Matrix

Postovani, buduci da Vi imate priznanice o uplati u korist odredjenog racuna,dostavljam vam zanimljivu odluku Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. <<KAO ODLUČNI KRITERIJ ZA PITANJE ISPUNJENJA NOVČANE OBAVEZE UZIMA U OBZIR SAMO ČINJENICU GDJE SE VODI RAČUN VJEROVNIKA. ZA PRAVILNU PRIMJENU NAVEDENE ODREDBE ODLUČNA JE SAMO ČINJENICA DA LI JE TUŽITELJ, KAO VJEROVNIK, U VRIJEME SPORNE NOVČANE TRANSAKCIJE IMAO OTVOREN RAČUN KOD BANKE KOJOJ JE STIGLA NOVČANA DOZNAKA DUŽNIKA U KORIST VJEROVNIKA>>. (Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: 070-0-Rev-07-000808 od 09.09.2008. g.)

Banka je pokrenula ovrsni postupak na nekretninama ovrsenika,sto je upisano u zemljisnim knjigama kao zabiljezba ovrhe.Vi moze te ispuniti ovrsenikovu obvezu,odnosno platiti cjelokupan dug,pri cemu na Vas prelazi pravo da od istog potrazuje te placeno,no s obzirom na situaciju je jasno da bi ga morali tuziti,odnosno ishoditi presudu kao izvrsni naslov za pokretanje postupka ovrhe.

Kod objekata koji imaju više zasebnih cjelina i izveden vodovodni priključak s ugrađenim jednim zajedničkim glavnim vodomjerom, korisnik može zatražiti izdvajanje i ugradnju internog vodomjera za svoju zasebnu cjelinu.. Po pitanju elektricne energije bi se trebali informirati kod HEP-a..

Hajde da zanemarimo tuzbu,i kazemo da je majka imala valjan ugovor o najmu...To ne sprijecava vlasnika da raskine ugovor pod uvjetima predvidjenim zakonom.

U odgovoru na tuzbu istichite prigovor zbog visine vrijednosti spora,buduci da se kod deklarativnih tužbi nema mogućnosti da se po objektivnom kriterijumu utvrdi vrijednost koju za tužitelja ima deklaracija, što je posebno izraženo kod sporova o razmjeni nekretnina, a slijedom toga u i parnici radi utvrđivanja vlasništva nekretnina vrijednost spora se ne utvrđuje s obzirom na vrijednost nekretnina....

Pa zar ja nepisem o utvrdjenju nistavosti,to bi bila preambula za stjecanje bez osnova. (u vezi zastare vidi predni post)

Zastarijevanje počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. U konkretnom slučaju vjerovnik ima pravo zahtijevati vraćanje iznosa isplaćenog podnositelju bez pravne osnove od trenutka kada je presudom suda utvrđeno da se radilo o isplati bez pravne osnove. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Broj: U-III-1657/2006 Zagreb, 15. siječnja 2009..

Kao sto je vec receno,tužbom na utvrđenje može se zahtijevati da sud utvrdi istinitost odnosno neistinitost neke isprave,pa ako bi Vi doista uspjeli takav zahtjev dokazati,to bi povuklo za sobom institut stjecanja bez osnova,naime prema članku 1111. Zakona o obveznim odnosima, stjecanje bez osnove definira se kao prelazak nečije imovine (ili njezinog dijela), pod čime se razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom, u imovinu druge osobe bez osnove u pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu. U tom slučaju obogaćena strana, odnosno stjecatelj, dužan je vratiti imovinu, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

hm,bar sam na ovom forumu vidio dosta slucajeva gdje je upravo suprotno,

Povrh svega,sad ce biti i legalan uzgajivac.Nevidim sto Vam policija moze u tome pomoci.

Pa i ovdje Vam je to receno http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/75583-darovni-ugovor vidi u objavi br.2 vec Vam je receno da oslobodjenje od placanja poreza na promet nekretnina u smislu"prve nekretnine",podrazumijeva kupoprodaju a ne darovanje i dr.. http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/75583-darovni-ugovor vidi u objavi br.6

to je sad nebitno sto sestra ima rijeseno stambeno pitanje,i jasno da je nemoze niko uznemiravati u njenom vlasnistvu,no ovdje se radi o suvlasnistvu,u kojem ista ima svoja suvlasnicka prava.Naravno da je bezobrazno s njene strane trositi struju i ostalo,a pri tome neplacati.Postoji vid rjesenja u posjedovnoj zastiti,na koju je ovlasten posjednik nekretnine,no ovdje valja naglasiti da nasljednik stjece posjed stvari trenutkom smrti ostavitelja bez obzira kad je uspostavio fakticku vlast nad stvarju,cak sta vise ako bi se gledalo zadnje mirno posjedovanje od strane vase sestre,to bi bilo ove godine.Cinjenica da tu bude povremeno jedan period u godini,neznaci i gubitak posjeda,tako da bi bila diskutabilna posjedovna zastita koju bi zahtijevala vasa majka.

