Ruby_Danderfluff

Slažem se, ako ste nekretninu stekli prije stupanja u izvanbračnu zajednicu, ona je Vaša osobna imovina, pa suprug ne bi imao pravo na udio u vlasništvu.

Ne, nažalost je postupak za lišenje roditeljske skrbi poseban postupak koji se vodi na građanskom sudu, a zabrane prilaska se obično izriču kao mjere opreza vezano uz neki kazneni postupak i nisu trajnog karaktera.

Očevu suglasnost može zamijeniti sudska odluka donesena u izvanparničnom postupku.

Postupak radi bračne stečevine je poseban postupak i može se pokrenuti neovisno o brakorazvodu.

Mislite li koje su mogućnosti glede odluke o životu s djecom i održavanju osobnih odnosa s djecom, te glede uzdržavanja djece, ili glede imovine bračnih drugova, s obzirom da su to dva različita postupka? Nekretnina predstavlja vlasništvo Vaših roditelja, pa ona ne predstavlja bračnu stečevinu jer nije vlasništvo nijednoga od Vas, eventualno Vi i supruga, ako ste zajedno ulagali, možete od Vaših roditelja tražiti povrat ulaganja u poboljšanje njihove nekretnine. Ako ćete Vi ostati u kući Vaših roditelja i nastaviti plaćati kredit, oportuno je da to bude tako, a supruga da preuzme kredit za auto i uzme auto. To je to. Da se radilo o nekretnini koja je bračna stečevina, onda bi temeljem čl. 46. Obiteljskog zakona onaj roditelj koji nastavi živjeti s djecom mogao ostati u obiteljskom domu s djecom, ali pošto je to tuđa nekretnina, onda mislim da se ta odredba ne primjenjuje; međutim, i to je oportuno, da supruga nastavi živjeti s djecom tamo i plaća najamninu tamo (jer i to regulira čl. 46. Obiteljskog zakona). Uzdržavanje za četvero djece će biti velik iznos, ako su sva djeca maloljetna.

Tako je, ovdje ste u pravu...Sretno s liječenjem!

Žao mi je što se sinu to dogodilo, slažem se kao roditelj, što bi čovjek želio napraviti onome tko ti dirne dijete... No, nije sasvim točno da se tretira kao prekršaj, i (laka) tjelesna ozljeda postoji kao kazneno djelo (čl. 117. KZ - tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu naruši zdravlje), ali se postupak provodi po privatnoj tužbi, što hoće reći da država smatra da nema pravni interes progoniti počinitelje takvih kaznenih djela, već prepušta da takav partikularni, individualni interes utjeruje onaj tko je oštećen, u funkciji privatnog tužitelja (to vjerojatno i stoga što se lake tjelesne ozljede pojavljuju u cijelom spektru, od malih ogrebotina i modrica pa i do zapravo ozbiljnih modrica, i u cijelom nizu situacija, od klinaca koji si podmeću noge na školskom hodniku, i sličnoga, pa je misao zakonodavca, gdje bi to došlo kad bi morao biti proveden kazneni postupak protiv svakog od tih klinaca...) Međutim, država je ovim težim slučajevima lakih tjelesnih ozljeda doskočila tako da onda protiv divljaka podnese prekršajnu prijavu za nešto drugo, neki drugi zaštitni objekt, a to je u ovom slučaju, pretpostavljam, javni red i mir, i tako barem donekle izrazi javnu osudu i omogući kakvu-takvu zadovoljštinu oštećenoj osobi. Dakle, možete, ali morate sami.

Za što tužbu protiv sutkinje?

Sad sa digitalnim mjeračima u automobilima je postalo još i lakše vraćati kilometražu, koliko čujem. Prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari, odnosno da stvar nema one odlike koje su prešutno ili izrijekom ugovorene. Ako je to Vama bila važna pobuda za kupnju, možda možete od prodavatelja tražiti smanjenje cijene na to ime.

Policija i hitna obično protiv vlasnika psa podnose prekršajnu prijavu, tako da je moguće da će vlasnik, odnosno držatelj psa prekršajno odgovarati. Vi, pretpostavljam, imate pravo i na naknadu štete od opasne stvari.

