Ruby_Danderfluff

Nešto što se zove "dosje" ne postoji u tom smislu u kojem mislite, kao fizički spis koji netko ima o Vama. Imat ćete kaznenu evidenciju u kojoj će uvijek biti vidljivo da ste bili kažnjavani za neko kazneno djelo, po kojoj presudi i na koju ste kaznu osuđeni. Ta kaznena evidencija je načelno dostupna samo državnim institucijama, i to na zahtjev, ali nikad se ne briše, da.

Sud Vam može produljiti rok za ispunjenje dodatnog uvjeta popravljanja štete, a vrijedi sve navedeno, ali morate pokazati volju platiti barem dio, pa do ročišta do opoziv platite barem nešto od štete ili na drugi način predložite namiriti štetu oštećeniku (radom, uslugom i slično).

Prirez plaćate tamo gdje imate boravište, kaže mišljenje PU, Krapina nema prirez, što znači da bi Vam ostalo više od plaće. Imali biste pravo na prijevoz ako biste stvarno i putovali, i ako poslodavac i inače isplaćuje prijevoz. Dakle, ako si priuštite dvosatno putovanje tamo i natrag svaki dan, ostalo bi Vam više love, čini mi se.

Nažalost, tako je: GDPR nas navodno štiti od toga da se naši osobni podaci zlorabe i čak se prekršitelji kažnjavaju drakonskim kaznama, a ovdje se objavljuju svi osobni podaci i statusne obiteljske promjene bez ikakve zaštite, mnogi su se već na to bunili i neki sudovi anonimiziraju presude prije objave (no ne i svi). Logika e-oglasne ploče je takva da bi, kad protekne vrijeme koje je potrebno da se smatra da je dostava obavljena (najčešće 8 dana), objavljeni dokumenti trebali biti skinuti s e-oglasne ploče isto kao i s obične oglasne ploče suda. Međutim, stečajne objave nisu taj tip objava kao što su presude, sudske radnje i zaključci. One se trajno objavljuju, prije u Narodnim novinama, a sad na oglasnoj ploči, i trebale bi ostati uvijek dostupne, meni se čini da sudovi tu ne griješe u odnosu na prethodnu praksu.

Za privatnu kaznenu tužbu da, ali građansku tužbu za naknadu štete zbog uvrede (iako ona nije utvrđena kao kazneno djelo pa da veže građanski sud, već će to u sporu biti prethodno pitanje o kojem će odlučivati građanski sud) još uvijek možete podnijeti, jer je zastara tri godine otkad ste doznali za štetu i osobu koja Vam je učinila štetu. Šteta koju ste pretrpjeli naziva se neimovinskom štetom zbog povrede prava osobnosti na čast i ugled, te je morate u određenom smislu kvantificirati. Kao što vidite iz medija, sucima i saborskim zastupnicima kojima su mediji povrijedili pravo osobnosti se dodjeljuju naknade štete reda veličine pedesetak tisuća kuna, a ostali ne mogu računati na tako velike odštete.

Meni to djeluje kao recept za katastrofu, da se ne zna unaprijed kako se raspodjeljuje dobit (možete računati na svađe svake godine), ali u svakom slučaju će skupština društva bez obzira na odredbe društvenog ugovora morati donijeti odluku da se dobit ne zadržava, već da se isplaćuje, i da se isplaćuje članovima društva na određeni način.

Kod j.d.o.o.-a moraju biti do tri osnivača i jedan direktor (sada se to nešto mijenjalo, ali čini mi se da Vas taj dio neće zanimati), mora određeni postotak svoje dobiti svake godine izdvajati u zakonske rezerve dok ne dođe do 20.000,00 kn TK, onda može (ali i ne mora) prijeći u d.o.o., za ulazak u sustav PDV-a znate da Vam je prag 300.000,00 kn vrijednosti isporuka dobara i usluga, inače mislim da razlike nema. Morate malo paziti kod prefakturiranja jednog društva drugome, ali i na tzv. praćenje "agresivnog poreznog planiranja" gdje PU posebno prati one koji uzastopce otvaraju firme da bi izbjegli ulazak u sustav PDV-a. LINK

Vaša zabrana konkurencije s poslodavcem je zakonska, što znači da dok traje Vaš radni odnos, ne smijete za svoje ili tuđe ime i račun konkurirati poslodavcu. Kad radni odnos prestane, Vas ta obveza više ne veže.

Inspekciji rada prijavite rad na crno (koliko sam shvatila, Vi još uvijek radite kod tog poslodavca, odnosno aktivno obavljate poslove toga radnog mjesta?)

Udruga vjerojatno nema nikakve imovine koju biste mogli ovršiti kad uspijete u sporu, ako joj je račun blokiran, a na predsjednika udruge ne možete ići ovrhom, jer on ne odgovara za obveze udruge (osim u nekim iznimnim situacijama proboja pravne osobnosti i sl.)