Postovani, u konkretnom slucaju koliko se moze uociti je nesporna cinjenica da je novac vash,i to se tijekom postupka uopce nije dovodilo u pitanje,sporna je cinjenica dopustivosti transakcije,odnosno da li je postojao nalog da se sredstva prenesu na treceg,a sto je sud obrazlozio,i na kraju povrh svega usvojio prigovor zastarjele trazbine. Nisam siguran da li se tuzbeni zahtjev mogao formulisati na drugaciji nacin,npr kroz tužbu protiv nalogoprimca za povrat predanog mu novca (čl. 770. u vezi 763. ZOO) ili pak radi stjecanja bez osnova...no u oba slucaja bi valjalo dokazati da je transakcija bila nedopustena.

Ovdje bi moglo doci do komplikacija,buduci da jedan od razloga za prestanak prava sluznosti je "Sjedinjenje",odnosno spajanje služnosti i vlasništva poslužne stvari u istoj osobi(jer se ne može imati služnost na vlastitoj stvari).

Samo cu se nadovezat na prednu objavu. Pravo korištenja se nasljeđuje u ostavinskom postupku iza osobe koja je u grobnoj evidenciji upisana kao korisnik grobnog mjesta. Grob se smatra napuštenim ukoliko grobna naknada nije plaćana 10 godina. Istekom tog roka prestaje pravo korištenja i sva prava koja su upisana u grobnu evidenciju. Činjenica da je grob uređivan, održavan i/ili posjećen ne utječe na prestanak prava korištenja.. Po pitanju dugova,ni javni biljeznik a ni sud nisu ovlasteni da u ostavinskom postupku utvrdjuju dugove ostavitelja. Valja naglasiti da kad ima više nasljednika iza ostavitelja, oni odgovaraju solidarno za dugove ostaviteljeve(svi za jednog,jedan za sve)

Objekat se trenutno u zemljisnim knjigama vodi na dva suvlasnika,no medjutim kako kazete postoji treci izvanknjizni vlasnik odnosno suvlasnik. Na temelju cega su upisani suvlasnici upisali svoje pravo i skim je "treci"sklopio darovni ugovor.

Ako nisu posvojena,djeca druge supruge nemaju nikakvu vezu u pogledu nasljedjivanja vaseg oca. Neke stvari moze te procitati u temi http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/75622-Neposvojeni-sin-pravo-nasljedstva-s-quot-o%C4%8Duhove-quot-strane

Trosak svakako da postoji,glede drugog upita je jasno da bi imali dug.

Postovani, zadnje posjedovno stanje je takvo da susjed nesmetano koristi prilazni put,ukoliko izvrsite ono sto ste naumili,cinite smetanje posjeda,i unaprijed je izvjestan ishod sudskog postupka po pitanju tuzbe susjeda radi smetanja posjeda.

Upisano pravo sluznosti prati nekretninu a ne vlasnika,tako da ce i nakon kupoprodaje novi vlasnik biti duzan trpjeti teret nekretnine,odnosno prava sluznosti.

Referent u gruntovnici Vam moze rechi opcenito neke stvari u vezi uknjizbe,a sad da vam daje nekakav savjet,tesko...buduci da ce vas uputiti na odvjetnika.

Kako pravovremeno podnesena žalba spriječava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom, kad samo jedna od stranaka podnese žalbu, tada će dio presude koji nije pobijan žalbom postati pravomoćan bez obzira na to što je protiv nekog drugog dijela iste odluke izjavljena pravovremena žalba.

ispravno stoji,al mi je nejasno da ne shvatate kako se upis moze provesti ali tek po pravomocnosti presude.

Postovani, sudska zaštita koju stranka traži može se sastojati u traženju da mu tuženik nešto čini, trpi ili propusti,sto znaci da se presudom izdaje nalog,dok s druge strane sukladno clanku 187.ZPP-a tuzbom za utvrdjenje(deklaratornom tužbom) tužitelj traži da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa te istinitost odnosno neistinitost neke isprave,no međutim vi trazite tuzbenim zahtjevom utvrđenje činjenice da je banka neovlasteno raspolagala vasim novcanim sredstvima,sto je nedopusteno,jer u smislu odredbi clanka 187.ZPP-a, zahtjev za utvrđenje neke činjenice ne može biti predmet spora deklaratorne tužbe,zbog cega tužbu treba odbaciti kao nedopuštenu.Medjutim ako je upored takvog nedopustenog utvrdjujuceg zahtjeva postavljen i kondemneatorni,onda sud tuzbu nece odbaciti kao nedopustenu,vec ce donijeti meritornu odluku o osnovanosti istaknutih zahtjeva. No nemojte pogresno shvatiti da se cinjenice ne utvrdjuju,naprotiv,utvrdjuju tijekom postupka sto se navede u obrazlozenju ali ne i izrekom presude..

Sa srecom,naravno. Kad okoncate ostavinski postupak,javite se. Pozdrav