Matrix

jedna godina "manje vise",hm

Sud po sluzbenoj duznosti pazi na svoju nadleznost,ako utvrdi svoju nenadleznost,donosi rjesenje kojim se oglasava nenadlezan i predmet prosljedjuje nadleznom sudu.

Postovani,nebi da vam na vashu muku pristajem,iz vashe objave je nedvojbeno da niste krivi,sto je i odluka suda. Neznam sta bi u ovom trenutku poduzimali,ako se vec kako ste rekli postupak vodi pred Ustavnim sudom,koji ce donijeti odluku u pogledu povrijede vasih prava,odnosno dali je vasa apelacija dopustiva ili je ocigledno prima face.

Postovani,osobno se zgrozavam na takav vid kaznenog djela,mogu donekle shvatit kradju za koju isto nema opravdanja,ali pocinit tako nesto prethodno upotrijebivsi silu ili drugi vid zastrasivanja je nedopustivo.Medjutim nije na meni da sudim,pa cu biti isti kao i prema ostalim. Uvjetna osuda kao kazneno pravna sankcija je osuda kojom se počinitelju kaznenog djela kojemu je izrečena kazna zatvora ili novčana kazna odgađa izvršenje kazne pod uvjetom da u nekom određenom roku, nazvanom vrijeme kušnje, ne počini novo kazneno djelo. Ako osuđenik u nekom određenom roku ne počini novo kazneno djelo, tada se kazna ne izvršava, a osuda se briše iz kaznenog registra. Ako osuđenik počini novo kazneno djelo, sud opoziva uvjetnu osudu i pretvara je u bezuvjetnu. Uvjetno osuđena osoba može, unutar vremena kušnje, biti stavljena sudskom odlukom pod zaštitni nadzor koji obavlja stručna služba kojoj je sud povjerio izvršenje Ocito je da takva primjenjena sankcija na vaseg prijatelja nije djelovala,naprotiv u vremenu kusnje cini novo kazneno djelo i stvara osnov za zatvor.

Cek malo,koliko mogu shvatiti,vi ste vlasnik poslovnog prostora,u kojem je bila odredjena d... Pretpostavka da ste s tom d..imali ugovor o zakupu poslovnog prostora. Ista d.. je napustila vas prostor,a ovrhovoditelj ima naum ovrhu provesti ovrhu nad vasim vlasnistvom. Ako je ovako kako sam postavio kronologiju dogadjaja,onda sam misljenja da takva ovrha nema nikakvog smisla.

Postovani,u prilogu ovog posta vam prosljedjuje odredbe Zakona o obveznim odnosima koje reguliraju opoziv darovanja; Članak 493.ZOO (1) Darovatelj koji nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, može opozvati darovanje i od obdarenika zahtijevati povrat dara. (2) Darovanje se može opozvati samo ako se dar ili njegova vrijednost još nalazi u imovini obdarenika, te ako se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. (3) Obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba. (4) Darovatelj ne može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine. Opoziv zbog nezahvalnosti Članak 494. (1) Darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika. (2) Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji. (3) Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje. (4) Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku. (5) Odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti obdarenika nema pravni učinak. Nadopuna zbog povrede dužnog uzdržavanja Članak 495. (1) Ako onaj koji je dužan uzdržavati drugoga darovanjem trećemu povrijedi to pravo, uzdržavani ima pravo zahtijevati od obdarenika nadopunu onoga što mu darovatelj, zbog učinjenog darovanja , nije više u stanju davati. (2) Ako je više obdarenika, raniji obdarenik bit će u obvezi samo ako prilozi kasnijih obdarenika nisu dovoljni za nadopunu uzdržavanja. (3) Nadopuna se može zahtijevatii od obdarenikovih nasljednika, ako se dar ili njegova vrijednost nalaze u ostavini. Oblik opoziva Članak 496. (1) Darovanje se opoziva pisanom izjavom upućenom obdareniku. (2) Potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog bilježnika. Prestanak prava na opoziv darovanja Članak 497. Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana oddana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. Učinak opoziva Članak 498. (1) U slučaju opoziva darovanja obdarenik je dužan vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost. (2) Na vraćanje dara primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o stjecanju bez osnove

ZOO propisuje da darodavac moze opozvati darovanje za sto moraju biti ispunjeni uvjeti. Vasa majka se obvezala da ce davati uzdrzavanje.

