Ruby_Danderfluff

Po čl. 73. ZOR-a, po mom mišljenju, ako niste maloljetnik ili radnik koji radi kod više poslodavaca, nemate pravo na stanku.

Općenito govoreći, godišnji odmor se može koristiti za vrijeme otkaznog roka, no pošto raspored korištenja godišnjeg odmora radi poslodavac, to morate učiniti u dogovoru s njim.

U kojem smislu nije poštivan čl. 8. ZOR-a? (gledam sad novi ZOR, koji govori o poštivanju propisa koji uređuju radne odnose) Možda ima detaljnija odredba koja govori o konkretnom prekršaju (jer prekršaji i prekršajne kazne su određeni na kraju ZOR-a, i mimo toga ni inspektor rada ne može određivati što su prekršaji, a tamo zaista nema čl. 8.) Međutim, ako čovjeku bude odbijeno pravo na zaštitu kroz upravni postupak, i pravo na sudsku zaštitu, onda je to, po mom mišljenju, povreda ustavnog prava na pristup sudovima, odnosno čl. 29. Ustava, čl. 6. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Postoji niz analognih situacija u kojima je ESLJP presuđivao u korist podnositelja (primjer koji sam proučavala je, primjerice, zaštita kod nezakonitog izbacivanja člana iz udruge, konkretno iz lovačkog društva - sudovi opće nadležnosti su rekli da nisu nadležni, i sudovi specijalizirane nadležnosti - upravni sudovi, su rekli da nisu nadležni, tako da član koji je smatrao da ga je udruga nezakonito izbacila iz lovačkog društva, nije uživao nikakvu zaštitu svog prava na slobodno udruživanje, nije se imao kome obratiti; u tom slučaju ESLJP je rekao da je došlo do povrede prava na pristup sudu, i mislim da je odredio pravičnu naknadu podnositelju). Naime, ESLJP-u nije bitno kako se sud zove, kako postupak izgleda, bitno je da se, kao u ovom slučaju, svi ne odmaknu od odlučivanja u predmetu tvrdeći da nisu nadležni, njemu je svejedno je li to upravni sud ili općinski sud ili upravno tijelo u upravnom postupku.

Ugovor o djelu načelno ne služi za tu namjenu, jer ako je nešto radni odnos, onda se za to sklapa ugovor o radu, a ne nešto drugo. Također, ako sklapate ugovor o djelu, na isti također poslodavac mora obračunati i uplatiti doprinose, pa poslodavcu i Vama dođe na isto. Nema milijun alternativa kod radnih odnosa, pa možemo kako hoćemo, država ima značajan interes u radnim odnosima (uplata poreza i doprinosa) pa su isti visokoregulirani i vrlo kontrolirani. Dakle, ovo je slučaj u kojem ne možete istovremeno pošteno i nepošteno. Ako ćete pošteno, onda uživate zaštitu. Ako ćete nepošteno, onda je ne uživate.

Morate pronaći broj spisa pod kojim se vodi ovrha i javiti se odvjetničkom društvu koje zastupa vjerovnika u tom predmetu. Vjerojatno je to najlakše napraviti mailom.

Tako je, sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan. Upravo to i ja govorim, sudovi su iznjedrili praksu da nije svaka nezakonita odluka poslodavca podobna za sudsku zaštitu, iako tako ne piše u ZOR-u, već mora udovoljavati kriterijima da se radi o izmjeni sadržaja radnog odnosa ili uskrati nekog prava za radnika. Nefer praksa, po mom mišljenju, jer ako niste upućeni da takva praksa postoji, kao radnik ćete još poslodavcu morati platiti troškove ako se usudite tražiti svoja prava. No da se vratim na Vaše početno pitanje, eto, tu gdje radnik ne uživa sudsku zaštitu, uživa inspekcijsku.

Donesena je nova odredba Zakona o ovrsi na novčanim sredstvima, koja kaže da ovrhe koje se nisu izvršavale 3 godine ili dulje, se miču iz redoslijeda izvršavanja, tako da se to vjerojatno dogodilo i s Vašim ovrhama sad u kolovozu kad je ta odredba stupila na snagu. Nakon toga, vjerovnik može ponovno pokrenuti ovrhu, ali mora platiti i dodatne troškove, što će na koncu opet prebaciti na Vas kao dužnika. Po mom mišljenju, bilo bi najbolje dogovoriti sa svakim pojedinim vjerovnikom da Vam dio otpuste, da dio platite, jer samo iz razloga što je to bio otac koji Vas je opteretio dugom, po mom mišljenju ne biste mogli osporavati već odavno pravomoćne ovrhe (možete li od oca osigurati da plati to umjesto Vas?), tako da ponudite vjerovnicima da se ne moraju vraćati na Vaše račune ili druge predmete ovrhe.

