Matrix

Kolika je površina okučnice,nevidim tko će vam dozvoliti da iscijepate parcelu na toliko dijelova.

Strana koja izgubi parnicu,u obvezi je naknaditi parnične troškove suprotnoj strani. Ugovor o najmu nezahtijeva javnobilježničku ovjeru,no jasno da vaš ugovor nije podoban za izravnu ovrhu.

Bojim se da je problem roka od 30 dana,dok s druge strane nevidim koja obilježja ništavosti ima konkretno rješenje Porezne uprave. Članak 128.ZOUP (1)Rješenje će se oglasiti ništavim: 1.ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti, 2.ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku, 3.ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, 4.ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo, 5.ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala, 6.ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja.

ako se niste upisali,onda vrijede rokovi po Zakonu o općem upravnom postupku

Bojim se da od dosjedanja nema ništa,ostaje vam mogućnost izvanparnićnog postupka radi razvrgnuća suvlasništva,u kojem bi mogli steći pravo vlasništva nad cijelom nekretninom.

budući da je za stjecanje stvarnog prava služnosti nužno postojanje povlasne i poslužne nekretnine,onda se nebi moglo pričati da je Vodovod stekao stvarnu služnost,no to neiskljućuje činjenicu da je vodovod u posjedu služnosti voda,glede čega bi isti bili ovlašteni na posjedovnu zaštitu u slučaju da se odlučite na takav radikalan čin,dok bi s druge strane neovisno o posjedovnoj tužbi bili ovlašteni na pokretanje tužbe radi prouzročene štete. Ovdje valja istaknuti,da su krajnji korisnici voda kanalizacije(mještani) neovisno o Vodovodu,stekli stvarno pravo služnosti na temelju dosjelosti,budući da u ovom slučaju postoje objekti prava,odnosno povlasna i poslužne nekretnine,a što bi se u sudskom postupku utvrdilo,glede čega rizikujete razne tužbe u kojima bi vi imali položaj tuženika,e zamislite situaciju da morate svim mještanima naknaditi nematerijalnu štetu radi onemogučavanja u korištenju kanalizacije kao i naknadu materijalne štete koju ste prouzročili Vodovodu,i na kraju vas sud obveže na uspostavljanje prijašnjeg stanja. Poštovani,nisam imao namjeru da vas obeshrabrim,več jednostavno da vas spasim od mogućih posljedica.

Presuda Zupanijskog suda u Varaždinu uveliko daje odgovore na vaše upite. (Čl. 37. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – „Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01 i 79/06) Sentenca: ""Vođenje spora između stranaka radi diobe nekretnine ne isključuje pravo tužiteljice na suposjed iste, budući da istoj do okončanja postupka diobe predmetne nekretnine pripada pravo na suposjedovanje nekretnine u skladu s njenim suvlasničkim omjerima, a kada prestane pravo suvlasništva između stranaka i konstituira se novo pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine, tada će takvo pravo isključiti pravo suposjedovanja tužiteljice na cijeloj nekretnini. "" Obrazloženje; Prvostupanjski sud je zaključio da nesporna činjenica tužiteljičinog prava suvlasništva predmetne nekretnine u ½ dijela, tužiteljici daje pravo na suposjedovanje predmetne nekretnine u ½ dijela, tužiteljici daje pravo na suposjedovanje predmetne nekretnine u smislu primjene materijalnopravne odredbe čl. 37. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 – dalje: ZV) u vezi čl. 30. st. 2. ZV-a. Tim odredbama je propisano da se idealni dio stvari smatra samostalnom stvari u prometu i da sve što je određeno za jednu stvar, vrijedi i za idealne dijelove (čl. 37. st. 1. i 3. ZV-a), te da suvlasnik, u odnosu na suvlasnički dio, ima sve ovlasti koje pripadaju vlasniku (čl. 37. st. 4. ZV-a), dok je odredbom čl. 30. st. 2. ZV-a propisano da svaki vlasnik ima pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari. Navedene materijalnopravne odredbe daju ovlast suvlasniku na zaštitu prava vlasništva temeljem čl. 161. st. 1. i čl. 162. st. 1. ZV-a (pravo zahtijevati predaju u suposjed predmetne nekretnine, radi vršenja suposjeda u skladu sa suvlasničkim omjerom). Tuženikov prigovor litispedencije prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim jer je utvrdio da se u predmetu, na koji se tuženik u svom prigovoru poziva, vodi spor radi razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, u vezi koje je zatražena provedba diobe etažiranjem te nekretnine i predajom u samostalni posjed svakoj od stranaka etažiranjem nastalih etažnih jedinica (posebnih dijelova porodične stambene zgrade). Prvostupanjski sud je ocijenio da tužiteljičin tužbeni zahtjev iz predmeta P. __/06, da se provede etažiranje predmetne stambene zgrade i da se strankama preda u samostalni posjed etažiranjem nastalih posebnih dijelova porodične stambene zgrade i tužbeni zahtjev u ovom predmetu ne predstavljaju identične tužbene zahtjeve, odnosno da ne postoji objektivni identitet spora. Po ocjeni ovog suda, nema nikakve dvojbe da se ne radi o sadržajno identičnim zahtjevima u navedenim predmetima, čiji sadržaj je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i koje činjenično utvrñenje, sadržajem žalbenih navoda, nije dovedeno u sumnju. Dakle, predmetom tužbenog zahtjeva u ovoj parnici je predaja u suposjed cijele nekretnine tužiteljici, na temelju njenog suvlasničkog prava na predmetnoj nekretnini. Takvo pravo tužiteljica ima temeljem materijalnopravnih odredbi na koje se prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude pozvao (čl. 37. u vezi čl. 30. ZV-a), a to pravo ostvaruje temeljem tužbe za zaštitu prava vlasništva, prema pravilno postavljenom tužbenom zahtjevu (iz čl. 162. st. 1. i čl. 161. st. 1. u vezi čl. 37. i 30. ZV). Tek kada tužiteljičino (i tuženikovo) pravo suvlasništva prestane, te se konstituira novo pravo vlasništva na posebnom dijelu (posebnim dijelovima) nekretnine (vezano uz pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini), takvo pravo isključit će pravo suposjedovanja cijele nekretnine, međutim, do okončanja postupka diobe predmetne nekretnine tužiteljici pripada pravo na suposjedovanje predmetne nekretnine u skladu s njenim suvlasničkim omjerom, zbog čega vođenje spora između stranaka, radi diobe predmetne nekretnine, ne isključuje tužiteljičino pravo na suposjed, odnosno ne radi se o objektivnom identitetu tih dvaju sporova.“ Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1530/08-2 od 25.XI.2008.

