopa amortizacije za osobne automobile je 20%, a može se 100% uvećati, pa se smije obračunavati amortizacija po stopi od 40% godišnje i tako dobiven iznos predstavlja trošak razdoblja. Kad se auto do kraja amortizira, a vi ga želite prodati, to činite putem izlaznog računa.

Obrt vam je jefitiniji i jednostaviji za otvaranje, zatvaranje, vođenje poslovnih knjiga i eventualne kazne.

Da, nema zapreke zbog zaposlenja, možete otvoriti obrt za koji ispunjavate uvjete prema zakonu o obrtu.

Draga kolegice, samo otvorite i radite, nema to veze s vašim zaposlenjem u firmi. Plaćat ćete mirovinsko i zdravstveno po poslovnom rezultatu, ali to vjerojatno znate, i dalje ćete u firmi raditi kao i do sada. Jedino, provjerite da li ste ugovorom o radu potpisali da se istom djelatnošću nećete baviti privatno jer bi vas tada mogao tužiti poslodavac. Ima o toj konkurenciji unutar iste djelatnosti i u zakonu o radu, ali mislim da vi nemate ograničenja u tom smislu ako ste voditelj financija u firmi koja se ne bavi financijama nego nečim drugim, konkurencijom se u smislu ZOR-a smatra kad bi npr.građevinski inženjer otvorio građevinsku firmu i radio konkurenciju poslodavcu. Sretno i želim vam uspjeh u poslu.

Iako nije jasno da li se popravljaju trupovi brodova ili motori u njima, u svakom je slučaju riječ o vezanom obrtu, znači da je potrebno imati adekvatnu stručnu spremu za otvaranje istog ili zaposliti na neodređeno vrijeme osobu koja je ima. Za otvaranje i vođenje poslovnih knjiga, a i za zatvaranje ako posao ne ide, obrt je jeftiniji i jednostavniji. Ako osnivate trgovačko društvo (d..) ne morate imati stručnu spremu, ali morate imati više novca za trošak otvaranja i više novca za trošak zatvaranja ako posao ne ide, a u međuvremenu su skuplje i knjigovodstvene usluge jer su nešto složenije od obrta.

U školama se dva puta godišnje za istu osobu najčešće pojavljuju ugovori o radu na određeno vrijeme od pet mjeseci - to je najduže što osoba koja nije stručna za radno mjesto može zasnovati radni odnos po natječaju. Znači, ako je taj vaš poznanik radio prvih pet mjeseci od 1.rujna, pa opet pet mjeseci - deset mjeseci istječe krajem lipnja kad više nastavnika u školi ni ne treba - ljetni su praznici. U ovom slučaju vjerojatno bi na način koji sam opisala bio u planu GO i dobio GO, iako je to besmisleno, jer svejedno ne radi kad je nezaposlen, ali u školama je bila takva praksa dok je bilo više novca. Sad se i iz MZOŠ-a javljaju glasovi da treba racionalizirati troškove na način da se ljudi ne drže u radnom odnosu bez potrebe, pa je možda to razlog manevra kojem je bio izložen vaš poznanik. U svakom slučaju, vi spominjete ugovor koji je poništio prethodni ugovor, a bez obzira što u njemu stoji - čim ga je vaš poznanik potpisao, on je na uvjete iz njega pristao, pa i na skraćenje radnog odnosa.

Što se tiče godišnjeg odmora, novi zakon o radu promijenio je samo odredbu prema kojoj se GO iz prethodne može koristiti do 30.lipnja, bez obzira na količinu bolovanja koja mu prethodi. Dakle, GO iz 2009. mogao se u punom opsegu iskoristiti do 30.lipnja 2010. Ako je osoba bila na bolovanju do tog vremena, onda joj godišnji ni ne treba, svejedno ne radi, pa ga ne može ni koristiti, planom godišnjih odmora koji donosi poslodavac predviđaju se radnici koji rade. Godišnji odmor iz 2008. godine više se nikako ne može koristiti, to je pravo prestalo 30.lipnja 2009.