Možda je Vaš ovršenik imao 300.000,00 kn na računu, koji su mu ustegnuti, pa nije bilo potrebe da bude blokiran. Neće se nitko ubaciti prije Vas, Vi ste prvi, FINA je dužna obraditi svaki zahtjev za izravnu naplatu do 12 sati toga dana kad je primljen, koliko je meni poznato.

Ne, po mom mišljenju također, radi se o smetanju posjeda, pa možete podnijeti tužbu za smetanje posjeda protiv te susjede, s tužbenim zahtjevom da prestane sa smetanjem, da se suzdrži od daljnjeg smetanja, te da posjed vrati u prvobitno stanje. No vodite računa da je rok za posjedovnu zaštitu 30 dana od dana kad ste saznali za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od počinjenog smetanja (čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)

Premješteno u odgovarajući PF. Ovdje Vam je ključno znati da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a ako ih je više, odgovaraju na jednake dijelove. Je li stan vrjedniji od duga za struju?

Naravno da nemate nikakvu garanciju, rad bez prijave je rad na crno i kao takav protuzakonit, ne vidim zašto bi netko potpisivao dokument kojim potvrđuje da je radio nešto protuzakonito?

Ovo bi mogla biti kap koja će preliti čašu centru i sudu, za promjenu odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti, ako želite poći tim putem.

Premješteno u odgovarajući PF.

NN 149/09, čini mi se, jer čl. 126. govori o obvezi savjetovanja s radničkim vijećem, što je ovdje poslodavac propustio učiniti.

Po mom mišljenju, svima bi vama trebao jedan krovni ugovor o ustupu imovine roditelja za života, kojim ćete definirati što se kome daruje, kako i zašto, koji ćete svi suglasno potpisati i koji ćete, u slučaju da bi netko od braće ili sestara nakon smrti roditelja osporavao podjelu, moći pokazati u slučaju eventualnog sudskog postupka. To vas ne bi trebalo puno koštati ako sve sami stavite na papir (samo ovjera potpisa kod javnog bilježnika), a na temelju toga ugovora onda, što god bilo, ili darovanje ili doživotno uzdržavanje, bilo bi dodatno potvrđeno.

Nije tražio 15.000,00 kn natrag? I nije mu niti vraćeno? Pretpostavljam da je novac zaplijenjen kao dokaz u postupku. Ako je postupak okončan, oštećenik može postaviti zahtjev na broj predmeta pod kojim se vodio postupak, da mu zadržana sredstva budu vraćena jer više nisu potrebna radi dokazivanja u kaznenom postupku. Sudac koji je vodio taj predmet će dati nalog policiji da mu vrati navedena sredstva.

Morate dati ostavku na mjesto direktora i provesti to u sudskom registru. Izradite ostavku i predate javnom bilježniku na provedbu. Ili može skupština društva (tko je osnivač društva?) donijeti odluku o Vašem opozivu i također to odnijeti kod javnog bilježnika radi provedbe. Nećete imati prava na naknadu s burze, jer ako niste obvezno mirovinsko osigurani po drugoj osnovi (kao što ste sada, osnovom zaposlenja u društvu X), tada morate plaćati doprinose i biti obvezno mirovinsko osigurani temeljem Vaše funkcije direktora u društvu Y, pri čemu je osnovica za doprinose za sada oko 5.230,00 kn ako ste prijavljeni na puno radno vrijeme. Ako se prijavite na burzu, Vaš će zahtjev za novčanu naknadu biti odbijen, i morat ćete se prijaviti kao zaposlenica društva Y, na radnom mjestu direktora.

Jedino što Vam mogu savjetovati jest da preuzmete svoje vozilo, pronađete drugi servis koji će otkloniti kvar, te da svu nastalu štetu potražujete od ovog servisa, što uključuje i ugradnju nepotrebnih dijelova, i 500 km korištenja vozila i trošak prijevoza do drugog servisa, i naknadu za sve druge neugodnosti. Ovdje će Vam, po mom mišljenju, biti potreban vještak strojarske struke (pošto se krećete u tim vodama, možda biste se mogli posavjetovati s nekim poznatim), koji će procijeniti osnovu i visinu štete, te će biti potrebno da u suradnji s njim izradite izračun visine ukupne štete, te da se tom ovlaštenom servisu obratite s odštetnim zahtjevom (ovdje pomaže ako angažirate odvjetnika koji će napisati i dostaviti odštetni zahtjev u Vaše ime, no radi se o običnom dopisu i možete to učiniti i sami). Ako Vam ovlašteni servis odbije odštetni zahtjev, tada možete tužbom potraživati naknadu štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu.

Možete, ali ne morate, u ugovoru odredite do kada ćete se najkasnije iseliti i predati nekretninu u posjed. Ovisi o Vašem dogovoru s kupcem.

Premjestila sam temu u PF Tražim odvjetnika, gdje Vam se stručnjaci za radno pravo mogu javiti putem PM-a ili kontakta koji možete javno ostaviti, s obzirom da je reklamiranje odvjetnika i sličnih pravnih stručnjaka protivno pravilima Legalis foruma i Kodeksu odvjetničke etike.

