Ruby_Danderfluff

zato što su godišnji odmor i otkazni rok unutar radnog odnosa, a ne izvan njega. ne biste smjeli raditi na crno. Ažurirano vi imate sklopljen ugovor na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca?

s kakvim obrazloženjem?

pretpostavljam da bolnica gubi sve te sporove koje su neki radnici pokrenuli, i da se sada želi sa svima koji su pokrenuli postupke sada sporazumjeti tako da oni koji su pokrenuli postupke, iste povuku, a oni koji nisu, da i ne pokreću postupke. bolnica želi izbjeći troškove i zatezne kamate te želi isplatiti samo glavnicu tako da minimizira troškove. bit će da je u jednom ili nekoliko slučajeva već dosuđeno protiv bolnice, pa se želi izbjeći lančana reakcija. je li visina naknade odgovarajuća (glavnica)? hoćete li se sporazumjeti s poslodavcem ili nećete, u konačnici je vaša odluka, jer ovisi o tome možete li čekati: sudovi djeluju sporo, morat ćete predujmiti troškove odvjetnika, a naknadu od bolnice možda ćete čekati još dvije-tri godine dok se postupak okonča. možete inzistirati da se u sporazumu specificira do kada je bolnica dužna isplatiti zaostale naknade.

javite mi svakako koliko vam naknada iznosi.

ako želite obuhvatiti direktora firme, a ne samu firmu, predlažem da ga kazneno prijavite na policiju ili ODO, postoji kazneno djelo neisplate plaće iz čl. 132. Kaznenog zakona: tko ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Ako vam je isplaćivao dio plaće, onda se ne može pozivati na to da je do neisplate plaće došlo zbog blokade ili financijske nemogućnosti. U tom kaznenom postupku možete postaviti svoj imovinsko-pravni zahtjev da vam se uplati razlika plaće i sva druga davanja. ipak, provjerite svoj ugovor o radu i plaću koja je navedena u njemu: poslodavac vam nije dužan isplaćivati ništa veću plaću nego što ste pisano ugovorili.

sad sam shvatila, ovo zapravo nije institut prekovremenog rada, nego institut dnevnog odmora iz čl. 74. Zakona o radu - nitko ne može raditi 24 sata neprekidno, već ima za svakih 24 sata rad pravo na dnevni odmor od 12 sati neprekidno, odnosno ako je riječ o sezonskim poslovima, ima pravo na osam sati dnevnog odmora neprekidno. u tim razdobljima radnik ne bi smio raditi. ako radniku poslodavac ne omogući dnevni odmor u skladu s tim odredbama, može ga se prekršajno kazniti novčanom kaznom od 31.000-60.000,00 kn.

zašto želite imati prekid od 22.06. do 30.06.? stari poslodavac će vam predati sve papire i odjaviti vas sa zadnjim danom radnog odnosa (nakon što istekne godišnji i otkazni rok, ne prije toga)

Ono što primjerice možete jest, s obzirom da je dijete maloljetno i da ćete morati odmah poslije prvog ročišta ići na posredovanje kod CZSS, odustati od postupka posredovanja, tada se smatra da je sporazumni zahtjev za razvod braka povučen. Tada će vaša supruga, ako želi nastaviti s postupkom razvoda, morati ponovno podnijeti tužbu.

dopuštam da griješim - ispravite, kolega!

baš je vezano uz temu koja se pojavila u Pravnim savjetima - > obiteljsko pravo - > utvrđivanje očinstva nakon 40 godina...

ili tražite izvode iz banke ako su plaćeni s vašeg tekućeg računa.

po mom mišljenju, rok je rok, bilo za ulaganje prigovora, žalbe ili plaćanje kazne. i u Prekršajnom zakonu piše "rok za plaćanje novčane kazne ne može biti kraći od osam dana ni dulji od tri mjeseca", a u čl. 122. Prekršajnog zakona, koji regulira općenite odredbe o rokovima, kaže "ako posljednji dan roka pada u nedjelju", rok istječe prvog idućeg radnog dana... a i u članku koji govori o dvije trećine kazne, govori se o roku za plaćanje koji je određen presudom kojim je novčana kazna izrečena. no možda sam u krivu jer se praksa promijenila.