Vash sudski postupak je koliko vidim okoncan,zastitu sudjenja u razumnom roku pred Ustavnim sudom ste mogli ostvariti tijekom trajanja postupka a ne nakon okoncanja..Takve naknade nema.

Postovana,objava je opsirna,a sve se svodi na zadnje dvije recenice. Tuzbu mozete podnijeti nadleznom Opcinskom sudu.

Tema vec postoji http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/65742-Pravo-vlasni%C5%A1tva-na-%C4%8Destici

Dobro je sto podnijeli prijedlog za upis prava vlasnistva,jer sukladno clanku 120 st.3 ZOV, provedena uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za tu uknjižbu,sto je vrlo bitno kad vlasnik dvostruko otudji nekretninu. Članak 125.ZOV (1) Kad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radis tjecanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva...

Niko vam nemoze zabranit da svoj pravni interes ostvarujete pred sudom,ali opet kazem,sa takvim dokazom sansa da sud usvoji vash tuzbeni zahtjev je minimalna ili nikakva.Medjutim vashe je pravo da o tome odlucite,isplatili se ili ne. Pozdrav

Prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku razlog zbog kojeg će se dopustiti obnova postupka izmedju ostalog je ako se sazna za nove činjenice ili se mogu upotrijebiti novi dokazi koji mogu dovesti do drugačijeg rješenja, a koji su postojali za vrijeme vodjenja prijašnjeg postupka i stranka ih bez svoje krivnje nije mogla ranije iznijeti,. Nove činjenice i novi dokazi bit će uzeti u obzir samo ako stranka dokaže ili ucini vjerojatnim činjenicu da za te činjenice i dokaze tijekom postupka ili uopće nije znala ili nije imala mogućnost da se njima koristi. Ako stranka to ne uspije dokazati ni učiniti vjerojatnim, ti novi dokazi neće biti uzeti u obzir zbog toga što se smatra da je stranka sve to mogla iznositi tijekom prvostupanjskog postupka . To što u prvostupanjskom postupku te činjenice i dokazne prijedloge nije iznosila, već ih iznosi tek sada , smatra se da namjerno odugovlaci postupak , što je suprotno načelu ekonomičnosti. Za obnovu postupka postoje rokovi,i to Objektivni rok za podnošenje prijedloga za obnovu postupka iznosi 5 godina , a počinje teći onog dana kad je rješenje iz redovnog postupka dostavljeno stranci. Unutar objektivnog roka pada Subjektivni rok koji iznosi mjesec dana računajući od dana kad je stranka došla u mogućnost da se koristi kojim od razloga za obnovu postupka.

Ukoliko tvrtka ode pod stecaj,vi prijavljujete svoja potrazivanja stecajnom upravitelju,namirenja vase trazbine se ostvaruje iz stecajne mase.

Postovani,na forumu imate veliki broj slicnih tema koje su obradjene,pa potrazite preko trazilice,kljucne rijeci"alimentacija i skrbnistvo"

Stvarno je nejasna odluka suda.Sta pise u obrazlozenju presude po pitanju odluke da ste u obvezi platiti troskove odvjetnika protivne strane koja je odustala od tuzbe.

Sukladno cl.73 ZPP,stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće suca čim sazna da postoji razlog za izuzeće, a najkasnije do završetka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo rasprave, do donošenja odluke. Zahtjev za izuzeće suca višeg suda stranka može staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek..

Cinjenica da ste vi potpisali ugovor u ime najmoprimca,doista daje obiljezja nistavosti takvog pravnog posla.

Veroz51 citiram vase rijeci; ",naŽupanijskom sudu vrača mu se darovani suvl.dio u ZG ali i dalje se vodi sud i postoji zabilježba sudskog spora" u vezi navedenog,jel se darovani dio vraca temeljem presude.Ako jest,onda je presuda pravomocna,pa se postavlja pitanje,kakav daljnji spor se vodi.

Postovani,mozete li malo jasnije postavit upit,konkretno o cemu se radi.

