Ruby_Danderfluff

dosta zanimljivo pitanje: jeste li to zamislili tako da ste vi istodobno i vlasnici tih motornih vozila (vaša firma), ili da vaš klijent bude u vlasništvu vozila, a da vi samo brinete za njih (u tom slučaju nisam sigurna u isplativost poslovnog modela, no dopuštam da nisam ekonomski stručnjak). mislim da u postojećoj praksi nećete naći odgovor na svoja pitanja, s obzirom da je vaša ideja posve nova, ali mogu vam pokušati odgovoriti na pitanja: odgovarajuću stručnu spremu, sve i da je potrebna, imate, stručni ispit mislim da ne morate polagati - za što, konzultantske usluge na području upravljanja voznim parkom; stručnjaci određenih struka: pravnici, računovođe i sl. - vi ih također možete outsourcati kad vam budu trebali, tako da ne morate imati neki poseban kadar. ono što će moguće biti zgodno vašem potencijalnom klijentu jest da ima voditelja voznog parka, a da mu ne mora plaćati poreze i doprinose - ta osoba mora biti jeftinija od voditelja voznog parka.

prema odvjetničkoj tarifi, cjelokupni postupak razvoda braka iznosi 2.000,00 kn + PDV (plus sudske pristojbe). većina odvjetnika zna raditi razvode jer je to česta situacija i dobro će zastupati vaše interese. odvjetnik je vaša produžena ruka i radit će ono što mu kažete.

bez pravosudnog obično nikakve odluke ne mogu donositi u pravosuđu, samo mogu donositi kave i spise ali slažem se, jedna moja kolegica je studirala (ne različiti, isti studij) 11 godina (nešto joj se malo oteglo), u roku od 2 mjeseca je našla posao u struci i sad već ima dvije-tri godine radnog iskustva.

potpis

čestitke!

jeste li vi nadređeni toj osobi ili na bilo koji način možete utjecati na njezinu poslovnu sudbinu?

slažem se s hurusom, jer činjenica da će poslodavac ući u predstečajnu nagodbu na vašu tražbinu s osnove plaća nikako ne utječe, s obzirom da su to prioritetne tražbine koje se ne rješavaju u predstečajnoj nagodbi.

i dakako, pokušajte se pritužiti na rad javnog bilježnika Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (imaju stegovnog tužitelja), ali s time da ne računajte na osobit uspjeh te taktike.

ima još jedna mogućnost koja se slabo koristi (vjerojatno stoga što nema nekakav "kazneni" učinak) - sud časti Obrtničke komore (ako je vaš majstor obrtnik) ili sud časti Gospodarske komore (ako je trgovačko društvo). ja nisam posebno proučavala njihova pravila, ali ako ih želite javno osramotiti, možda je to put za vas.

postoji mogućnost da će porezna uprava pokušati naplatu ovrhom na nekretnini, ali dok god ima bilo kakvih priljeva po računima, neće brzati s time. zastara na rješenje o ovrsi (na računima) je 10 godina, znači da barem do 2021. godine to rješenje ne pada u zastaru, a do tada će porezna uprava voditi računa o tome i sigurno nešto poduzeti, što znači da mogućnosti za zastaru praktički i nema. jedini prijedlog koji imam jest da pokušate dogovor s poreznom upravom da platite barem glavnicu, u obrocima ili na drugi način (ako imate nekretninu ili dionice koje biste dali pod dug ili neku drugu imovinu).

moram se dopuniti, mijenjan je i čl. 26. Zakona o obveznim odnosima koji govori o ugovornim kamatama (zakon u tom članku ograničava visinu ugovornih kamata njihovim odnosom prema visini zateznih kamata), ali treba vidjeti kako će to u praksi izgledati.

ako sam vas dobro razumjela, vi ste prilikom sklapanja ugovora o kreditu dali učešće od 12.000,00 kn? preostalo za uplatu je 26.000,00 kn, je li tako? vi sad želite da se taj dug umanji za 12.000,00 kn vašeg učešća? u pravilu, ako ste potpisali ugovor/sporazum o reprogramu kredita, onda će uvjeti biti onakvi kakve ste potpisali.

