Matrix

_____ _____ ovo mi nema smisla,ako ste u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici a vi kako kažete niste stranka u ovršnom postupku,......pa kako se onda ovrha provodi na vašem suvlasničkom dijelu.

i u svemu tome voditi računa o klauzuli exequendi

i treća činjenica da Vi uopće niste stranka u postupku,glede čega je nejasno zbog čega je trebala vaša punomoć,neovisno o činjenici njene valjanosti.U cijeloj priči vi ste treća osoba,slijedom čega ste imali mogućnost prigovora koji bi rezultirao upučivanjem u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na vašem dijelu bračne stečevine,no Vi izgleda svoja prava štitite na pogrešan način i tapkate u mjestu dokazujući ne-valjanost punomoći,koja u svemu ovome neigra nikakvu ulogu.

da,no to neznači da ovršenik nebi imao pravni put i u takvom crnom scenariju.

treba imati u vidu da Ustav jamči pravo na imovinu,u konkretnom slučaju svaki od suvlasnika ima pravo na svoj suvlasnički dio i činiti od njega što ga volja,pa ako je naumio svoj dio unovčiti,Vi nebi smjeli dopustiti da dođe do javne dražbe,već jednostavno u sporazumu izvršiti isplatu.

nadati se da će te u budućnosti nešto nasljediti od imovine,ukoliko otac za života neodluči drugačije tj.imovinom raspolaže u korist treće osobe teretnim pravnim poslom.

Neovršan=Neizvršan Utvrđujuća presuda ma koliko to nekom zvučalo čudno,može imati isključivo svojstvo pravomočnosti ali ne i ovršnosti,obzirom da se takvom presudom niko neobvezuje na činidbu,več isključivo utvrđuje stečeno pravo,pravni odnos ili istinitost/neistinitost isprave,u biti nešto što se več desilo,što će reći da je samo kondemnatorna presuda podobna za ovrhu,dok je utvrđujuća obično preambula za donošenje obvezujećeg dijela presude,no ako je presudom u utvrđeno kakvo stvarno pravo ili stečeno odlukom suda,onda je titular takvog prava ovlašten temeljem zakona provesti takvu odluku suda,ali je jasno da to nemože učiniti kroz ovršni postupak,jer je presuda neovršna(obrazloženo u prednjem dijelu). U vezi konkretnog upita sam mišljenja da je predbilježba na temelju nepravomoćne presude nemoguća.

Općinskom sudu u _______ Posl.broj(broj rješenja) Predlagatelj:______________ Predmet:Prijedlog za ispravak rješenja

u tom smislu je i stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske,zauzetog u Reviziji 615/98, od 16. I. 2002.god. ""Nasljednici mogu svoja prava ostvarivati pa tako zahtijevati i povrat zajma odmah po smrti ostavitelja, ne čekajući donošenje rješenja o nasljeđivanju""

postoji mogućnost da ugovorom uredite suposjedovne odnose(čl.42 ZV)

naravno,obzirom da nasljeđenu imovinu neobuhvaća režim bračne stečevine.

svjedok ugovora??nepotrebno.

procesno nedopušteno,obzirom da sud svoje odluke donosi u granicama tužbenog zahtjeva koje stranke postave u postupku,glede čega se presuda suda svodi na riječi "usvaja se…… "ili "odbija se……"a sve ostalo iza toga je u biti postavljeni zahtjev stranke,pa ako bi sud u presudu dodavao novotarije to bi činilo povrijedu odredaba parničnog postupka,no to neznači da sud u obrazloženju presude nemože navesti što u konkretnom slučaju za stranke znači ništavost ugovora ali to neobvezuje stranke,obzirom da je samo izreka obvezujuća no ne i obrazloženje.

nevidim razloga,obzirom da su isti de facto podijelili bračnu stečevinu,na što upučuje sljedeći citat _____

u točkama II i III presuda je pravomoćna,dok se povodom točke I postupak vraća na početak,odnosno ponovno odlučivanje,obzirom da je u tom dijelu presuda povodom žalbe ukinuta.

S njima se postupa kao da nikad nisu ni zaključeni, kao da pravno ne postoje,no osnovna dužnost ugovornih strana u tom slučaju jest povrat u prijašnje stanje, i to tako da svaka od njih ima vratiti drugoj sve što je primila po osnovi takvog ugovora,pa čak šta više u određenim situacijama postoji i mogućnost zahtijevati naknadu štete od strane koja je odgovorna za sklapanje ništavog pravnog posla.

Iz mjere opreza netreba izgubiti iz vida čl.44 Obiteljskog zakona.

odbijeni prijedlog za upis mora biti obrazložen rješenjem,glede ćega pogledajte razloge zbog kojih se nije dopustio upis.

iz mjere opreza bi bilo dobro utvrditi da li ste Vi nakon što je nastupila činjenica u smislu čl.361 st.1 Zakona o obveznim odnosima, ipak ugovor održali na snazi,ovo glede odredaba stavka drugog pomenutog članka.

da li ste vi nakon toga pozvali dužnika da ispuni obvezu.

sve dok postoji glavni dug postoje i kamate,na takav stav upućuju odredbe čl.223 Zakona o obveznim odnosima.

kad bi predugovor imao učinak ugovora o kupoprodaji,onda ovaj drugi nebi ni bio potreban.

dijelim mišljenje i svaka daljnja priča u konkretnom slučaju po pitanju stjecanja prava vlasništva dosjedanjem je suvišna.

preuranjeno je potezati pitanje nužnog dijela,budući da je pravo na nužni dio vezan za nasljeđivanje a u konkretnom slučaju nasljedstvo nije otvoreno.

obzirom da pri darovanju nije izvršena predaja posjeda,ugovor je trebao biti sačinjen u formi javnobilježničkog akta,na što upučuje sudska praksa;Naime,prema stavu Vrhovnog suda RH odluci br. Rev 955/09 postavljeno je sljedeće pitanje: - je li valjan ugovor o darovanju koji je sklopljen u pisanom obliku i proveden u zemljišnim knjigama - ali nije izvršena i prava predaja u posjed darovane nekretnine. U odnosu na to pitanje odgovor je negativan, odnosno stajalište nižestupanjskih sudova nije pravilno.Naime, već je u mnogobrojnim odlukama ovoga suda (npr. Rev-542/03 od 15 prosinca 2004., Rev-995/04 od 4. listopada 2005.) donesenim u primjeni pravnog pravila iz paragrafa 943. bivšeg OGZ-a zauzeto pravno shvaćanje da ugovor o darovanju treba biti sačinjen u formi sudskog zapisnika, odnosno javnobilježničkog akta sukladno odredbi čl. 53. st. 1. toč. 3. Zakona o javnom bilježništvu, a kad ugovor o darovanju nije sačinjen u propisanoj formi (što je i ovdje slučaj) tada taj nedostatak može nadomjestiti samo prava predaja stvari, a ne i uknjižba u zemljišne knjige.Dakle, činjenica što je predmetni ugovor proveden u zemljišnim knjigama ne može nadomjestiti predaju stvari u neposredan posjed, kako to pogrešno smatraju nižestupanjski sudovi.Stoga je predmetni darovni ugovor protivan zakonu, pa je zaključeni pravni posao ništav osnovom čl. 103. Zakona o obveznim odnosima. Prema tome, pogrešno su postupili nižestupanjski sudovi kada su tužbeni zahtjev tužiteljice odbili. Utoliko je valjalo prihvatiti reviziju tužiteljice i obje nižestupanjske presude preinačiti te prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti.