Matrix

Postovana,kazete da je visina nasljedstva manja od kretidnog duga,obratite paznju na Članak 139 ZON,narocito na odredbu u stavu III.(1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove.(2) Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove.(3) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika.(4) Kad ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva.(5) Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno

K.S.,u pravu si da bi se moglo pokusati pravnim lijekom,ali sam takodje misljenja da bi bilo uzaludno.

Malo je neshvatljivo da ste mislili kako ostaviteljica nema imovinu a ipak ste dali izjavu o prihvatu nasljedstva,ovlastena osoba koja je vodila postupak ostavninske rasprave je 100%rekla da imovina postoji i informisala nasljednike o kojoj se ostavinskoj masi radi,tako da nemozete reci da niste znali.Izjava o prihvatanju nasljedstva,koju ste dali na ostavinskoj raspravi,je neopoziva,a ako su predmet nasljedjivanja nekretnine,nastala je porezna obveza u skladu sa zakonom o porezu na promet nekretnina.Neznam da li vi ovim nasljedstvom rjesavate svoje stambeno pitanje,ako ne,onda sam misljenja da to nebi trebalo utjecati na oslobodjenje od poreza pri rjesavanju vaseg stambenog pitanja.Postovana,nastalom poreznom obvezom,nastao je i obvezno pravni odnos,u vidu duga,te ako se isti neplati,uslijedice naplata po propisima ZOO,u sudskom postupku radi duga.Pozdrav

Razumio sam ja vas odmah,al nebitno,imate odgovor za obe varijante,a za dug nevidim rjesenje osim odricanja od nasljedstva.Pozdrav

Postovana,bespotrebno komplikujete drugi dio objave.Na ostavinskoj raspravi nasljedna imovina se dijeli na jednake dijelove,cime postajete suvlasnici,nakon cega vi medjusobno mozete uredjivati vase imovinsko pravne odnose.Nemate sta placati banci kad je njoj u interesu da neko preuzme dug,a misljenja sam da necete platiti ponovo zbog odgadjanja ostavinske rasprave.Prihvatite li nasljedstvo,vi se prihvatate i ostaviteljevih dugova,kao sveopci sljednici,pa tako i dugovanja po osnovu kredita.Ako date izjavu o odricanju od nasljedstva,tad nemate vise nista sa ostaviteljivim dugovima,medjutim morate paziti na to da izjava o odricanju i izjava o ustupanju nasljednickog dijela,nije ista stvar.Izjavom o ustupanju nasljedstva,pravno se smatra da ste se prihvatili nasljedstva te isto ustupili drugom,i bili bi u obvezi vracanja ostaviteljevog duga.Zato treba da pazite,ako nezelite vracati dug, trebate se na ostavinskoj rasravi odreci od nasljedstva,a ne ustupati drugom,jer bi se time prihvatili dugova,.Pozdrav

Apsolutno je tako,sve sto sam ja pisao je u slucaju kao da tek dolazi ostavinski postupak.Imovina je mogla biti vasa na drugi nacin a ne oporuceno,te bi se takav dug izbjegao.

Misljenja sam da bi u tom slucaju(ako je kuca bila vase i stricevo suvlasnistvo)vi bili suvlasnici sa drzavom na konkretnoj kuci,a vasa medjusobna prava i obveze bile bi regulirane odredbama zakona koje vaze za suvlasnistvo..

Subjektivnog sam misljenja da je upravo tako,sud nepazi po sluzbenoj duznosti na takve rokove,te ste vi duzni uloziti prigovor zbog po osnovu prekluzije.

Prihvacanjem nasljedstva,vi ste prihvatili i ostaviteljeve dugove,ali dug nemoze biti veci od vrijednosti naslijedjene imovine,Izjavom o odricanju koja se daje na ostavinskoj raspravi ili u obliku javnobiljeznickog akta,vi se odricete i ostaviteljevih dugova,no ako nema vise nasljednika,ta bi imovina pripala drzavi.Imovina koju ste vi naslijedili od oca nema veze sa ostavinom vaseg strica.Pozdrav

Greska je upravo sto se za istu temu pise javno i privatnim porukama,jer sam i ja za istu temu dobio privatne poruke,pa uporedjujuci sve cinjenice,nastaje zbrka.