razvrgnuće se odnosi na sve suvlasnike,neovisno o činjenici tko je razvrgnuće predložio.

bojim se da se ovdje priča završava,nažalost.

morate malo ovdje pojasniti, parnica se vodila radi raskida ugovora,koji je konačan ishod postupka,odnosno koju je presudu donio Županijski sud!!! Ako presuda glasi"raskida se ugovor………" imate rok od 30 dana od dana kad vam je ista dostavljena da podnesete prijedlog za obnovu upravnog postupka,neovisno o izjavljenoj reviziji.

Izgleda da dotični vreli krompir prebacuje na višu instancu,budući da ni sam nije siguran.

Kad je presuda postala pravomoćna!!!! Sukladno članku 123.st.3.Zakona o općem upravnom postupku,stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.

Čudo,piši žalbu,zapakuj ovo što je dosad rečeno i čekaj ishod.

čime ste vi pobijali tužbeni zahtjev,odnosno da li ste imali dokaz da je prodavcu isplačen novčani iznos.

Vi u biti opisujete sporazumni raskid ugovora,nevidim što je tu sporno.

Pa što je pisalo u dokumentaciji za konkretno vozilo,s vlasnikom bi trebali napravit kupoprodajni ugovor.

u punomoći nek precizira koje radnje možete poduzimati, P U N O M OĆ Ja, ___________________________________, rođen-a ________________, u______________(ime i prezime) (datum) (mjesto rodjenja)sa prebivalištem u RH na adresi: __________________________________________________ _Br. osobne iskaznice: _______________________ izdate: ___________________________(broj) (datum izdavanja)od strane: ________________________________(naziv organa koji je izdao O.I.) OPUNOMOĆUJEM___________________________________ iz ___________________, ____________________(ime i prezime) (naziv mjesta prebivališta) (JMBG)da može u moje ime i za moj račun preuzeti slijedeće radnje:__________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________ _____________________________ Punomoć dajem do:_____________________U_____________________, _____________(mjesto) (datum) Potpis davaoca punomoći_______________________________

Da se razumijemo,neradi se o nikakvom novom zakonu,budući da se takav Zakon primjenjuje od 1. srpnja 2013. kojim je uvedeno oporezivanje građevinskog zemljišta i izmijenjen status u oporezivanju nekretnina koje se prodaju nakon prvog nastanjenja,ali je primjena tih odredbi odgođena do početka 2015.