Nije mi poznato kako bi ugovor koji nije potpisan postao pravovaljan, dugačka je priča što bi po zakonu trebalo kad bi inspekcija rada obavljala ono što ju zakon ovlašćuje, pa porezna uprava, financijska policija... Imamo tih ustanova, ali imamo i ovakvu stvarnost da ljudi rade bez ugovora jer se "mali poduzetnici" ne boje nijedne od njih. Procijenite da li vam je moguće izdržati posljedice (vjerojatno gubitak posla) i sankcije državnih službi (suučesništvo u prikrivanju radnog odnosa i vjerojatno poreza i doprinosa) ako cijelu stvar prijavite inspekciji rada. Iz neprovjernih raznih izvora sam čula da poslodavci kao vaš ustvari rade slijedeće: kad im radnik dođe raditi, u moru "papira" koji se na početku rada potpisuju, radnik potpiše i "bianco" ugovore, čak dva - na određeno i neodređeno, koji ostaju kod poslodavca. U slučajevima kao vaš, ako prijavite inspekciji da nemate ugovor, moguće je da poslodavac nabrzinu popuni taj koji ste potpisali na početku rada i njime pobija vašu tvrdnju da ugovora nema, a za vaš primjerak tvrdi da ste ga izgubili, jer naravno da vam ga je on dao. Možda su svi ostali u firmi koje spominjete tako postupili, a onda mu ne možete baš ništa, moglo se na početku rada zahtijevati svoj primjerak ugovora.

U ugovoru o radu na određeno vrijeme se trajanje ugovora određuje činjenicom povećanog obima posla i smatram da u tom dokumentu poslodavac ustvari definira zašto mu treba radnik na određeno vrijeme, mislim da nema potrebe formalizirati sa još jednom odlukom.

Mjesto rada je obavezni element ugovora o radu. Ako vas poslodavac šalje u mjesto udaljeno stotinjak km kao ispomoć, mora vam dati putni nalog kojim to putovanje postaje službeno ili vam mora dati aneks ugovora o radu u kojem će kao mjesto rada biti navedeno i to mjesto, te opisani i poslovi koje tamo radite, kao i način naknade troškova putovanja tamo i natrag. Ovo se tiče mjesta rada. Prekovremeni rad je onaj koji traje duže od 40 sati tjedno i ne može ukupno trajati duže od 8 sati tjedno. ZOR (NN 149/09) detaljno govori o preraspodjeljnom radnom vremenu, koliko može trajati, da mora biti predviđeno kolektivnim ugovorom ili radnik na njega mora pisano pristati, u kojim se uvjetima mora prijaviti inspekciji rada, pa pogledajte što tamo stoji (napamet ne znam). Tumačenje nadređenih da bi radnici morali "za sportsku slavu" raditi svaki dan sat i pol prekovremeno, putovati u udaljeno mjesto, a sve bez ikakve naknade ne stoji i hipotetski gledano vi bi to mogli odbiti. Realno gledano, vjerojatno bi tada za vas nastupili veći ili manji problemi. Preporučam da pismeno zatražite zaštitu prava (cigo1 vam to detaljno u svojim odgovorima opisuje) i odbijete ovaj oblik eksploatacije, a možda vam poslodavac barem pristane dati slobodne sate koje ovako ostvarite - i ti sati bi se morali računati kao prekovremeni rad, znači uvećani za 50% u odnosu na odrađene.

U školama se ugovori o radu sklapaju na određeno vrijeme uglavnom uz uvjet povratka na poslove nenazočnog radnika, i ne razumijem zašto je vama ugovor skraćen. Nadalje, iz bogatijih vremena ustaljena je praksa odobravanja godišnjih odmora nakon samo jednog mjeseca rada, u razmjernom dijelu za odrađeno razdoblje, ne vodeći računa o tome da će nastavno osoblje vjerojatno kroz ljeto koristiti GO u nekoj drugoj školi u punom opsegu (pa i više od toga). Nažalost, vremena više nisu tako bogata da se ima novca za sve to, pa su ljudi koji u MZOŠ-u raspoređuju novce počeli davati usmene upute u stilu - nemojte davati godišnji ovima koji rade na određeno, dajte im naknade za neiskorišteni godišnji odmor, onda nemaju pravo na regres... Ima još živopisnih tumačenja materijalnih prava koja se nastoje ukalupiti u praznu blagajnu, ali evo činjenica: godišnji odmor je pravo radnika koji rade na određeno i na neodređeno, a ostvaruje se primitkom odluke o rasporedu Go koju potpisuje ravnatelj. On tu odluku donosi na temelju plana GO za kalendarsku godinu koji izrađuje u suradnji sa radničkim vijećem i u kojem se GO mora planirati u vrijeme odmora učenika. Znači, ako ste bili u školi na zamjeni npr. od siječnja do travnja, a ovaj se plan obično donosi u svibnju, odradili ste svoj ugovor, dobili plaću i kad se zamjenjivana osoba pojavila vaš je radni odnos prestao ispunjenjem uvjeta uz koji je zasnovan. Iz bogatijih je vremena ustaljena praksa koja nema ama baš nikakvo uporište u ZOR-u da se i u ovakvim slučajevima dade razmjerni dio GO, pa se za taj broj dana dobije naknada plaće i naravno regres. Novi ZOR uveo je naknadu za neiskorišteni GO, i odmah je to na ovaj način instrumentalizirano u preporukama koje sam opisala, a ustvari je namjera zakonodavca bila da radnici više ne nose miraz u obliku svog GO drugom poslodavcu i da to poštivanje zakona stave na teret dosadašnjem poslodavcu. U svakoj školi postoji osoba koju zovu sindikalnim povjerenikom, a koja ima plaćenih šest sati tjedno da se bavi radnim pravom i upućuje zaposlene kako da ih koriste, pa da probate pitati nju? Ta vam osoba i supotpisuje spomenuti plan godišnjih odmora, pa je u sve i upućena.