da, po mom mišljenju kao nezaposlena osoba. druga je opcija pričekati da se porezi i doprinosi gomilaju do otvaranja stečajnog postupka, kad će direktora zamijeniti stečajni upravitelj i uručiti mu odluku o otkazu, pa će ponovno ostvarivati ZO kao nezaposlena osoba. u svakom slučaju, svi troškovi poreza i doprinosa padaju na teret TD-a kao pravne osobe.

uz žalbu podnesite i zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih troškova (čl. 148. st. 6. ZKP-a) u posebnom pisanom podnesku: priložite potvrdu o imovnom stanju, sve račune i režije koje plaćate, podatke o prihodu drugih članova obitelji, dokaze o osobama koje ste dužni uzdržavati (npr. rodni list za djecu), ako imate obvezu plaćanja alimentacije, i tu presudu kojom se određuje alimentacija, sve rashode kojih se možete sjetiti. sud tada ima osnovu donijeti posebno naknadno rješenje kojim se vi oslobađate plaćanja troškova, i onda ti troškovi odvjetnika padaju na teret proračuna (čini mi se da je to novija odredba, pa moram priznati da nikad nisam čula da je nekome uspjelo, ali vrijedi pokušati)

privatnom tužbom za naknadu štete ne može mu zabraniti izlazak iz zemlje, to može samo sud na prijedlog policije ili državnog odvjetništva u kaznenom ili prekršajnom postupku, ne u povodu građanskog postupka za naknadu štete. naknada štete izražava se u novčanom iznosu i može se prisilno naplatiti samo ovrhom, ne i kaznom zatvora. eventualna opasnost je da ga oštećenica ponovno prijavi za neko kazneno djelo, da mu se zbog novog kaznenog djela opozove uvjetna osuda i da tada zbog novog kaznenog djela ponovno ode u zatvor.

ne, čak štoviše, kod nas se ugovor o djelu pogrešno podvlači pod sve angažmane kojima bi zapravo bolje pristajalo sklapanje ugovora o radu. ugovor o djelu je namijenjen upravo za jednokratna djela. dakle, vi tvrdite da se radi o primijenjenoj znanosti? a ne komercijalnoj usluzi? osobni mi je stav da autorsko djelo ima određenu umjetničku, kulturnu i znanstvenu vrijednost, ovdje mi se ipak više čini da se radi o poslovnoj djelatnosti. savjetujem vam da se raspitate kod patentnih zastupnika (oni će bolje definirati radi li se o zaštićenom intelektualnom vlasništvu) ili odvjetnika koji se bave intelektualnim vlasništvom, a što se tiče oporezivanja, svakako kontaktirajte poreznu upravu.

moje je mišljenje da ako i inače d.. može postojati bez ijedne zaposlene osobe, tada to može i u uvjetima predstečajne nagodbe/stečaja. direktor će dobiti otkaz zbog poslovno uvjetovanih razloga, ali i dalje će ostati na snazi ugovor o vođenju poslova društva, kojemu se možda može dodati aneks da će te poslove obavljati bez naknade (dakle, neće se brisati iz sudskog registra njegov status direktora, samo će prestati njegov radni odnos). ali ovo je samo moje mišljenje, za ovo je možda bolje kontaktirati knjigovođu i/ili stečajnog upravitelja.

je li usluga servisa plaćena? ako nije, onda je za servis oportuno da uređaj zadrži, jer na njemu ima pravo zadržanja i može se naplatiti iz njegove vrijednosti. ako jest, onda smatram da Zakonom o obveznim odnosima (gledala sam ugovor o djelu) nije regulirano da izvođač uopće smije baciti uređaj - on ga je dužan predati naručitelju, a naručitelj ga je dužan primiti. Ima li razloga zašto serviser ne bi mogao poštom ili osobno isporučiti naručitelju uređaj? (ne znam o kakvom se uređaju radi, pa ne mogu pretpostaviti način dostave)

vi niste osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe (to je samo direktor), tako da možete pokrenuti stečaj te pravne osobe samo ako učinite vjerojatnim da postoje neki stečajni razlozi (a vi to ne znate niti ne možete znati, jer niste uključeni u poslovanje - nelikvidnost, insolventnost). osim toga, pristojbe za pokretanje stečajnog postupka su u visini od 10.000,00 kn, tako da vam je to doista nemoguće i ne preporučujem vam. najbolja opcija je da nađete kupca - direktora ili treću osobu (vidim da se j.d..-i prodaju i poklanjaju i na Njuškalu )

teret dokazivanja je na tužitelju, u pravilu. međutim, negativne činjenice se po svojoj prirodi ne mogu dokazivati (kako dokazati da nešto NIJE učinjeno? izvodima iz bankovnih računa na kojima NEMA uplata tuženika?), stoga smatram da teret dokazivanja da su platili na njima. ono što vi morate dokazati jest da je usluga isporučena, a oni, ako su platili, da je plaćena.

