G-man

Čl. 89a st. 1. kaže "ako zakonom nije drugačije određeno". A jeste čl. 95. Ponavljam da slobodno inzistirajte kod odvjetnika da on bude na raspravi. Ili promijenite odvjetnika, ako je to nekakav deal-breaker.

Problem kod ove odredbe je, da li je prodavatelj (a koji ga je kupio od vlasnika koji je pod ovrhom) znao za ovrhu (odnosno može li se to dokazati), kao i pitanje je li kupac znao za taj nedostatak ili ne. Inače, odredba definitivno dolazi u obzir.

Ovisno o kvalifikaciji djela - 15 (stavak 1. čl. 118. KZ-a) odnosno 20 godina (stavak 2. čl. 118. KZ-a). Mislite da je kazneni postupak u tijeku? Po meni, bolja opcija je staviti prijedlog za ostvarivanje IP zahtjeva u kaznenom postupku, koji vam prekida rok zastare i od kojeg podnošenja počnu teći kamate. Teoretski, može se i u parnicu, al će se najvjerojatnije čekati ishod kaznenog postupka, pa mi je prva opcija daleko bolja.

Dakle, ukoliko je stavljen prijedlog za ostvarivanje IP zahtjeva (a ispada po vašoj objavi da jest), on je pravodoban i prekinuo je tijek zastare do pravomoćnosti presude kaznenog suda, stoga od datuma pravomoćnosti presude kaznenog suda počinje teći novi zastarni rok, a koji odgovara roku koji je Kaznenim zakonom propisan za zastaru kaznenog progona, što za konkretno kazneno djelo iznosi 10 godina (sukladno aktualnom KZ-u).

Složio bih se s vašom odvjetnicom.

Sukladno našoj sudskoj praksi, kamate na trošak parničnog postupka teku od dana donošenja prvostupanjske presude. Visina kamate je za 2014. i dio 2015. 12% godišnje, a ostatak vremena do isplate cca 8% godišnje. 30 dana od dana dostave drugostupanjske presude.

Krivo ste me shvatili, ne prijedlog za mirno razrješenje spora, već prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva - dakle, je li u sklopu kaznenog postupka zatražen povrat ukradene stvari ili naknada njene vrijednosti?

Dakle, vi i suprug trenutno uživate posjedovnu zaštitu i izbaciti vas se na ulicu ne može. Međutim, kada svekar postane i formalnim vlasnikom (upiše se u ZK), on će imati pravo da, ako nećete dobrovoljno izaći na njegov zahtjev, sudskim putem tražiti iseljenje i predaju nekretnine u posjed, tako da ako su se odnosi pogoršalli do tih razmjera da nema povratka na staro, prije ili kasnije biti ćete dužni iseliti. Teoretski bi svekar to već i sad mogao tražiti, ali kako ostavina nije provedena, pa se ne zna kome od nasljednika što ide, tužbeni zahtjev bi morao postaviti kumulativno (i u odnosu na ostale nasljednike). Moja sugestija je da, ukoliko ne možete normalizirati odnose, počnete tražiti drugi smještaj, jer u slučaju sudskog postupka, vi gubite.

Po meni bi bilo 450,00 kn (podnesak + uknjižba vlasništva + uknjižba osobne služnosti).

Primarno se kod takvih stvari sugerira dogovor, ali ako ga nema, onda se i imovina i kredit dijele popola. Jasno, kako kredit glasi na vaše ime, banka će primarno teretiti vas, no imat ćete pravo za polovicu isplaćenog kredita regresno nastupiti prema bivšoj supruzi.

Je li podnesen prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva? Presuda je osuđujuća?

Čekajte malo - tko je umro, suprugov djed? Stan je još uvijek na njega u ZK?

Zar nije u računu kojeg dobivate svaki mjesec bila priložena kopija ugovora?

Vidite si odredbe čl. 95. st. 3. i 4. ZPP-a.