Prvo predlažem da dopisom obavijestite bivšeg vlasnika da ste stekli nekretninu od banke i da tražite da Vam preda nekretninu u posjed predajom ključeva itd. Ako se ne odazove, onda tužbom za iseljenje i posljedičnom deložacijom (ovrhom radi iseljenja). To je formalan način. Neki kažu da možete samostalno ući i promijeniti brave, no to bi bilo smetanje posjeda, jer bivši vlasnik uživa posljednji mirni posjed, za koji uživa zakonsko pravo na posjedovnu zaštitu (zaštitu od smetanja posjeda).

Stečaj se onda vodi u odnosu na Vaše dugove, ne na dugove pokojnika, zar ne? Jedino je problem što sada imate nekretninu, koja će ići u unovčenje radi namirenja vjerovnika.

Kažete maćeha: je li ga ona formalno posvojila, ili se samo radi o ženi koja je bila udana za njegovog oca?

Ako otac oporučno raspolaže, onda sin na svoj zahtjev može ostvarivati pravo na nužni dio nakon očeve smrti. No ako otac bude raspolagao na drugi način, za života (darovanjem trećim osobama, doživotnim ili dosmrtnim uzdržavanjem), tada nakon očeve smrti nema imovine za nasljeđivanje, pa onda niti mogućnosti za ostvarenje prava na nužni dio.

Predlažem da potražite primjer tužbe za utvrđivanje prava vlasništva dosjelošću, ali biste morali tužbom obuhvatiti sve ove pokojne, odnosno njihove nasljednike.

Da.

Nije proteklo potrebno vrijeme za dosjelost, praksa kaže da zakonska pretpostavka (potrebno vrijeme za dosjelost) mora biti ispunjena u vrijeme podnošenja tužbe, a ne može isteći potrebno vrijeme dok je postupak još u tijeku. Ja se slažem s Vama da nekretnina nije dosjela posjedniku, i trebat će strpljenja, ali vjerujem da ćete ostvariti iseljenje iz posjeda.

Knjižni vlasnik je onaj tko je upisan u zemljišnoj knjizi, dakle, u zk-izvatku.

Naravno, ako je ponuda prihvaćena i ako ste se sporazumjeli o bitnim sastojcima ugovora, a to su predmet (proizvod) i cijena, tada ugovor obvezuje i Vas i protivnu stranu.

Naravno da možete, sporazum mora biti suglasje obje strane.

Koji postotak invaliditeta imate?

Ako ne stignete do 30.06., možete do kraja godine. Stekli ste pravo na cijeli godišnji, po mom mišljenju, jer se računa godišnji za svaki mjesec radnog odnosa, neovisno o tome jeste li bili na radnom mjestu ili ne. Neki poslodavci daju da ga iskoristite odmah po povratku na posao (dakle, odmah po isteku roditeljskog dopusta), ali raspored korištenja godišnjeg odmora je ipak u domeni poslodavca.

Jeste li tražili obrazloženje? Zaručnica nije radila 6 mjeseci prije otvaranja komplikacija?

Što se tiče mobinga i povrede Vašeg dostojanstva, morate se obratiti poslodavcu s pritužbom radi povrede Vašeg dostojanstva (pisano, s dokazom da ste poslali), i onda možete obustaviti rad uz plaću, uz pokretanje odgovarajuće sudske zaštite protiv poslodavca. No sve to Vaša odvjetnica zna i vjerojatno poduzima sve što može da otkloni povrede od Vas. Ako ste nesposobni za rad, dakako da možete otvoriti bolovanje, možete ići na procjenu radne sposobnosti, i slično. Možete se obratiti inspekciji rada, te udruzi Mobbing, koja štiti prava radnika koji su povrijeđeni mobingom.

Ako Vam je povrijeđeno pravo po osnovi novčanog potraživanja, niste dužni prethodno podnositi zahtjev za zaštitu prava, a zastarni rok je pet godina od dana kad je plaća trebala biti uplaćena, a nije bila. Ne smijete se novim ugovorom odreći starog potraživanja po osnovi plaće, zato pažljivo čitajte što potpisujete. Nema veze je li puno ili nepuno radno vrijeme, radniku se moraju poštovati sva prava iz ugovora o radu. Je li poslodavac trgovačko društvo (d.o.o., j.d.o.o.) ili obrt? Je li uopće riječ o privatnom poslodavcu? Kod otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora radi se o jednom potpisu, i on je, naravno, potreban. Odvjetnička tarifa ovisi o tome kolika je vrijednost predmeta spora, odnosno koja je visina Vašeg potraživanja po osnovi plaća, time da se vrijednost predmeta spora izražava u bruto iznosu.