Ne mora biti, može biti zaposlenik tog trgovačkog društva, ako je potpuno poslovno sposoban, ali ne može tražiti naknade koje pripadaju odvjetniku po odvjetničkoj tarifi (nagrada za sastav tužbe), niti za odlaske na ročište, osim stvarnih troškova, poput putovanja na sud u drugom mjestu, mada to sudovi u parničnom postupku ne dosuđuju, s obzirom da je tužitelj mogao angažirati odvjetnika u istom gradu (čl. 89. a). Postoji razlika između nagrade, koja pripada odvjetnicima, vještacima i tumačima, i naknade stvarnih troškova, koje pored ovih osoba koje imaju pravo na naknadu, imaju i svjedoci i stranke u postupku. To je, doduše, po ZPP RH, ako ste u nekoj drugoj državi, možda se i propisi i praksa lagano razlikuju.

Premješteno u odgovarajući PF.

Sad se, što se tiče državnih institucija, nalazite u zrakopraznom prostoru, i Vi i bivši partner, pa vrijedi ono što je u najboljem interesu djeteta, po mom mišljenju...Ali svakako, kao što kaže Željac, tražite na prvom ročištu da sud donese privremenu mjeru da se do okončanja postupka dijete povjeri Vama, tako da nema daljnjih problema i razmirica.

Po Vašim navodima, ja se ne bih složila s tim odvjetnikom, no valja vjerovati da je on, izvršivši uvid u ugovor i Vaše dokaze, ipak donio informiranu odluku.

Zakon o upravnim sporovima samo kaže da se u hitnim postupcima rasprava mora zakazati bez odgode, ali u ZUS-u nije definirano koji su to postupci hitni, pa predlažem da u tužbi navedete da zbog ove zabrane trpite nenadoknadivu štetu i da predlažete da se postupak provede hitno. Imate pravo tražiti štetu od RH, time da odštetni zahtjev morate prvo u mirnom postupku podnijeti Općinskom državnom odvjetništvu - Građansko-upravnom odjelu na Vašem području, time da ako Vas oni odbiju, tada možete podnijeti tužbu protiv RH za naknadu štete.

Idite na prvostupanjski sud, tražite da Vam na original presude udare klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti, a ako sudac istu nije iskazao u eSpisu, tada to zamolite suca. To sve pod uvjetom da Vam je drugostupanjska presuda već dostavljena, kao i odvjetniku.

Odštetni zahtjev prema osiguratelju poslodavca, odnosno prema poslodavcu možete podnijeti tek po okončanju liječenja, a u visini koja bi bilo najbolje da odredi vješta kroz medicinsko vještačenje, no vjerujem da će Vas na isti način uputiti koga god da angažirate.

Onda treba poduzeti dvije radnje: dati otkaz osnivaču u smislu: Dajem otkaz na radno mjesto to i to, s datumom tim i tim, predlažem da me se odjavi tada i tada (to s osnove radnog prava). I treba dati ostavku na mjesto direktora u smislu: "Dajem ostavku na mjesto direktora u smislu odredbe čl. 244. a" i to odnijeti javnom bilježniku na provedbu u sudskom registru. Poslije toga taj j.d.o.o. nije njegov problem.

Je li on i vlasnik i osnivač tog j.d.o.o.-a? Jer ne samo da bi trebao dati otkaz i ostavku na mjesto direktora, već bi trebao i ugasiti (likvidirati) taj j.d.o.o. ili ga odvesti u stečaj. Ako on nije vlasnik, tada samo daje ostavku i to provodi u sudskom registru, te prepušta osnivaču da imenuje novog direktora, no ako jest, neće moći ostvarivati ni naknadu kao nezaposlena osoba jer će biti dužan biti prijavljen u taj j.d.o.o.

