Ruby_Danderfluff

izgubljena dobit je vrsta štete, pa je parnica radi naplate izgubljene dobiti ustvari parnica radi naknade štete. u takvim parnicama sud prvo utvrđuje osnovu - štetnu radnju, štetnika, uzročnu vezu između štetne radnje i nastale štete, te konačno visinu štete. bojim se da ćete imati problem dokazati štetnu radnju, odnosno uzročnu vezu između štetne radnje i nastale štete. zato sam vam sugerirala da bi bilo lakše kad biste počinitelje kazneno prijavili, jer u slučaju da kazneni sud utvrdi da su krivi za kazneno djelo, u kasnijoj parnici za naknadu štete imali biste osnovu, odnosno odgovornost dokazane i samo biste se sporili oko visine. međutim, kojim god putem pošli, jako ćete teško dokazati da su odgovorne osobe radile štetne, protuzakonite radnje s ciljem da vama nanesu štetu, odnosno da pogoduju trećoj osobi. ako vam je cilj, kako kažete, stvarati probleme, onda vam predlažem da podnesete kaznenu prijavu policiji ili općinskom državnom odvjetništvu sa svim dokazima kojima raspolažete - neovisno o kasnijem ishodu postupka, posjet policije i pozivi DORH-a su definitivno neugodni. dakako, ako želite poći tim putem. želim vam sreću!

a) od podnošenja tužbe je dobro, obično se traži od dana nastanka štete, odnosno za povredu prava osobnosti od dana kad je završilo liječenje, tako da je ovo povoljno - naime, tuženik koji zna da je dužan platiti, a to ne želi učiniti, dao je povoda bespotrebnom vođenju parnice i stoga je dužan platiti i zatezne kamate. b) nije to podijeljena odgovornost, čini mi se, nego doprinos oštećenika - on je izazivao, sam je doveo do štete koja mu se dogodila, pa će sud primjerice reći da je doprinos oštećenika 25% ili 50% (to je na sudu da odluči), pa se za taj postotak umanjuje iznos tužbenog zahtjeva koji tužitelj traži. s obzirom da ste vi već osuđeni na kaznenom sudu, građanski sud je u pogledu vaše krivnje vezan odlukom kaznenog suda i on vas ne može osloboditi odgovornosti za naknadu štete, ali je razlika između kaznenog i građanskog suda u tome što kazneni sud gleda odgovornost samo u okvirima: kriv je-nije kriv, dok građanski sud može reći: on je kriv 60%, ali je oštećenik doprinijeo svojoj šteti 40%. zato se nije ni raspravljalo o tome jeste li ili niste odgovorni, nego samo koja je visina štete. ako je visina štete smanjena s 30.000,00 kn na 5.000,00 kn, troškovi će se računati razmjerno uspjehu u parnici, a sad je teško prognozirati tko će komu na kraju morati platiti troškove. c) troškove je nemoguće prognozirati, ali svaka radnja vam je 1.000,00 kn + PDV - svako ročište, svaki podnesak, te vještačenje i trošak dolaska vještaka na sud. d) nakon što presuda bude donesena, možete s tužiteljem dogovarati plaćanje na rate, on može na to pristati. e) zašto bi se on žalio, on će uspjeti u postupku, dobit će 5.000,00 kn odštete, a vaši sudski troškovi i njegovi sudski troškovi će se prebiti i ostatak ćete možda morati platiti, a možda će on morati platiti troškove vama. Ako vjerujete odvjetniku koji poznaje svu materiju i ima sve činjenice o spisu, ja vam teško mogu dati bolji odgovor kad ne poznajem činjenice niti znam kako stojite u svom postupku.

po tome tajnik škole, da, ne bi bio službena osoba, ali ne znam postoji li sudska praksa koja uključuje i javne službenike u službene osobe (ako ravnatelj škole nije službena osoba, to vjerojatno nije ni tajnik škole). ne mora se raditi o krivotvorenju službene ili poslovne isprave iz čl. 279., može to biti krivotvorenje isprave iz čl. 278., pa je onda nebitno je li riječ o službenoj osobi ili o javnoj ispravi, bitno je da se radi o lažnoj ispravi s namjerom da je se upotrijebi kao pravu.

ovisno o tome što ste potpisali u sporazumu kojim ste se obvezali plaćati na rate pa niste poštovali sporazum, ali pretpostavljam da će se naplatiti samo s vašeg računa kad dođu na red. s obzirom da ste očigledno potpisali sporazum koji ima svojstvo ovršne isprave (u njemu očito stoji da se Croatia bez ikakve daljnje dozvole ili dopuštenja ima pravo na temelju tog sporazuma izravno naplatiti, ili nekakva slična formulacija, vi ćete znati što ste potpisali), i priznali ste postojanje duga, nije bilo potrebe da vas netko obavještava o onome što i sami znate (usmeni dogovori o tome da će vas čekati su nevjerodostojni). potražuju cijeli iznos jer taj iznos stoji u sporazumu, a pitanje je i koliko se zateznih kamata u međuvremenu nakupilo, jer ste možebitno potpisali i da ćete za zakašnjenje platiti kamate (na vama je da to osporavate, oni imaju ovršnu ispravu, a za ovršnu ispravu se smatra da je ono što je u njoj napisano istinito).

