ihorvat objavljeno: 29. travanj 2017. Dijeli objavljeno: 29. travanj 2017. Koji sud je nadležan za podnošenje tužbe radi ništetnosti ugovora o lihvarskom kreditu, pozivajući se na odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača(NNbr. 102) koji je stupio na snagu dana 30. rujna 2015. godine?Ovrha mi je pokrenuta na temelju ovršne isprave javnog bilježnika. Da li u istu tužbu ide i stavljanje van snage zadužnica i mjeničnih očitovanjana kojima se temelji ovrha? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 2. svibanj 2017. Dijeli odgovoreno: 2. svibanj 2017. Možete podnijeti kaznenu prijavu nadležnoj policiji ili državnom odvjetništvu po mjestu prebivališta/sjedišta okrivljenika (sklapanje lihvarskog ugovora je kazneno djelo po čl. 242 KZ/11) Što se tiče utvrđivanja ništetnosti ugovora, pogledajte imate li u ugovoru o kreditu klauzulu o nadležnom sudu (nešto kao: u slučaju spora ugovara se nadležnost ________ suda u ___________), ako ne, onda ide po sjedištu ili prebivalištu tuženika općemjesna nadležnost, općinski sud je stvarno nadležan s obzirom da ste vi fizička osoba. Možete se u ovršnom postupku žaliti i tražiti da Vas se uputi u parnicu radi utvrđivanja nedopuštenosti ovrhe iz razloga navedenih u Ovršnom zakonu. Glede ostaloga (a pogotovo glede sastava navedene tužbe, s obzirom da je vrlo izvjesna i moguća greška u koracima), s obzirom da ne znam dovoljno detalja, savjetujem Vam da se sa svom dokumentacijom kojom raspolažete obratite odvjetniku koji će Vam sastaviti tužbu i posavjetovati Vas što je najbolje napraviti. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ihorvat odgovoreno: 15. svibanj 2017. Autor Dijeli odgovoreno: 15. svibanj 2017. S obzirom da mi je FINA već uzela prisilno novce za taj kredit, jel mogu tražiti poništenje ugovora radi povrata prisilno oduzetih sredstava? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 15. svibanj 2017. Dijeli odgovoreno: 15. svibanj 2017. Ako se u građanskom postupku ugovor utvrdi ništetnim, tada svaka strana mora drugoj strani vratiti ono što je primila na ime takvog ugovora. Dakle, Vi njemu iznos isplaćen po kreditu, on Vama plaćene rate. Još jednom ponavljam, zbog moguće greške u koracima bi bilo dobro da se obratite odvjetniku. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Sunčana strana ulice odgovoreno: 15. svibanj 2017. Dijeli odgovoreno: 15. svibanj 2017. Ako se u građanskom postupku ugovor utvrdi ništetnim, tada svaka strana mora drugoj strani vratiti ono što je primila na ime takvog ugovora. Dakle, Vi njemu iznos isplaćen po kreditu, on Vama plaćene rate. Ruby da li u slučaju dosuđene ništetnosti nepošteni stjecatelj (tuženik) mora platiti i zateznu kamatu??? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
bovu odgovoreno: 15. svibanj 2017. Dijeli odgovoreno: 15. svibanj 2017. S obzirom da mi je FINA već uzela prisilno novce za taj kredit, jel mogu tražiti poništenje ugovora radi povrata prisilno oduzetih sredstava? memožeš tražiti poništenje cijelog ugovora. samo u djelu lihvarskih kamata . zakonske kamate su na godišnjoj bazi (oko 12%/godišnje). ako su kamate 3%-4% i više mjesečno tada su to lihvarske kamate (30%-40%/ godinu). Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 16. svibanj 2017. Dijeli odgovoreno: 16. svibanj 2017. Ruby da li u slučaju dosuđene ništetnosti nepošteni stjecatelj (tuženik) mora platiti i zateznu kamatu??? po meni, ako nema pravne osnove na temelju koje je neka imovina stečena (dakle, ako je ugovor ništetan), onda bi se na to pitanje primjenjivale odredbe o stjecanju bez osnove, koje kažu da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to ako je stjecatelj nepošten, onda od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Ovdje mislim da postoji nepoštenje. Dakako, teoretski govoreći. Ažurirano memožeš tražiti poništenje cijelog ugovora. samo u djelu lihvarskih kamata . zakonske kamate su na godišnjoj bazi (oko 12%/godišnje). ako su kamate 3%-4% i više mjesečno tada su to lihvarske kamate (30%-40%/ godinu). da, ovo je novi moment, nisam o tome razmišljala na taj način. To kakva je ugovorena kamata i koliko bi tko kome morao vratiti je pitanje za vještaka knjigovodstvene struke, koji bi morao odgovoriti na to pitanje kad bi se postupak radi utvrđenja ništetnosti vodio. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
bovu odgovoreno: 16. svibanj 2017. Dijeli odgovoreno: 16. svibanj 2017. . To kakva je ugovorena kamata i koliko bi tko kome morao vratiti je pitanje za vještaka knjigovodstvene struke, koji bi morao odgovoriti na to pitanje kad bi se postupak radi utvrđenja ništetnosti vodio. ugovorena kamata nemože biti veća od zakonske (može manja). Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 17. svibanj 2017. Dijeli odgovoreno: 17. svibanj 2017. ugovorena kamata nemože biti veća od zakonske (može manja). da, da, to i mislim, je li veća od zakonske ili manja ta ugovorena ugovorna kamata, te koja je razlika, to mora utvrditi vještak. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.