možete zatražiti od suca neposredno ili telefonski, možete zatražiti i od parničnog upisnika. no ako se sami zastupate, odgovor na tužbu u pisanom obliku bi vam sud zasigurno dostavio. ako vas zastupa odvjetnik, odgovor na tužbu, ako je podnesen, bio bi dostavljen njemu. možete zatražiti i primjerak zapisnika, ako je tuženik dao odgovor na tužbu usmeno na zapisnik (ako mu nije protekao rok za davanje odgovora na tužbu, pa su se stvorili uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe).

za svaki slučaj, provjerite u nadležnoj Poreznoj upravi da kod oslobođenja od poreza na promet motornim vozilima, Porezna uprava slučajno ne traži ugovor s ovjerom potpisa (nedavno sam imala takav slučaj u obitelji i znam da sam kontaktirala Poreznu upravu oko oslobođenja, ali se ne sjećam jesu li mi rekli da oni traže ugovor s ovjerom potpisa, ili smo mi to napravili po vlastitom nahođenju).

Zakon o najmu stanova u tom smislu ništa ne propisuje: taj zakon regulira prava i obveze najmodavca, ali ga ne definira u smislu da on mora ili ne mora biti vlasnik stana (u odnos između najmodavca i vlasnika stana nije uključen najmoprimac, pa se taj odnos njega i ne tiče). Što se tiče Zakona o obveznim odnosima, on također ne definira najmodavca, ali propisuje odgovornost najmodavca za pravne nedostatke stvari: ako treći polaže neko pravo na iznajmljenoj stvari ili njezinu dijelu, i obrati se sa zahtjevom najmoprimcu ili samovlasno oduzme stvar najmoprimcu, najmoprimac je dužan obavijestiti o tome najmodavca, osim ako on to već zna, inače mu odgovara na štetu. Ako se utvrdi da postoji pravo trećega koje sasvim isključuje najmoprimčevo pravo na uporabu/stanovanje, ugovor o najmu se raskida po sili zakona, a najmodavac odgovara najmoprimcu za štetu (ako postoji pravo trećega koje djelomično isključuje pravo najmoprimca, najmoprimac može po svom izboru raskinuti ugovor ili tražiti sniženje najamnine i u oba slučaja naknadu štete). Dakle, ako je odnos između najmodavca i vlasnika stana reguliran nekim ugovorom ili sporazumom (može se pretpostaviti da je supruga barem u 1/2 suvlasnica stana pod uvjetom da je stan bračna stečevina, neovisno o tome je li upisana u zemljišnu knjigu kao suvlasnica), usmenim ili pisanim, onda se ne može s uspjehom osporavati pravovaljanost toga ugovora, po mom mišljenju. međutim, ako je supruga suprotno volji vlasnika stana sklopila ugovor o najmu stana, onda suprug kao treća osoba koja ima neograničeno pravo vlasništva na stanu, može samovlasnom radnjom oduzeti stan najmoprimcu, ili najmoprimca obavijestiti o tome da polaže pravo na taj stan (a najmoprimac od najmodavca može za to potraživati nastalu štetu).

žao mi je što vam se to događa i doista mi se čini da je dogovor između ugovornih strana najbolje rješenje. za ubuduće, mogu vam savjetovati samo da se prije potpisivanja bilo kakvog ugovora dobro informirate, i ako vam to prilike budu dopuštale, da potražite stručnu pomoć da vam pogleda ugovor.

ako ste se ugovorom i time potvrđivanjem općih uvjeta banke doista obvezali, odnosno dopustili banci da se iz vaših uplata namiruju prvo troškovi: trošak procjenitelja, troškovi njihovih naknada za obradu kredita, eventualni troškovi solemnizacije ugovora (njih vi plaćate neposredno, ali primjerice navodim), uplate za osiguranje kredita kod osiguratelja i slično, onda je to tako. kako znate da procjenitelj nije bio? na neki način je banka odredila visinu kredita, odnosno procijenila predstavlja li vaša kuća dovoljno hipotekarno pokriće za osiguranje kredita. možete zatražiti informaciju o visini procjene.