Nažalost, po novom ZPP-u, ako koja od stranaka ne dođe na pripremno ročište, sud će raspravljati s prisutnom strankom, te može odgoditi pripremno ročište, osim ako se radi o sporu male vrijednosti (do 10.000,00 kn), gdje ako tužitelj izostane s prvog ročišta, a uredno je pozvan, smatrat će se da je povukao tužbu, osim ako se na istom ročištu tuženik ne upusti u raspravljanje. No, tužba koja je odbačena ili povučena, smatra se kao da nije niti podnesena pa se može ponovno podnijeti. Rješenje problema prema kojemu MORH više neće pokretati postupke protiv vas vidim u tome da potpišete izvansudsku nagodbu ili sporazum prema kojemu MORH nema nikakvih potraživanja prema vama, a vi možete pokrenuti i parnicu za utvrđenje da tražbina prema vama ne postoji, ali s obzirom da ste očigledno potpisali ugovor prema kojemu ćete vratiti novac za školarinu ako ne odradite dvije godine, ne vjerujem u uspjeh takvog postupka.

morate ostati prijavljeni i raditi barem godinu dana, u protivnom će tražiti od vas natrag tih 25.000,00 kn.

radi se zapravo o pogodovanju starom koncesionaru, i takvo postupanje je, svojevrsna zlouporaba položaja i ovlasti. međutim, problem je u tome što se ta zlouporaba odvija u okviru zakonskih ovlaštenja, pa ćete teško dokazati svoje tvrdnje, sve i da odlučite kazneno prijaviti odgovorne.

općenito govoreći, ugovori su pravni poslovi kojima se nameće pravo između osoba koje su ugovorne strane, i u njima ne sudjeluju treće osobe. stoga zakon samo iznimno dopušta trećim osobama intervenirati u pravni odnos uređen ugovorom, ako one same imaju pravni interes da se neki odnos regulira.

ono što on radi vezano uz predstečajnu nagodbu, možete i sami pratiti na stranicama Fine (idete na Predstečajne nagodbe - - Javna objava i onda utipkate naziv ili OIB firme). mislim da vam odlazak na trgovački sud neće ništa pomoći, niti angažman odvjetnika, jer ništa ne možete bez privole vašeg direktora (odnosno, možete dati prijedlog trgovačkom sudu da se nad društvom otvori stečajni postupak, ali tada ste dužni platiti troškove stečajnog postupka u iznosu od 20.000,00 kn)

po mom saznanju, odluku o tome donosi upravitelj kaznionice u sklopu programa izvršavanja kazne zatvora koja se donosi za svakog zatvorenika. protiv te odluke zatvorenik može uložiti žalbu sucu izvršenja ustanovljenom kod nadležnog županijskog suda.

offtopic: uz ovakve prijatelje, što će nam neprijatelji?

slažem se, voljela bih čitati o tome (ostavljam komentar radi daljnjeg praćenja teme)

evo, upravo sam to odgovorila na drugoj temi- produljivala sam boravište 4-5 godina, u rayličitim stanovima, tj. s rayličitim stanodavcima, a dopuštam i da sam koji dan kasnila...

ne znam za to da se privremeno boravište ne bi moglo produljivati dulje od 2 godine, ja sam ga (doduše, mijenjala sam stanove) produljivala 4 ili čak 5 godina za redom.

kako ste reagirali kad su dug "prebacili" na finu, jeste li ulagali žalbu, prigovor ili molbu za odgodu ovrhe? je li vam možda račun od ranije blokiran pa obveza stoji u redoslijedu i čeka naplatu?