Možete napisati da vam vozačka treba radi prijevoza na fakultet ili prijevoza bake/djeda do doktora. Također istaknuti dosadašnju neosuđivanost i prekršaj koji nije takve težine da bi iziskivao određivanje zaštitne mjere. Na sud ćete ukoliko sudac procijeni da je potrebno odnosno u pozivu će vam naznačiti mogućnost da obranu dadete pisanim putem bez obveze odazivanja. Nema potrebe za strahom, vjerujte niste prva, a bogme ni zadnja osoba kojoj se to desilo. Istina da dečki prednjače u ovoj vrsti prekršaja, ali Bože moj... Sretno... EDIT : Slobodno zatražite i oslobađanje od troškova postupka, a poradi nezaposlenosti i loše financijske situacije.

Nije baš tako. I anglosaksonski sustav prava poznaje institut služnosti, tamo se naziva "easement". Malo je drugačijeg karaktera doli u nas, ali postoji. Dvije napomene - 1. nitko ne može dosjelošću steći pravo služnosti ukoliko nije bio pošten posjednik istog prava (čl. 229. ZV-a), i 2. mogućnost naknade postoji ako se stranke same tako sporazume prilikom osnivanja prava služnosti temeljem pravnog posla ili sud tako odluči na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine prilikom osnivanja prava nužnog prolaza ili nužnih vodova i uređaja u korist povlasne nekretnine.

Teme su vam spojene. Inače, nema potrebe za otvaranjem iste nove teme, jer nema smisla niti vas korisnici mogu pratiti po cijelom podforumu kada istu temu cjepkate u više njih. Nastavite slobodno ovdje.

Naravno da nije prihvatljivo, ali vam govorimo s aspekta mogućnosti dokazivanja vaših tvrdnji. Ako hoćete, slobodno uđite u parničenje s njima, samo se zapitajte kakav će biti ishod, a garantiram vam kakav god da ishod bude, konačan ceh bude veći od naknade za raskid. Glede prakse pružatelja telefonskih usluga, to je priča za sebe i smatram da je potrebno jačom (strožom) zakonskom regulativom to riješiti. Imate slučajeve gdje vi dođete u poslovnicu kojeg god pružatelja sa tuđom osobnom i sklopi se ugovor bez problema. Osobno bi oderao milijunsku kaznu za to i da vidite kako bi se poslovanje posložilo u tren oka. Ovako se iskorištavaju ljudi, pogotovo starije dobi, a radi profita.

Upitajte kupca kamo je uplatio novac (koju banku), pa se onda možete njima obratiti.

Ovdje vidim problem sa dokazivanjem tvrdnji. Inače, ugovor je sklopljen na daljinu, dakle nema potpisivanja ugovora, a glede obveze dostave pisanog primjerka ugovora, ona stoji, ali isto tako ZOO ističe da propust da se toj obvezi udovolji ne utječe na valjanost ugovora, no ponuditelj odgovara za eventualnu štetu koja bi nastala drugoj strani tim propustom.

Teško bude prošlo bez zaštitne mjere. Premalo vremena je prošlo, a suci ne vole recidiviste. No, ne škodi probati.

Načelo povjerenja u ZK je primarno pravilo glede stjecanja prava vlasništva, kojem pravu se ne može suprotstaviti ni stjecanje prava odlukom suda ili drugog nadležnog tijela niti stjecanje temeljem zakona (jedina iznimka su prava trećih koja se ne upisuju u ZK). Zakon također vrlo jasno ističe kako potencijalni stjecatelj nije dužan istraživati vanknjižnio stanje, ali u praksi, jasno da se ljudi znaju raspitati kod susjeda i dobiti malo bolji uvid u cijelu stvar.

Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak će biti čisto (jasno, pod uvjetom da nije u tijeku kakav novi postupak).

Kako citirani članak kaže - "ako nazočnost optuženika nije nužna".

Razgovarajte s odvjetnikom i inzistirajte na tome da vas osobno zastupa. Ali, opisani ishod uopće nije neuobičajen, dapače.