Ruby_Danderfluff

pretpostavljam da nije naodmet napraviti dva dokumenta - jedan kojim se utvrđuje broj dana godišnjeg odmora na koje je radnik stekao pravo, i drugi kojim poslodavac odlučuje da će radniku biti isplaćena naknada za neiskorišteni godišnji odmor. mada pretpostavljam da to može biti i u istoj odluci, u točkama I. i II. Ali ako je pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili sličnim aktom određena obveza poslodavca da donese odluku o korištenju godišnjeg odmora, onda bi je poslodavac trebao donijeti, sve ovisi postoji li takav akt.

tko je predlagatelj privremene mjere, a tko protivnik?

nažalost, ne možete žalbom niti bilo kojom drugom svojom radnjom spriječiti postupanje FINE ako se radi o izravnoj naplati po pravomoćnoj presudi. ono što možete učiniti jest da vi izračunate, odnosno da odete knjigovođi i osobi koja je vična izračunu, da vam izračuna troškove, zatezne kamate i glavnicu, i da s time odete odvjetnici suprotne strane i kažete kada i kako ste spremni platiti ostatak, ili ako se ostatak može otpustiti, da ona povuče ovrhu. drugih prijedloga nemam.

http://www.poticaji.info/imamopravoznati/ S gornjeg linka saznajem da je GONG pokrenuo platformu "Imamo pravo znati", koja pruža objedinjeni pristup tijelima državne vlasti na način da putem stranice postavljate pitanje, pitanje se prosljeđuje nadležnim institucijama, te dobivate informaciju kada je na vaše pitanje odgovoreno. IMAMO PRAVO ZNATI

ja bih rekla da je rok zastare 5 godina, računajući od zadnje neispunjene tražbine iz 2011. godine - dakle, zastara još nije nastupila (čl. 227. Zakona o obveznim odnosima, po mom mišljenju)

Ministarstvu turizma - turističkoj inspekciji

općenita je odredba da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo i počinitelja, tako da u tom pogledu straha nema. vašu prijavu će institucije istražiti i ustanovit će postoje li osnove sumnje da je djelo doista i počinjeno.

Branitelja u svakom slučaju morate imati ako se mislite sporazumijevati sa državnim odvjetnikom oko priznanja krivnje i oko kazne. Ako ga u tom trenutku nemate, državni odvjetnik će zatražiti da vam se postavi. Ali bez branitelja ćete teško inicirati bilo kakve dokazne radnje koje bi provodilo državno tijelo.

ovisi koja vam je opcija povoljnija: da raskinete taj ugovor (u tom slučaju ovisi što piše u sadašnjem ugovoru, možete li ga možda već sad raskinuti), ili da ugovor ostane na snazi. u drugom slučaju, ako društvo ode u stečaj, bit će mu postavljen stečajni upravitelj. stečajni upravitelj prema čl. 110. Stečajnog zakona, ima pravo izbora hoće li inzistirati na ispunjenju nekog dvostranoobveznog ugovora ili će ga otkazati. ako ga želi otkazati, on o tome mora obavijestiti drugu stranu najkasnije nakon izvještajnog ročišta preporučenom pošiljkom, ili iznimno u roku od 8 dana ako ga suprotna strana upozori da bi joj nastala šteta do izvještajnog ročišta). no najamni i zakupni odnosi ne prestaju automatski otvaranjem stečajnog postupka (provjerite si čl. 115.-119. Stečajnog zakona)

možda se sutkinja referira na čl. 232. st. 1. Zakona o obveznim odnosima - zastarijevaju za jednu godinu: tražbine naknade za isporučenu toplinsku i električnu energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je usluga, odnosno isporuka učinjena za potrebe kućanstva.

trebalo bi vidjeti ugovor, ali pretpostavljam da nema zapreke da vi utužite dužnu i dospjelu najamninu do trenutka podnošenja tužbe, a da istovremeno ne raskidate ugovor da se ne biste izložili plaćanju ugovorne kazne. ali postoji opasnost da onda druga strana u slučaju vašeg utuženja jednostrano raskine ugovor i traži ugovornu kaznu i stavi je u prijeboj s dužnim najamninama. savjetujem oprez i predlažem da angažirate stručnu pomoć kojoj ćete pokazati ugovor i svu komunikaciju koju ste imali sa suprotnom stranom.

koja vrsta nadopune? ako se čeka vještaka da sačini pisano vještačenje, onda sud na inicijativu jedne od stranaka (koja napiše požurnicu) može novčano kazniti vještaka...

nažalost, ako navedeno niste regulirali ugovorom, preostaje vam samo dogovor u koje doba i pod kojim uvjetima stanodavac može koristiti navedenu prostoriju. možda da to pitanje regulirate aneksom ugovora?