čak ni ako zaključaju i ne puštaju goste unutra? nisam to znala. pretpostavljam da je do takve prakse policije došlo zbog čestih zloupotreba.

to je vrlo komplicirana situacija, jer je djevojčici otac doista najbliži rod i jedini skrbnik i zakonski zastupnik. s obzirom na to, on joj ne mora isplaćivati alimentaciju, niti ona bez njega može ostvarivati pravo na mirovinu i dječji doplatak, jer bi oni, formalno gledajući, trebali živjeti zajedno. jedini način na koji ja vidim da se može ostvariti skrb bake o djetetu jest da se oca trajno liši roditeljske skrbi i ista povjeri baki, ali za to bi trebala odluka suda koja u ovom slučaju, po mom mišljenju, nije izvjesna.

formalnopravno gledajući, da bi se tražbine mogle prebiti, one moraju biti istovrsne (moraju glasiti na novac ili druge zamjenjive stvari iste kakvoće i roda) i obje moraju biti dospjele. sumnjam da blagajnički polog može dospjeti ili da dospijeva za povrat (jeste li takvo što ugovorili?), ali ako će obje stranke biti sretne s takvim prijebojem i neće ulaziti u spor oko njega, pretpostavljam da je sve moguće i dopušteno.

sjećam se ove teme, ja sam vam savjetovala da prenesete vlasništvo poslovnog udjela na direktora. što se tiče blokade i predstečajne nagodbe, za sve to odgovara firma, a ne vi osobno, i ne biste trebali imati nikakvih dugova vezano uz firmu, niti ikakve odgovornosti (nažalost, to neće spriječiti vjerovnike koji vide da ste upisani u sudskom registru da vam prilaze i da traže ispunjenje i od vas). što se tiče predstečajne nagodbe, ne znam što znači da ona iznosi 300 000 kn (je li to ukupni iznos dugovanja vašeg j.d..-a prema vjerovnicima ili što)

po starom Stečajnom zakonu bilo je tako da su radnici mogli podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u slučaju neisplate plaća, u kojem su slučaju bili oslobođeni obveze podnošenja predujma za podmirenje troškova stečajnog postupka (takva odredba postoji i u novom Stečajnom zakonu, čl.114., iz čega zaključujem da i dalje radnici kao vjerovnici mogu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka) Zakon kaže da su stečajni postupak dužni pokrenuti vjerovnik ili dužnik, i propisuje posebnu dužnost FINE za pokretanje stečajnog postupka, ali to je to. Moguće je da se kod porezne uprave mislilo na poreze i doprinose s osnova plaće, a ne same neto plaće, ali to samo nagađam.

ne vidim problem u ovome: ili mu se zahvalite na suradnji za ubuduće i raskinite ugovor o obavljanju knjigovodstvenih usluga tako da se ne gomilaju novi dugovi, ili mu nastavite voditi knjige, ali mu prvo pošaljite opomenu za neplaćeni dospjeli dug, pa možete i pokrenuti ovrhu na temelju računa kao vjerodostojnih isprava (to učinite i ako raskinete ugovor). osim toga, možda je moguće prvo razgovarati s klijentom, možda nije svjestan situacije i misli da ga knjigovođa može čekati, s obzirom da je dugogodišnji lojalni klijent.

odluku o razrješenju uprave/direktora donosi skupština društva. skupštinu čine svi članovi društva, u konkretnom slučaju osnivač. on donosi i potpisuje odluku o razrješenju uprave i imenovanju nove uprave, što se, točno, mora dostaviti na trgovački sud radi upisa u sudski registar, jer ta odluka ima učinka tek od upisa u sudski registar (ako imate dileme kako to napraviti, ovakve odluke koje se dostavljaju u sudski registar obično rade javni bilježnici, pa bi vam javni bilježnik to mogao napraviti)

pretpostavljam, nositelju/nositeljima poslovnog udjela u brisanom d..-u, samo provjerite na temelju kojih akata možete izvršiti prijenos prava vlasništva u MUP-u.

vi smatrate da se upravna stvar može neposredno riješiti, bez provođenja ispitnog postupka (to ovisi o diskrecijskoj ocjeni službene osobe i o tome što ste priložili uz svoj zahtjev - ako je sudska presuda u prilogu, onda službena osoba može neposredno riješiti vaš zahtjev, po mom mišljenju). vi govorite o čl. 102. Zakona o općem upravnom postupku - tzv. šutnji administracije: ako u roku od 30 dana od podnošenja urednog zahtjeva stranke javnopravno tijelo ne donese rješenje, smatrat će se da je zahtjev usvojen, kad zakon tako propisuje. o kakvom se poreznom rješenju radi, po kojem je zakonu doneseno? (u tom zakonu će se moći provjeriti može li se šutnja administracije tretirati kao usvajanje zahtjeva)

je li se to pitanje pojavilo u nekom postupku ili izvan njega? koje nadležnosti: apsolutne, stvarne ili mjesne? je li sukob negativan ili pozitivan? (više tijela tvrdi da imaju nadležnost ili više tijela tvrdi da nemaju nadležnost)