G-man

Ukoliko imate obračunske liste plaće, iste predstavljaju ovršnu ispravu i s njima možete u ovrhu, što se plaća tiče. Ostalo treba pozvati poslodavca da vam isplati dugovano (a to bih sugerirao i za dugovane plaće), u protivnom slijedi tužba (ovrha).

Je li firma možda u stečaju ili se sprema tim putem?

Vidite čl. 197. Ovršnog zakona.

1. U načelu, jeste. 2. Neispunjenje dvostrukog uvjeta u sklopu uvjetne osude (posebne obveze) ne treba brkati sa obvezno-pravnim zahtjevom oštećene strane.

Sve vam pojašnjava čl. 225. ZKP-a. Nakon primitka rješenja o obustavi istrage, žrtva/oštećenik ima rok od 8 dana da sucu istrage nadležnog ŽS-a podnese prijedlog za provođenjem istrage. Ukoliko sudac istrage isti prijedlog odbije, na takvo rješenje postoji pravo žalbe. Ukoliko sudac istrage prihvati prijedlog, rješenjem određuje provođenje istrage, a u sklopu nje onih dokaznih radnji, koje on smatra svrhovitim i korisnim za provesti. Te dokazne radnje, po nalogu suca istrage poduzima istražitelj, a žrtva/oštećenik ima pravo biti nazočna tijekom poduzimanja istih, kao i predložiti sucu istrage provođenje dodatnih dokaznih radnji, koje žrtva/oštećenik smatra korisnim. Ukoliko istraga bude provedena i završena, o tome se izvještava žrtva/oštećenik koji onda ima rok od 8 dana da podigne optužnicu. Glede suđenja, isto, u načelu, jeste javno, jer javnost suđenja jedno je od temeljnih postulata prava na pravično suđenje normiranog kako našim Ustavom, tako i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, ukoliko aludirate na istragu, treba napomenuti kako je istraga nejavna, a može se odrediti i tajnom (čitava ili dio).

Zatražite predaju nekretnine u suposjed i paralelno naknadu štete u vidu stanarine u dijelu koji je jednak vašem suvlasničkom dijelu.

Ovo "opozivanje" punomoći - na koji način je učinjeno, pismeno ili usmeno preko telefona?

Vi kao jedna od suvlasnica možete tražiti predaju nekretnine u suposjed od ostalih suvlasnika/suposjednika. Najbolja opcija vam je dogovoriti podjelu kome što pripada, a onda to i "formalizirati" kroz etažiranje. Ukoliko to nije moguće ili vama prihvatljivo, postoji opcija da zatražite razvrgnuće suvlasničke zajednice, pa u najgorem scenariju kuća ide "na bubanj", ali je pitanje kakvu će cijenu postići (zavisi o lokaciji i interesu). U svakom slučaju, dogovor je najbolja opcija.

Dodao bih, osim ukoliko je stvarni iznos štete veći od naknade dobivene na ime osiguranja, gdje bi se mogla potraživati razlika. Ali to treba i dokazati plus što bi se uzeo u obzir i doprinos oštećenika.

Nemojte se brinuti da vi ne znate počinitelja, vaše je da prijavite, a policija će obaviti razgovore sa susjedima pa će se doći do sumnjivca. U ovakvim situacijama, u malim sredinama, postoji neki jasan razlog zašto je to napravljeno.

Vidio sam u drugoj temi (koju sam uzgred rečeno maknuo jer je dupliranje tema protivno pravilima foruma) da se radi o vašoj kući, onda je jasno da je bila namjera. Ostaje kako je Drot opisao, prijaviti policiji, a dalje će oni to rješavati. Svakako obavijestiti i HEP, ali pretpostavljam da to već jeste.

Jel čovjek to napravio namjerno ili slučajno?

Otkaz je nastupio danom zaprimanja vaše pisane odluke o otkazu kod poslodavca. Kontaktirajte poslodavca i zamolite za odjavu sa osiguranja te povrat dokumentacije. Ukoliko bude problema s time, obratite se vašoj Ispostavi HZZ-a, pa će oni to riješiti.

Ukoliko nema rješenja o provođenju istrage ili potvrđene optužnice, uvjerenje bude čisto.

U odnosu na savjesnog kupca.

Po meni, čl. 124. ZV-a sve pojašnjava. Doduše, nije mi jasno kako je nositelj prava služnostiu uspio ishoditi istog prava upis kontra novog vlasnika.

Šta drugo reći doli klasika... Uzorci ljudskog ponašanja u takvim situacijama vide se iz svemira.

Policija vam sigurno neće pomagati u nečem takvom. Moja sugestija je da sudskim putem tražite predaju stana u suposjed, to je ujedno i jedina legalna varijanta. U ostalim varijantama, izlažete se mogućnosti tužbe za smetanjem posjeda, kao i naknadom štete.

Govorite o delegaciji (prenošenju) nadležnosti. Ona se, sukladno ZKP-u može odobriti i na prijedlog stranke u postupku, ali jasno i ne mora. Za delegaciju mora postojati ozbiljan razlog, i u praksi se, u pravilu odobrava isključivo na zahtjev samog suda ili DORH-a. Ne kažem da nije moguće i na vaš zahtjev, ali samo ako imate debeli razlog, kojeg možete potkrijepiti odgovarajućim dokazima, ne sumnjama. Imaju, ali zato im i nije trebala odluka o obustavi, to su mogli učiniti već trenutkom saznanja za kaznenu prijavu protiv njih.

Što je najgore, čak i kad se dokaže da tu nema ničeg, ostaje vječna stigma (jer ljudi su po prirodi sumnjičavi), koju jedino može umanjiti selidba u novu sredinu, gdje vas nitko ne poznaje. To je po onoj staroj devizi - ako hoćeš uništiti čovjeka, uništi mu ugled, što je moguće i samom lažnom prijavom.

To je sad pitanje koliko daleko je majka spremna ići. Najgore što se može desiti je da vas optuži za seksualno zlostavljanje (silovanje) kćeri. Obzirom je djevojka maloljetna (i neovisno što se gotovo pa vršnjaci), tome bi se vrlo ozbiljno pristupilo, i prouzročilo vam velike probleme. Ukoliko do punoljetnosti djevojke nije preostalo previše vremena, najpametnijim mi se čini pričekati punoljetnost, a onda djevojka sama odlučuje kakav život želi i sa kim ga želi provesti.

Pravo da se okrivljenik brani šutnjom jedno je od njegovih temeljnih prava, a koja nalazimo u odredbama čl. 64., 108a, 208a i 239. ZKP-a.

1. Razlika je više formalne naravi, sadržajno je to manje-više isto. 2. Imate mogućnost preuzimanja kaznenog progona, samo pripazite na rok od 8 dana. Glede drugog dijela pitanja, ne znam da li sam vas dobro shvatio, ali pod preuzimanjem progona podrazumijeva se pravo žrtve da ona stupi u položaj ovlaštenog tužitelja i predloži nadležnome sucu istrage provođenje istrage ili dokaznih radnji (zavisi već o kojem bi se djelu radilo). DORH-a više nema u predmetu, za njih je stvar završena. 3. Možete ŽDO-u poslati pritužbu na rad ODO-a, ali kako i sami pišete da je predmet bio nadziran po ŽDO-u, sumnjam da ćete s time išta postići.

Ne vidim osnove ni za šutnju ni za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Dakle, kao što je rečeno, možete se odazvati dokaznom ročištu i preporuka je odazvati se, jer ćete saznati što druga strana govori, a to će poslužiti za nastavak postupka.