Obiteljski zakon u čl. 160. kaže da je svatko dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite punoljetnim osobama koje zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nisu sposobne brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima, ili koje ugrožavaju prava i interese drugih ljudi, radi toga da bi centar za socijalnu skrb prema navedenim osobama kod nadležnog suda pokrenuo izvanparnični postupak radi djelomičnog ili potpunog lišenja poslovne sposobnosti. tek u takvom izvanparničnom postupku sud će odrediti vještačenje po službenoj dužnosti, a nikako ne u parnici koja se vodi u povodu nekretnina (pomislite samo kako bi izgledalo da predložite da se tužba odbaci ili odbije jer sumnjate da tužitelj ima "perzistirajući sumanuti poremećaj", i u tu svrhu predložite psihijatrijsko vještačenje, kakva bi tek to provokacija bila . međutim, s obzirom da iščitavam da je istovjetni postupak navedeni par već vodio protiv drugih osoba, vjerujem da nećete imati problema dokazati da je i protiv vas tužbeni zahtjev neutemeljen, pa ćete vrlo brzo

da, jer svaka strana može raskinuti ugovor ako druga strana ne ispunjava svoje obveze (to posebno vrijedi ako je imovina koja je predmet ugovora poimence navedena, ali čak i ako nije...)

zanimljivo pitanje. je li ono možda regulirano ugovorom o radu?

prijaviti možete policiji i općinskom državnom odvjetništvu poslodavca i odgovornu osobu poslodavca za kazneno djelo utaje poreza, neurednog vođenja poslovnih knjiga itd., a možete prijaviti nepravilnosti i nadležnoj poreznoj upravi kako bi ista mogla provesti porezni nadzor nad poslodavcem. međutim, vaš je problem dokazati da ste pod prisilom potpisali sporazumni raskid ugovora o radu, jer ne možete ostvarivati prava s burze ako je radni odnos prestao vašom voljom ili krivnjom. ako nisu protekli rokovi, možete tražiti zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa protiv poslodavca, pa ga kasnije i tužiti da radni odnos nije prestao vašom voljom, pa bi sudskom odlukom zapravo prestao važiti taj potpisani sporazumni raskid ugovora o radu. o tome se ipak posavjetujte sa stručnom pravnom pomoći vještom u radnom pravu.

ovdje piše i što sve treba pribaviti i kome i kako se obratiti. LINK

na to pitanje odgovara čl. 173. Ovršnog zakona: 2/3, odnosno 1/2 (uzdržavanje) prosječne netoplaće, a ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u RH, onda 2/3, odnosno 1/2 ovršenikove netoplaće.

što se tiče drugih prava, imate pravo na prekvalifikaciju, osposobljavanje, indicidualno i grupno savjetovanje za traženje posla i sl., ali sve će vam to reći na HZZ-u. Niste napisali koliko godina imate, tj. jeste li unutar 5 godina od starosne mirovine.

hvala na odgovoru, prilično je komplicirano, doista!

to ovisi o tome što piše u vašem kolektivnom ugovoru (možete li ili ne možete odbiti), ali znam da je to obveza poslodavca da državne/javne službenike svake dvije godine pošalje na sistematski pregled.

ovih ostalih neiskorištenih 10 dana godišnjeg odmora morate dobiti naknadu (jer više nema prenošenja godišnjeg odmora kod novog poslodavca). ja sam iz vašeg upita shvatila da vi prelazite kod novog poslodavca 01.07., odnosno nakon 30.06., ali ako je to od 20.06., to je u redu.

nažalost, do kršenja vaših ustavnih prava nije došlo ni iz razloga što se presude (pa i nepravomoćne, prvostupanjske) objavljuju javno, pa bi obiteljski sud (kao i bilo tko drugi) teoretski do njih mogao doći i bez posredstva suprotne strane. međutim, iako ih je suprotna strana predala u spis, obiteljski sud će zasigurno cijeniti i tu činjenicu da se ne radi o pravomoćnim presudama, bez brige (veći je problem što su te nepravomoćne presude indicija o vašem postupanju).

to je doista točno, pa sam morala potražiti: Zakon o socijalnoj skrbi poznaje termin "samohrani roditelj", u čl. 4. st. 4. Zakona kaže se da je to roditelj koji sam skrbi za dijete i uzdržava ga (daljnje objašnjenje: ne prima pomoć u izvršavanju roditeljske skrbi od drugog odsutnog ili umrlog roditelja, te ne živi u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici). to prilično zbunjuje, mislila sam da je samohrani roditelj onaj roditelj čije dijete drugi roditelj nije priznao, odnosno nepoznat je identitet drugog roditelja.