Matrix

Cekajte malo Marko,stvarno nejasna situacija,kazete da je stan otkupljen,pa je pretpostavit da se tetka upisala kao vlasnica koja s vama sklapa ugovor o doz.izdrzavanju,nakon cega se utvrdjuje NISTAVOST NEKOG UGOVORA,ali kojeg to??

Za pretpostavit da je dobar dio imovine stjecan za vrijeme trajanja braka majke i pokojnog oca,pa me chudi da majka nije zahtjevala izdvajanje bracne stecevine iz ostavinske mase,a ostatak dijelila s djecom. Po pitanju susjeda,dug je po ugovoru vec odavno dospjeo na naplatu,glede cega trebate paziti na zastaru.

Ciro, kako je svijet mali,..mislim da smo se razumjeli. Pozdrav

Kao sto je vec receno,brak i bracna zajednica nisu istovjetni pojmovi,glede cega je u konkretnom slucaju za određenje bračne stečevine bitno trajanje bračne zajednice, a ne braka,medjutim teret dokazivanja o trenutku prestanka bračne zajednice na onom je bračnom drugu koji tvrdi da je bračna zajednica određenog dana prestala jer se u protivnom presumira da bračna zajednica traje sve do prestanka braka...

Moguce da se niste razumjeli,pa vas je doticni krivo shvatio i odlutao na odredbu clanka 39. Zakona o gradjevinskom zemljistu FBiH. Član 39 Vlasnik zgrade ili posebnog dijela zgrade stupanjem na snagu ovoga zakona stiče pravo vlasništva na zemljištu, pod zgradom i na onoj površini zemljišta koje je regulacionim planom ili planom parcelizacije utvrđeno da služi za redovnu upotrebu zgrade, izuzev slučajeva koji su predmet revizije

Na temelju cinjenicnog stanja i odredbi clanka 2 i 7. Zakona o vlasnicko-pravnim odnosima FBiH,nevidim zapreku za sklapanje kupoprodaje konkretne nekretnine. Član 2. Vlasništvo je pravo da se stvar posjeduje, koristi i da se njome raspolaže, sukladno s njenom prirodom i namjenom. Član 7. Stvari na kojima postoji pravo vlasništva su u prometu. Zakonom se može ograničiti ili zabraniti promet određenih stvari ako za to postoje razlozi koji se u civiliziranom društvu smatraju opravdanim. Stvari u općoj upotrebi nisu u prometu...

Pokusajte okrenuti situaciju u svoju korist. Obratite se dužniku pismenim putem,npr; Poštovani, na osnovu usmenog sporazuma od dana...... , pozajmio sam Vam novčani iznos od xxxx KN. Svjestan činjenice da se u ovom trenutku nalazite u teškoj situaciji,ovim dopisom vam predlazem da se dogovorimo oko nacina vraćanja gore navedenog duga, kao i eventualne kompenzacije, Uz prijateljske pozdrave ocekujem vash odgovor na dopis. Potpis: Na ovaj način stvarate mogućnost da dužnik prizna dug.

Cudo,osjedice ti kosa na glavi od tolike brige. Radi se o rješenju kojim se rjesava pravna stvar,u vasem slucaju oslobadjanje od placanja poreza , a donosi se na osnovi podataka što su iskazani u poreznoj prijavi poreznog obveznika, s time da Porezna uprava nije prethodno provela postupak provjere svih cinjenica bitnih za donošenje toga rješenja. Porezna uprava može naknadno provjeriti vjerodostojnosti podataka iskazanih u poreznoj prijavi poreznog obveznika i ako se utvrdi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze što je odredjena u privremenom poreznom rješenju donosi se novo rješenje. Ako Porezna uprava ne donese rješenje kojim se zamjenjuje privremeno porezno rješenje onda ono što je odredjeno privremenim rješenjem postaje konacno.Valja naglasiti da Porezna uprava donosi privremeno porezno rješenje i kad postoji opravdana sumnja u vlasništvo nad nekretninom, a koju se može otkloniti tek nekim drugim postupkom ili radnjom.No kako god, rok za donošenje rješenja je 3 godine od dana donošenja privremenog rješenja. Glede navedenog savjetujem da nista ne poduzimas po pitanju konkretnog rjesenja.

Sto tocno pise u zemljisno knjiznom izvadku,znaci da utvrdimo,jel drustveno vlasnistvo s pravom koristenja u vashu korist,ili ste iskljucivo Vi vlasnik.Nadalje,u kojem entitetu BiH se nalazi nekretnina.

Buduci da se "zamjena"ne pominje,onda se odgovor moze pretpostavit. Obveza poreza je zbog prometovanja nekretninom,odnosno stjecanja,a ne zbog zarade.

Namjera ili ne,nedovodi u pitanje cinjenicu da je tuzilja prikracena u namirenju trazbine.

Majka nije nikad izgubila suposjed kuce,buduci da sukladno clanku 10.stavku 2. svoju faktičnu vlast izvršava posredovanjem pomoćnika u posjedovanju,glede cega se smatra neposrednim posjednikom.