želim vam svu sreću da vam u idućem postupku županijski sud potvrdi oslobađajuću prvostupanjsku presudu!

u pravu ste da se krivnja u povodu raznih "naloga" predmnijeva - ista je stvar kod kaznenog naloga u kaznenom pravu, platnog naloga u građanskom pravu ili prekršajnog naloga u prekršajnom pravu: smatra se da je stvar činjenično toliko čista i jasna da se može donijeti nalog (ipak, onaj tko smatra da nalog nije činjenično ispravan, može mu prigovarati). u pravu je G-man kad kaže da su se ovdje žrtvovala brojna pravna načela u korist načela ekonomičnosti i ubrzanja postupka, ali sve je to pitanje ravnoteže, pretpostavljam.

po mom mišljenju, oni ne mogu koristiti tekst bez da vam priznaju autorsko pravo (pravo vas kao autora da budete autor tog djela), ali vi više nemate pravo vlasništva nad svojim autorskim djelom, što znači da ga više ne možete objavljivati po vlastitoj volji, u publikacijama po svom izboru, već to može činiti samo Naručitelj. Autorsko pravo je po mom mišljenju neotuđivo. http://www.dziv.hr/hr/intelektualno-vlasnistvo/autorsko-pravo/ (ovaj link gore govori o moralnim pravima autora djela, pa iz toga izvlačim svoje zaključke)

autorsko djelo je zaštićeno samim automatizmom, time što je stvoreno. dakle, ti ne bi smio koristiti to autorsko djelo u njegovoj cijelosti. međutim, ako uzmeš elemente tog autorskog djela i stvoriš novo djelo, onda je to novo djelo tvoje autorsko djelo koje je također štićeno automatizmom. međutim, savjetujem da bez obzira na to pitaš autora karikature smiješ li se koristiti elementima karikature bez naknade i smiješ li je preinačiti. ako ti on to pisano dopusti, bez brige si.

radi se o parničnom postupku, ne izvanparničnom. morate tužiti bivšeg vlasnika (ili njegove nasljednike) da ste vi dosjelošću (dugotrajnim vršenjem posjeda) stekli vlasništvo nad pokretninom, to može priznati i bivši vlasnik, a dva vama nesrodna svjedoka (susjedi, naprimjer) moraju potvrditi da ste vi kroz posljednjih trideset godina vršili nesmetani, mirni i pošteni posjed koji vam nitko nikad nije osporavao ili uznemiravao. i onda sud na temelju vaše izjave i izjave svjedoka donosi presudu, koja kad postane pravomoćna (kad istekne rok za žalbu), predstavlja temelj za vaš upis vlasništva u upisnike lučke kapetanije. možete angažirati i pravnu pomoć da vam napiše tužbu (što će vas nešto koštati), možete to učiniti i sami, a sudske pristojbe na tužbu i presudu mogu biti oko 200-tinjak kuna ako stavite da je vrijednost predmeta spora (vrijednost tog motora) do 1.000,00 kn.

Vjerojatno je Matrix u pravu, da bi novi Zakon o izvanparničnom postupku (najavljuju ga, koliko ja pamtim, posljednje 3-4 godine, a vjerojatno i prije toga) mogao biti samo nomotehnički dotjeran(ij)a verzija Zakona o vanparničnom postupku, ali se slažem i s ovim da su načini donošenja zakona i njihova prijelazna razdoblja prilično često nespretno izvedena.

Da odgovorim na pitanje kako to ide: u kuću vam dolazi sudski ovršitelj, službenik suda, s predstavnikom ovrhovoditelja (odvjetnik VIP-a), sastavljaju zapisnik, a ovrhovoditelj je dužan osigurati prijevoz trosjeda i televizora iz kuće. pretpostavljam da je ranije bio već napravljen popis tih stvari, tako da oni znaju koje su stvari označene za pljenidbu. i to je to. kasnije je na ovrhovoditelju da prodajom tih pokretnina namiri svoj dug.