Po mom mišljenju, postoji sukob interesa, ta osoba će vjerojatno trebati biti saslušana kao svjedok pa bi bilo dobro da ne zastupa protivnu stranu. Evo po Kodeksu odvjetničke etike, a isto glasi i čl. 9. Zakona o odvjetništvu: "46. Odvjetnik mora uskratiti pružanje pravne pomoći: 1. ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu; 2. ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku; 3. ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik, javni pravobranitelj ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku; 4. osim u kaznenim predmetima, ako je ono što stranka traži obijesno ili očito protivno zakonu, tako da se s velikom vjerojatnošću može predvidjeti neuspjeh; 5. u drugim slučajevima predviđenim zakonom, Statutom i Kodeksom. 47. Odvjetnik koji obavlja neki pravni posao za dvije ili više stranaka treba otkloniti zastupanje bilo koje od tih stranaka dođe li do spora između njih u vezi s tim pravnim poslom."

Raskid zbog neispunjenja je moguć, gdje svaka strana vraća drugoj ono što je primila na ime ispunjenja ugovora, ako ne dobrovoljno, a onda sudskim putem, u kojem slučaju je moguće staviti i zabilježbu spora u zemljišne knjige, i osigurati tražbinu zabranama po odredbama Ovršnog zakona o osiguranju i slično. No bez uvida u ugovor i njegove relevantne odredbe teško je više reći o tome koje sve mogućnosti postoje, jedino Vas mogu uputiti da odredbe o ugovoru o ortaštvu stoje u Zakonu o obveznim odnosima, te da, ako je vrijednost imovine ortaštva velika (a čini mi se da jest, jer se radi o stambenoj zgradi), pa makar i opreza radi, valja se obratiti za stručnu pravnu pomoć odvjetniku koji će izvršiti uvid u dokumentaciju i na temelju nje moći dati upućenije pravno mišljenje o mogućnostima rješavanja Vašeg spora.

Formula je običnom smrtniku nepoznata, ali vodite računa da je ograničenje za vrijeme komplikacija u trudnoći 4.270,00 kn, i da se vjerojatno uzima samo čista plaća, bez dodataka i putnih troškova, i da ste ovaj mjesec dobili za razdoblje od 14.08.-31.08., a da ćete za razdoblje od 01.09.-05.09. dobiti naknadu idući mjesec. Bi li onda to odgovaralo?

Je li podobna za brigu o djetetu, kao i je li otac podoban, može utvrditi samo medicinski vještak vještačenjem medicinske dokumentacije. Stoga je nama medicinskim laicima teško procijeniti kakve su šanse za majku, a kakve za oca; međutim, trebalo bi biti govora o puno težem zanemarivanju i zlostavljanju djeteta (a ne majke i ne glede njihovih narušenih odnosa) da bi dijete bilo oduzeto roditeljima i da bi bilo smješteno u udomiteljsku obitelj, to Vam mogu reći. Ako se otac ne pridržava sudske odluke o održavanju osobnih odnosa djeteta s majkom, majka ga može kazneno prijaviti za kazneno djelo neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta, te možda kazneni postupak bude pozitivno utjecao na njega.

To su posebni postupci osiguranja, gledajte čl. 529.-536. Obiteljskog zakona.

Hm, nedavno je ovdje bio slučaj da je imovina stečena ugovorom o doživotnom uzdržavanju bračna stečevina, bez obzira na to tko je davatelj uzdržavanja, jer je uzdržavanje rad (odnosno, taj ugovor je naplatan). Ako je ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen i izvršava se za vrijeme trajanja bračne zajednice, može se dogoditi da supruga po smrti Vaše majke i Vašem upisu vlasništva u zemljišnu knjigu zahtijeva utvrđivanje njezine bračne stečevine u polovici, jer takav vlasničkopravni zahtjev, po mom mišljenju, ne zastarijeva. Auto i ušteđevina, ako su stečeni radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, također su bračna stečevina. S obzirom na to, predlažem da sastavite sporazum o uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova prije razvoda braka, kojim ćete definirati kako dijelite imovinu i da supruga nakon podjele potpiše da više nema nikakvih daljnjih potraživanja po osnovi bračne stečevine.