Korisnik Sinac50 je objavio primjer iz sudske prakse,gdje je nedvojbeno da se radi o roku od 3 godine. Iz vase objave je evidentno da je vjerovnik za oba potrazivanja uputio pozive duzniku prije isteka roka od 3 god,medjutim misljenja sam da takva radnja(pozivi)neprekidaju tijek zastare. Naime,vjerovnik je u datom roku trebao poduzeti subjektivnu radnju za prinudnu naplatu(tuzba). Treba naglasiti,da prigovor zastare je prigovor materijalnopravne prirode, a ne procesnopravne naravi i o njemu se može odlučiti samo presudom. Ako sud prihvati prigovor zastare odbit će tužbeni zahtjev, a neće rješenjem odbaciti tužbu.,sto je stajaliste Vrhovnog suda RH.. Vrhovni sud Republike Hrvatske,Gž-265/78 od 25.1.1978..

Postovani,ako smatrate da vam je povrijedjeno pravo na pravicno sudjenje,vi mozete pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom RH. Članak 62.Ustava RH (1) Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu:ustavno pravo). (2) Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba možese podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen. (3) U stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima. Članak 63. (1) Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela nije u razumnom roku odlučio sud ili u slučaju kad se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskogpostupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice. (2) U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela podnositelja. Rokza donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u»Narodnim novinama«. (3) U odluci iz stavka 2. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada opravima i obvezama podnositelja ili o sumnji ili optužbi zbog njegova kažnjivog djela nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenjazahtjeva stranke za njezinu isplatu. Članak 64. Ustavna se tužba može podnijeti u roku od 30 dana računajući od dana primitka odluke. Članak 65. (1) Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime, jedinstveni matični broj građana, prebivalište ili boravište, odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe, ime i prezime njegovog punomoćnika, oznaku osporavane odluke, naznaku ustavnog prava za koje se tvrdi da je povrijeđeno s naznakom mjerodavne odredbe Ustava kojom se to pravo jamči, razloge tužbe, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put ida je tužba pravodobna i potpispodnositelja ustavne tužbe. (2) Uz tužbu se, u prilogu, morapodnijeti osporeni akt u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu. Članak 66. (1) Osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje ustavne tužbe, Ustavni sud će dopustiti povratu prijašnje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje podnese prijedlog za povrat u prijašnje stanje i ako istodobnos prijedlogom podnese i ustavnutužbu. (2) Nakon proteka tri mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje. (3) Neće se dopustiti povrat u prijašnje stanje ako je propušten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povratu prijašnje stanje. Članak 67. (1) Ustavna tužba, u pravilu, nesprječava primjenu osporavanoga akta. (2) Na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Ustavni sud može odgoditi ovrhu do donošenja odluke, ako bi ovrha prouzročila podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bise odgodom nanijela nekome veća šteta. Članak 68. (1) O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće sastavljeno od šest sudaca. (2) Vijeće sastavljeno od troje sudaca odlučuje o ustavnim tužbama kada ne postoje postupovne pretpostavke za odlučivanje (nepravodobnost, neovlaštenost na podnošenje ustavne tužbe, nedopuštenost idr.) (3) Vijeće može odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu. (4) Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da predmet ustavne tužbe ima širi značaj, o ustavnoj tužbi odlučit će sjednica Ustavnog suda. Članak 69. Sudac izvjestitelj: - poziva podnositelja ustavne tužbe da je u određenom roku dopuni ili ispravi ako je nerazumljiva, odnosno ako se na temelju podataka i priloga izustavne tužbe ne može utvrditikoji se akt osporava ili ako ustavna tužba nije potpisana (nepotpuna ustavna tužba), - dostavlja, prema potrebi, primjerak ustavne tužbe zainteresiranim osobama i poziva ih da se o njoj izjasne, - prema potrebi, zahtijeva dostavu spisa koji se odnosi na predmet ustavne tužbe, odnosno izvješće o povredama ustavnih prava