Jest, slažem se da je UZV primarna zdravstvena zaštita i nije u redu da liječnica iznuđuje od Vas novac za ono što bi trebala napraviti.

Po mom mišljenju, vlasništvo u kući je bračna stečevina (odnosno, izvanbračna stečevina u Vašem slučaju), dakle, dijeli se na pola. Bivši suprug ne može prodati kuću bez Vaše suglasnosti kao suvlasnice, te možete onemogućavati prodaju svim pravnim i izvanpravnim sredstvima (odbijanjem iseljenja, nepotpisivanjem ugovora o kupoprodaji, osporavanjem ugovora o kupoprodaji i slično). Možete izračunati visinu ulaganja Vaših roditelja, prebiti ga s udjelom Vašeg supruga i isplatiti ga iz njegove polovice, to je po meni najelegantnije rješenje. Pretpostavljam da je bivši suprug u ZK upisan kao jedini vlasnik kuće i da kredit glasi na njega? Možete pokrenuti sudski postupak radi utvrđenja i upisa u ZK da je kuća Vaše vlasništvo u polovici, a Vaši roditelji mogu tužiti Vašeg bivšeg supruga radi povrata ulaganja u tuđu nekretninu, ako posjeduju račune i dokaze.

Da, na isti način, jer ste stranka u postupku, imate pravo uvida u spis svoga predmeta i možete tražiti da Vam se sve kopira. Međutim, po mom iskustvu, oni su aljkavi u vođenju dokumentacije i bojim se da osim zapisnika koje su dužni voditi (socijalna anamneza i slično), u spisu puno toga neće biti.

Žao mi je zbog vaše situacije, prilično ste iskreno opisali kako je došlo do raspada braka i vidim da Vam je zbog toga žao. Dva su postupka: za razvod braka i skrb nad djecom je jedan postupak, koji se obvezno provodi, a drugi, za podjelu bračne stečevine će jedna ili druga strana pokrenuti ako se ne budete uspjeli dogovoriti. Što se tiče prvog postupka, prvo morate pokrenuti postupak obveznog savjetovanja pred Centrom za socijalnu skrb vašeg zajedničkog prebivališta, gdje, ako se uspijete dogovoriti o tome tko će živjeti s djecom, tko će plaćati uzdržavanje, i kako i kada će taj viđati djecu, tada o tome sastavljate plan zajedničke skrbi koji sud samo potvrđuje. Ako se ne uspijete dogovoriti, Centar o tome donosi izvješće i tada uz to izvješće predajete tužbu za razvod braka na sud, pa će sud donijeti odluku o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti. Sud svoju odluku temelji na dobrobiti djece i njihovim željama, pa će se i djecu pitati, no meni se s obzirom na Vaš posao čini da supruga ima veću šansu da joj djeca budu dodijeljena, s obzirom da ipak boravi s djecom više nego Vi, no to temeljim samo na Vašem poslu, nije mi poznat ni Vaš stav oko toga, želite li da djeca budu s Vama? Što se tiče visine uzdržavanja, postoji tablica iz koje se sukladno dobi djetetu i primanjima roditelja očita iznos uzdržavanja po djetetu koje je roditelj dužan plaćati, tu nema misterije, a što se tiče susreta i druženja s tim roditeljem, obično je to 2x tjedno, svaki drugi vikend, blagdani naizmjence i polovica zimskih i ljetnih praznika, no tu ovisi o vašem dogovoru. U posljednje vrijeme ima i prakse gdje se jedno dijete dodjeljuje jednom roditelju, a drugo drugom, ili gdje se skrb dijeli pola-pola između roditelja, no ako to želite, na tome morate inzistirati kod centra i sudova, jer, kao što možete čitati i ovdje, ravnoteža je prilično nagnuta u korist majki. Što se tiče bračne stečevine, da i nema ovog predbračnog ugovora, evo kako bi po mom mišljenju stvari izgledale: kuća je Vaša vlastita imovina jer je izgrađena na zemljištu koje ste dobili po drugoj osnovi, a ne radom za vrijeme trajanja bračne zajednice (time da supruga može tražiti isplatu polovice ulaganja u tuđu nekretninu, ali ne može tražiti i udjel u vlasništvu), novac koji ste joj prebacili je dar, pa predstavlja njezinu vlastitu imovinu; auto ovisi od kojih je sredstava kupljen, oročena štednja, ako su u nju ulagana sredstva od rada, dijele se na pola, a mirovinsko osiguranje, ako još niste stekli pravo na isplatu, po mom mišljenju je Vaša imovina. Postojanje predbračnog ugovora sve komplicira u Vašu korist, no mislim da dobro prolazite i da se ne pozovete na njega.

Možete, mada, u parnicu se upućuje onaj čije je pravo manje vjerojatno; morate čekati koga će sud uputiti u parnicu.