bez uvida u ugovor, kako već rekoh, smatram da možete podnijeti JB prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. ali kao što kažu i drugi komentatori, ustvari vam dođe na isto, jer u slučaju prigovora na rješenje o ovrsi, opet idete u parnicu. ako podnesete tužbu, opet idete u parnicu (tužba na izdavanje platnog naloga smatram da nije prihvatljiva, jer morate na neki način dokazati pravni interes zašto ste tražili od suda izdavanje platnog naloga, a ne izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a to bi bilo u slučaju da vam je tuženik u inozemstvu ili da vam je pisano osporio tražbinu pa imate dokaz o tome)

postupak možete odugovlačiti na načine na koje predlažete: osporavanjem procjene vještaka (možete tvrditi da vaša kuća vrijedi više ili manje, možete priložiti vještačenje drugog vještaka koje tvrdi suprotno itd.); možete tražiti odgodu ovrhe pod izlikom da se planirate dogovoriti o mirnom rješenju spora s ovrhovoditeljem (možete pregovarati o tome da vam ovrhovoditelj dopusti plaćanje na dulje rate, reprogram, oprost dospjelih zateznih kamata itd.) nakon procjene, ako se vi složite s procjenom, sud zakazuje prvu dražbu. ako prva dražba ne uspije, zakazuje drugu dražbu. imate li vi saznanja od banke da ona namjerava uzeti vašu kuću pod dug ili će čekati da se pojavi neki treći kupac? (banke više ne znaju što će s nekretninama kojih se ne mogu riješiti, tako da sumnjam da će uzeti vašu kuću pod dug). ako se kupac uopće ne pojavi, niti bude uopće zainteresiranih, nakon što druga dražba bezuspješno bude okončana, nikom ništa - vi ostajete u svojoj kući i to je to (samo, zatezne kamate vam i dalje teku i dug vam i dalje ostaje, pa vodite računa i o tome da se tog duga nećete riješiti do kraja života ako ga ne budete počeli isplaćivati). ima li šanse da vi sami pronađete kupca koji bi isplatio kredit banci i riješio vas duga? je li to rješenje za vas? što se tiče brzine postupka, ovisi o kojem sudu je riječ, ali vjerujem da imate još barem 6 mjeseci ako je sud posebno brz.

vi ste fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost? dostava rješenja se obavlja na adresu prebivališta koju javni bilježnik/sud pribavlja iz javnog registra MUP-a. Ako imate upisano privremeno boravište, onda se dostava obavlja tamo. Ali upozorenje: ako vam se ne uspije dostaviti na adresu prebivališta ili boravišta u drugom pokušaju, dostava će se obaviti isticanjem rješenja o ovrsi na e-oglasnoj ploči suda i time se smatra da je dostava obavljena, te ako se u danom roku ne žalite, takvo rješenje može postati pravomoćno i više se ne možete uspješno braniti protiv njega. ako ovrhovoditelj u tijeku postupka dođe do saznanja da vi stvarno živite na drugoj adresi, on može predložiti da se pljenidba pokretnina obavi na toj adresi.

po općim pravilima parničnog postupka, ako se rok računa na dane, onda se prvi dan roka počinje računati od prvog idućeg dana od podnošenja zahtjeva (dakle, u vašem slučaju od 09.05.), a zadnji dan roka pada na 60-ti dan od toga (po mom računu, kao i po vašem, to je 08.07.) Jesu li vam sredstva prenesena u međuvremenu? Ako nisu, je li moguće da je ovršenik podnio nadležnom sudu zahtjev za odgodu ovrhe koji mu je odobren?

Vjerujem da će vam ovaj LINK pomoći. S obzirom da je 01.01.2015. godine stupio na snagu Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, možda bi vam se bilo dobro konzultirati s knjigovođom specijaliziranim za računovodstvo udruga koji bi vam mogao izraditi šprancu računa (ja u tom zakonu nisam našla ništa o tome da su računi udruga u nekim elementima različiti od uobičajenih računa, pa pretpostavljam da se traže obvezni elementi računa iz Zakona o PDV-u, ali svakako vam savjetujem da to provjerite s knjigovođom).

je li na kopiji slipa naznačeno da se radi o kupovini na rate? ako je prodavač učinio sve uobičajeno, možda imate problem s Dinersom, a ne s trgovcem. Postoji li mogućnost da ste ostali nešto dužni Dinersu otprije pa da vam je Diners ukinuo karticu i da su sve rate dospjele? (ovo samo nagađam, s obzirom da ćete najvjerojatnije morati kontaktirati korisničku službu Dinersa i raščistiti situaciju)