Koliko je meni poznato, bez rješenja o obvezi plaćanja doprinosa za obvezna osigurnja koje je porezna uprava dužna po službenoj dužnosti dostaviti svakom gospodarskom subjektu koji se kod nje prijavi putem obrasca RPO - nema ni obveze plaćanja tih doprinosa. Kad čovjek osnuje OPG, on se prijavljuje RPO obrascem u poreznu upravu, a nakon toga porezna ispostavlja rješenje o obvezi plaćanja doprinosa u kojem pišu iznosi po vrstama doprinosa, rokovi uplate i žiro računi na koje se uplata vrši. Vaša situacija oslikava stanje u kojem su to izgleda propustili učiniti, pa sad retroaktivno to traže. Pravilno je da ste uložili žalbu i vrlo ste profesionalno to sastavili pozivanjem na klase i urudžbene brojeve rješenja koej ste dobili i u kojima nije bilo obveze za zdravstveno osiguranje, te ga iz tog razloga niste bili dužni niti uplaćivati.

Kad kupite poslovni prostor kao obrtnik, smijete ga iznajmljivati. Za to ćete ispostavljati račun na kojem ćete zaračunavati i PDV ako ste u sustavu, i taj ćete račun evidentirati u poslovnim knjigama kao prihod. Savjetujem vam da pažljivo sročite ugovor o najmu sa svim detaljima koji su vrlo bitni ako stvari krenu krivo (inače nam ugovori ne bi ni trebali, oni se i čitaju kad stvari krenu krivo), od popisa imovine u prostoru koji iznajmljujete do načina plaćanja troškova održavanja, načina korištenja prostora i svrhe, roka, otkaznog roka is vih drugih bitnih detalja koji će olakšati život i vama i najmoprimcu. Naravno, taj prostor koji ćete kupiti mora se evidentirati u popisu dugotrajne imovine po kupovnoj vrijednosti bez PDV-a ako ste u sustavu PDV-a ili sa PDV-om ako niste.

Nije mi sve jasno, ali naslućujem da ste vi zatvorili obrt, ali rješenje niste poslali poreznoj upravi, i udruženju obrtnika, pa vas na tim mjestima i dalje vode u svojoj evidenciji. Ne razumijem zašto ga nisu dobili od ureda za gospodarstvo u kojem ste obrt i zatvorili. Nadalje, nema mogućnosti da zatvorite obrt i ostanete u sustavu PDV-a, tamo su samo oni koji imaju prihod od gospodarskih aktivnosti - trgovačka društva, obrtnici, slobodna zanimanja (liječnici, odvjetnici), obični građani koji su zatvorili obrt ne mogu ostati u sustavu PDV-a da ne bi morali platiti PDV na preostalu vrijednost dugotrajne imovine. Ili ste nešto krivo razumjeli ili su vas u poreznoj upravi krivo uputili, jer čim vas traže da plaćate mirovinsko i zdravstveno osiguranje to može značiti samo da vas još uvijek vode kao obrtnika ili da imate dugove koje niste podmirili kod zatvaranja. U dopisu koji ste dobili od porezne vjerojatno imate neko obrazloženje ili pouku o pravnom lijeku (mogućnosti žačlbe i roku), pa se nadam da vam to nije prekasno za reagiranje. Probajte osobno otići u poreznu upravu i pitati da vam objasne koji je vaš status, možda će vam to biti najbrži put do pravih podataka.