Postovani Mugen, mogu vas shvatiti da ste pod revoltom,no uzdrzite se od vezanja slova koja cine neprimjerenu rijec. Ukoliko na sljedecem rochistu dodje do spora,bojim se da ce ostavinski postupak biti prekinut,usljed cega ce neko biti upucen na parnicu,u ovom slucaju najvjerovatnije Vi. Po meni je najbolje da okoncate ostavinski postupak a kasnije da uredjujete suvlasnicke odnose,iz razloga sto se parnicenje moze otegnuti u nedogled.

Koliko se iz objave moze uociti da odvjetnik tezi ka namirenju vashe trazbine,no ako vi sumnjate u postupke svog odvjetnika,imate mogucnost otkazivanja punomocja.

Postovani, nakon sto vam je dostavljena tuzba,Vi ste shodno clanku 70-73.ZPP FBiH bili u obvezi u roku od 30 dana odgovoriti na tuzbu,te sudu dostaviti podnesak sa prilozima u dovoljnom broju za sud i suprotnu stranu.Buduci da Vi to niste uradili,a iz cinjenicnog stanja tuzbe proizilazi opravdanost tuzbenog zahtjeva,to je sud na temelju clanka 182.ZPP FBiH donio presudu zbog propustanja/ogluhe. U skladu sa clankom 183.istog zakona na takvu presudu nije dopustena zalba ali se moze ici sa prijedlogom za povrat u prijasnje stanje,odnosno u stanje koje je bilo prije propustene radnje koju ste trebali obaviti,u vasem slucaju ta radnja je odgovor na tuzbu,sto znaci vracanje parnice na pocetak.Medjutim za takav prijedlog mora biti opravdan razlog te ispostovani rokovi koje propisuje ZPP. E sad,koliko se vama isplati podnositi takav prijedlog,buduci da je tuziteljev tuzbeni zahtjev utemeljen,jer se radi o regresnom potrazivanju zbog uzrokovanja prometne nezgode neregistriranim motornim vozilom,pa je ishod parnice sasvim izvjestan a pri tome rizikujete i parnicne troskove,no odluka je na vama.

Pa u kojemu je stadiju ovrsni postupak,sto se plijeni,da li je vjerovnik nakon donosenja ovrsnog rjesenja poduzimao bilo kakve radnje pred sudom u svrhu namirenja trazbine.

Ok Anakc,nismo se razumjeli.

U pitanju je Ugovor o zamjeni nekretnina,a sukladno clanku 6. stavku 2. Zakona o porezu na promet nekretnina,porezni obveznik je svaki sudionik zamjene za vrijednost nekretnine koju stjece.

Ograniceno pravo na: 1.samostalnost u obavljanju lokalnih poslova, 2.vlastite prihode, 3.slobodno rasploganje prihodima, 4.samostalno uređivanje unutarnjeg ustrojstva, 5.samostalno uređivanje djelokruga svojih tijela, 6.neposredan izbor članova predstavničkih tijela.

Član 89.ZPP Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno..... .... Za odgovor na vash daljnji upit,ovisi o pravnoj sposobnosti stranke,glede cega je nemoguce dati odgovor.

"Ignorantia iuris nocet"

Postovani, koliko se iz vase objave moze uociti,nije uopce problem zemljisno knjizno stanje nekretnina,koje i jeste jedino mjerodavno za pravni promet nekretninama,sto znaci da problem lezi u katastru koji odrazava stanje posjeda,koje u vasem slucaju nije istinito buduci da vi na svom gruntovnom vlasnistvu vrsite fakticnu vlast,zbog cega bi provjere trebali izvrsiti u katastru,jer je ocito da je diobni ugovor proveden u gruntovnici dok iste promjene nisu evidentirane u nadleznom katastru.

Sa istim rjesenjem se obratite katastru.

Misljenja sam da u konkretnom slucaju nije doslo do dvostrukog otudjenja nekretnine,buduci da u prvoj kupoprodaji nisu ni navedene nekretnine koje su postale sporne,no da li je volja otudjivatelja bila doista da prenese pravo vlasnistva na nekretninama koje su formalno izostavljene,bilo bi stvar parnicenja.

Ude, zasad institut odgovornosti za dugove ostavitelja ne igra ulogu u tekucoj parnici. Tuzbeni zahtjev je usmjeren na ponistaj darovnog ugovora i uspostavljanje zemljisno knjiznog stanja nekretnine u stanje kakvo je bilo prije upisa prava vlasnistva temeljem osnova(darovanje) koji je naknadno otpao(stjecanje bez osnova). Nakon cega je sasvim izvjesno pokretanje ostavinske rasprave,gdje doticna tuzilja kao zainteresirana stranka(vjerovnik) u skladu sa clankom 216.ZN može zahtijevati odvajanje ostavine od imovine nasljednika,pri cemu ce sud na prijedlog iste, odrediti to odvajanje, primjenjujući pri tom odredbe ovoga Zakona o privremenim mjerama za osiguranje ostavine.. No,slazem se da bi vrijedilo isticati prigovor zastare,koje bi se u konkretnoj parnici javljalo kao prejeducijalno pitanje,od kojeg zavisi ishod parnice za ponistaj ugovora.