učinjenih osporenim aktom. Članak 70. U ostavljenome roku tijelo koje je donijelo osporeni akt dužno je dostaviti Ustavnom sudu sve spise koji se odnose na predmet ustavne tužbe. Članak 71. (1)Vijeće, odnosno sjednica Ustavnog suda ispituje samo one povrede ustavnih prava koje su istaknute u ustavnoj tužbi. (2) Ustavna tužba neće se uzetiu razmatranje u slučaju kad se ne radi o povredi ustavnog prava. (3) Odluku iz stavka 2. ovoga članka donosi vijeće sastavljenood troje sudaca. U slučaju da vijeće odluku ne donese jednoglasno, odluku donosi vijeće sastavljeno od šest sudaca, odnosno sjednica Ustavnog suda. Članak 72. Ustavni sud će rješenjem odbaciti ustavnu tužbu: ako nijenadležan; ako je ustavna tužba nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva ili nedopuštena. Tužba je nedopuštena: ako nije iscrpljen dopušteni pravni put, odnosno ako podnositelj tužbe u prethodnom postupku nije koristio dopušteno pravno sredstvo, osim iznimke predviđene u članku 62. ovoga Ustavnog zakona, ako je tužbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za njezino podnošenje, te ako je tužbu podnijela pravna osoba koja ne može biti nositelj ustavnih prava. Članak 73. (1) Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom. (2) Odlukom se tužba usvaja ili odbija kao neosnovana. Članak 74. Ako utvrdi da je ustavno pravopodnositelja ustavne tužbe povrijeđeno ne samo osporenimnego i nekim drugim aktom donesenim u tom predmetu, Ustavni sud će odlukom ukinuti, u cijelosti ili djelomično, i taj akt. Članak 75. Odlukom se ustavna tužba odbija kao neosnovana kada Ustavni sud utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se akt osporava. Članak 76. (1) Odlukom kojom se ustavna tužba usvaja, Ustavni sud ukidaosporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo. (2) Ako su nadležno sudbeno ili upravno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba s javnim ovlastima dužni umjesto akta koji je ukinut odlukom iz stavka 1. ovoga članka donijeti novi akt, Ustavni sud predmet vraća na ponovni postupak tijelu koje je donijelo ukinuti akt. Ako se do donošenja odluke Ustavnog suda promijenio zakon koji određuje nadležnost za postupanje u toj pravnoj stvari, tijelo koje je provelo postupak i donijelo ukinuti akt dužno je bez odgode dostaviti predmet nadležnom tijelu. (3) U slučaju da osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja više ne proizvodi pravne učinke, Ustavni sud u odluci utvrđuje njegovu neustavnost, navodeći u izreci ustavno pravo koje je podnositelju tim aktom povrijeđeno. Članak 77. (1) Kada ustavnu tužbu usvoji i osporeni akt ukine, Ustavni sudu obrazloženju navodi koje je ustavno pravo povrijeđeno i u čemu se povreda sastoji. (2) Pri donošenju novog akta izčlanka 76. stavka 2. ovoga Ustavnog zakona, nadležno sudbeno ili upravno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba s javnim ovlastima obvezni su poštivati pravna stajališta Ustavnog suda izražena u odluci kojom seukida akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja ustavne tužbe. Članak 78. (1) Izvornik odluke, odnosno rješenja potpisuju predsjednik vijeća (ako je o ustavnoj tužbi odlučilo vijeće), odnosno predsjednik Ustavnog suda (akoje o ustavnoj tužbi odlučila sjednica Ustavnog suda), kao i sudac izvjestitelj i savjetnik. (2) Ustavni sud dostavlja ovjerovljeni prijepis svoje odluke, odnosno rješenja podnositelju ustavne tužbe, tijelu koje je donijelo osporeni akt, te osobi koju je Ustavni sud pozvao da se izjasni. Članak 79. Postupak pokrenut ustavnom tužbom obustavlja se: - kada podnositelj ustavne tužbe umre, - kada podnositelj ustavne tužbe, koji je pravna osoba, prestane postojati, - u slučaju povlačenja ustavne tužbe. Članak 80. Ustavni sud može narediti da podnositelj tužbe koji nije uspio s tužbom, naknadi troškove postupka pred Ustavnim sudom,ako ih je prouzročio svojom krivnjom..

Nazalost,vidjeli ste i sami da je predmet zavrsio na sudu za ljudska prava(6 puta poziv za dnk analizu)

Tako bi trebalo da bude,na nelegalno izgradjen objekat se nesmije dozvoliti prikljucak struje itd.Ali to nek pitaju HEP odakle vam legalan prikljucak,nebrinite to nece niko pitat,legalizujte objekat i sa srecom.

Postovana,na cesiju se primjenju odredbe obveznog prava,gdje je jasno odredjeno na koje nacine se raskidaju ugovori. Ugovor o cesiji koji ste sklopili i dalje proizvodi pravne ucinke,sto znaci da vasha trazbina nije prestala.