1.Teško da se radi o zastari tražbine,budući da je utvrđena odlukom nadležnog organa. 2.Ne,u smislu čl.11/a stoji kupoprodaja a ne darovanje i dr. 3.Ako je sporazum o raskidu ugovora zaključen nakon što je obavljen prijenos u zemljišnim knjigama na daroprimatelja/obdarenika kao novog vlasnika, postupak se ne može obnoviti i rješenje koje utvrđuje poreznu obvezu ne može se poništiti,u kojem smislu je i odluka Upravnog suda Republike Hrvatske, Br. Us-4962/2008 od 27. listopada 2010.

U tom slučaju vrijedi predmnjeva da se prihvatate nasljedstva.

jasno da se sin od punčevog brata ne spominje u rješenju o nasljeđivanju budući da po nasljednom redu u konkretnom postupku nije pozvan na nasljeđivanje. Ako sa punčevim bratom sklopite kupoprodaju,onda je sasvim izvjesno da njegov sin tu nema što više tražiti,iz razloga što bi se u tom slučaju radilo o teretnom ugovoru.

Dobro su vam rekli,ako je ugovor raskinut ili poništen sudskom presudom, nije važno je li u zemljišnim knjigama obavljen prijenos vlasništva nad nekretninom, tako da je dovoljno uz prijedlog za obnovu postupka dostaviti samo sudsku odluku.

Ako vam je poznat termin ostavinske rasprave,nemate potrebe tražiti poziv,pojavite se u zakazano vrijeme i riješena stvar.

upravo u toj činjenici vidim uporište za žalbu. Što pisac želi da kaže,ponavljam ono što sam napisao na početku,konkretnu imovinu ste naslijedili što je utvrđeno pravomočnim rješenjem o nasljeđivanju,koje je prošlo poreznu proceduru,pri čemu je vrijedilo porezno oslobođenje u smislu čl.13.Zakona o porezu na promet nekretnina. Što se događa poslije,treba vam upis u z.k.,spora nema,ali rješenje o nasljeđivanju nije podobno za provedbu upisa zbog čega kroz pojedinačni ispravni postupak ste ishodili ispravu i izvanknjižno pretvorili u knjižno vlasništvo. Znači ispravnim postupkom vi niste dobili ništa više od onog što ste imali,nije nastalo novo stjecanje nekretnine. Iz obrazloženja Županijskog suda u Varaždinu, Gž-511/09-2, od 29. IV.2009. ""No u pogledu nekretnina koje su u rješenju o nasljeđivanju utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo treba upozoriti žalitelja da niti njegova prednica nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, a što znači da se na tim nekretninama, a na temelju predmetnog rješenja o nasljeđivanju, ne može upisatiniti on kao nasljednik, jer nije udovoljeno materijalnoj pretpostavci knjižnog prednika iz čl. 40. Zakona o zemljišnim knjigama. To ne znači da nasljednik nije također izvanknjižni vlasnik tih nekretnina,budući da je on vlasništvo tih nekretnina stekao nasljeđivanjem, kao jednim od zakonom dopuštenih načina stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu idrugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06i141/06). Međutim, nasljednik se ne može upisati uzemljišnoj knjizi kao vlasnik na temelju rješenja onasljeđivanju, već isti može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom,radi sređivanja vlasništva ili utvrđivanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama.”

Broj klase:410-20/03-01/12 Urudžbeni broj:513-07/03-2 Zagreb, 08.04.2003. Iz dostavljenog Rješenja, donesenog u zemljišnom knjižnom ispravnom postupku, vidljivo je da je porezni obveznik predmetne nekretnine stekao dosjelošću. Člankom 4. Zakona o porezu na promet nekretnina(Narodne novine, broj: 69/97, 26/00 i 153/02) propisano je da je predmet oporezivanja porezom na promet nekretnina promet nekretnina, dok se prometom nekretnina smatra svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj bez obzira na to da li se vlasništvo nekretnine stječe uz naplatu ili bez naplate. Prema tom, stjecanjem nekretnina smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba. Člankom 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 73/00 i 114/01) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. U slučaju kada je osnova stjecanja vlasništva dosjelost, pravo vlasništva se ne stječe pravomoćnošću deklaratorne odluke nadležnog tijela, već se stječe samom činjenicom nastanka pravne osnove stjecanja. Stoga Rješenjem o stjecanju vlasništva dosjelošću, nije konstituirano nikakvo novo niti veće pravo za poreznog obveznika od onog od kojeg je ranije imao, stoga navedeno Rješenje ne može predstavljati temelj za utvrđivanje poreza na promet nekretnina.