Nažalost, troškovi koje ste naveli vezani su uz fizičku osobu koja poduzima službena putovanja na kojima se ostvaruju takvi troškovi. Znači - nema zaposlenih, nemate kome napisati putni nalog i ne možete pravdati ovakve troškove. Nemojte da vas zbunjuje pojava da isto to nije zabranjeno neprofitnim organizacijama - one mogu svojim članovima koji kod njih nisu u radnom odnosu isplaćivati ovakve troškove, javne službe - škole mogu roditeljima koji voze svoju djecu na natjecanje platiti trošak prijevoza, ali to sve ne vrijedi za vas, trgovačko društvo to ne može.

Kako znate da ugovor postoji ako ga nitko nije vidio ni potpisao? Divim vam se na hrabrosti da bez ikakva dokaza o potrebi za vašim radom uopće dolazite u prostor poslodavca, da vas kakva inspekcija upita što tu radite - što biste im odgovorili? Priča o ugovoru od 2007. koji nije potpisan ni od vas ni od poslodavca, ali nekako ipak znate da je na neodređeno vrijeme....? Čuvajte sebe u ovoj situaciji, da vam se nešto dogodi, još bi vam u bolnici postavili pitanje što ste uopće radili u prostorijama tvrtke s kojom niste u poslovnom odnosu. Predlažem vam da odmah od poslodavca tražite svoj primjerak ugovora iz 2007. godine. Strogo gledano po slovu zakona, svaki punoljetni građanin ima poslovnu sposobnost ako mu je država iz nekog razloga ne oduzme. Taj građanin s poslovnom sposobnošću dužan je poznavati propise iz područja svog života i rada, pa kako se presumira da zna da ne može ušetati u trgovački centar i uzeti bez plaćanja robu koju bi želio imati, tako se isto presumira da zna da ne može stupiti na rad bez ugovora o radu. Nadam se da ćete uskoro postati sretni vlasnik svog ugovora o radu.

Potpuno je nezakonito obustavljati od radnikove plaće bilo kakve svote novca bez izričitog radnikovog pristanka, i predlažem da poslodavca pismeno upozorite na to i zaprijetite prijavom inspekciji rada. U slučaju sumnje u manjak treba provesti propisanu proceduru, a ona uključuje i organe izvan poslodavca - za sumnju na krađu se poziva policija koja vrši očevid i provodi istražne radnje. Ako utvrdi da ima elemenata kaznenog djela, proslijeđuje predmet na daljnji postupak sudu, a poslodavac nakon podnesene prijave policiji ostaje samo geografski pojam - mjesto gdje se dogodila radnja krađe za koju će sud utvrditi tko ju je počinio. Nažalost, privatno vlasništvo u obliku obrta i privatnih poduzeće su mnogi shvatili kao područje vlastitog apsolutizma, što je naravno itekako moguće u zemlji sa toliko nezaposlenih.

Maloprodaja je prodaja robe po unaprijed utvrđenoj cijeni u točno određenom prostoru koji se definira kao maloprodajno mjesto i tu se popust daje svima ili nikome. Za usluge koje spominjete cijena se može određivati "prema kaputu", odnosno svakom kupcu po različitim uvjetima, ali račun se izdaje prema statusu prodavača - ili R-1 ili R-2, a ne svaki put drugi. Trgovačka društva i obrtnici koji vode dvojno knjigovodstvo izdaju račune R-1, a obični obrtnici račune R-2 i istu uslugu mogu prodavati svakome po različitoj cijeni.

Sve ono čega nema u Pravilniku o porezu na dohodak kao neoporezive isplate predstavlja u punom iznosu plaću i tako treba platiti sve poreze i doprinose. Kriterij za ostvarivanje prava je kolektivni ugovor za područje u kojem radnik radi (eventualno pravilnik o radu ili ugovor o radu kojim je to pravo predviđeno), a pravilnik o porezu na dohodak samo navodi koje su obveze poslodavca koji to isplaćuje. Znači, poslodavac koji isplaćuje neko materijalno pravo svom radniku mora to vršiti poštujući porezne propise.