Postovana,djed je vlasnik jer ako je stan u otkupu tada je predavao, nakon potpisivanja ugovora o otkupu, papire na sud. To se zove polaganje ugovora u zemljišnim knjigama,nakon cega je podnesen prijedlog za upis prava vlasnistva.Zemljišnoknjižni izvadak (u praksi često nazivan gruntovnica, vlasnički list , zk izvadak ili izvadak iz knjige položenih ugovora, vlastovnica) predstavlja javnu ispravu kojom se dokazuje vlasništvo nad nekretninom,,te glede toga kako su zemljisne knjige javne i vi imate pravo podignuti z.k.izvadak na bilo koju nekretninu,za koju imate interes,sto ce te platiti oko 20 kuna,a za provjeru stanja možete koristi i web stranice ministarstva pravosuđa:http://e-izvadak.pravosudje.hr/home.htm pozdrav

Koliko mogu izvuci iz gospodjinih objava,kuca najvjerovatnije nije vidjela ni "g" od gruntovnice.

Postovana,znaci da kuca nije legalizovana,bar sam takvog misljenja,ako je izgradjena prije toliko godina onda se stjecu uvjeti za legalizaciju po sili zakona,sto bi morali dobiti napismeno od strane nadlezne institucije.Članak 153. Zakona o vlasnistvu i dr.stvarnim pravima propisuje,ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju, zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta..Ovo je iskljucivo moje subjektivno misljenje,i bez provjere navoda,nemozete se na isto pozivati u rjesavanju vaseg pravnog interesa.Pozdrav

To sto xx nasljednik nije podnio tuzbu na koju je upucen nepredstavlja smetnju da se postupak po vasoj tuzbi rijesi,u vasem konkretnom slucaju nekretnina koju je obuhvatio ugovor o poklonu je izuzeta iz ostavinske mase,te je na istoj i dalje ostavitelj knjizni vlasnik,dakle nasljednici nisu uknjizeni pa se postavlja pitanje razlog vase tuzbe,ocigledno da u istom ugovoru nedostaje ocitovana volja ostavitelja,usmjerena na to da se vi upisete kao vlasnik"tabularna isprava",,a kako je knjizni vlasnik umro,jedino njegovi pravni sljednici mogu dati potrebnu suglasnost za upis,ili da istu zamijeni sudska presuda..U pravnu valjanost darovnog ugovora necu ulazit jer traje parnicni postupak i svaki komentar je nezahvalan,no medjutim vi mozete i dalje u istom postupku koji vodite postaviti zahtjev (ako to vec niste)na utvrdjenje prethotnog pitanja odnosno utvrdjenja pravne valjanosti pravnog posla,gdje se isticanje takvog tuzbenog zahtjeva nebi smatralo preinakom tuzbe.I dalje sam misljenja da rjesavanje vase tuzbe nemoze biti uslovljeno na cekanje podnosenja tuzbe od strane xx nasljednika,koji je imao priliku da na vasu tuzbu odgovori protutuzbenim zahtjevom,sto bi bilo svrsihodno da se pravni odnos parnicnih strana rijesi u paketu.Puno je toga u vasem postu isprepletano da bi se mogao dati neki precizan odgovor,ali ipak kako god,vi se nebi smjeli oslanjati na savjete foruma,bez konsultacije odvjetnika koji bi imao uvid u cjelokupnu dokumentaciju.Pozdrav

Pa naravno,u redu K.S.Pozdrav.

Uz duzno postovanje,misljenja sam da nisu krivi propisi niti zakoni,a kamoli nekretnine,pokretnine koji su nijemi svjedoci opce ljudske pohlepe(bez uvrijede,ovo je za sveopci ljudski rod)znaci sve je do nas i naseg nacina razmisljanja.

Da li ste sigurni da su podstanari bez ikakvog pravnog akta u posjedu nekretnine.Osobnog sam misljenja da nisu,ipak imaju sklopljen ugovor o najmu sa jednim od suvlasnika konkretne nekretnine,koji ima pravo raspolagati svojim idealnim dijelom,medjutim jasno da je na taj nacin doslo do povrijedjivanja suvlasnickog idealnog dijela ostalih suvlasnika.

Postovani,ovdje su vam odredbe Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima,koje se odnose na zastitu vlasnistva,pa procitajte.Glava 7. Zaštita vlasništvaVlasnički zahtjev za povrat stvariČlanak 161.(1) Vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.(2) Vlasnikovo pravo iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno.(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ne pripada osobi koja je otuđila stvar u svoje ime, dok ta stvar još nije bila njezina, a poslijeju je stekla u vlasništvo.Prava vlasnička tužbaČlanak 162.(1) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobekoja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.(2) Vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari, pa ne može zahtijevati stvari kao što su gotov novac pomiješan s drugim gotovim novcem, vrijednosne papire na donositelja pomiješane sistovrsnima, ako ne postoje okolnosti iz kojih tužitelj ipak može dokazati svoje pravo vlasništva i iz kojih je tuženik morao znati da tu stvar ne smije prisvojiti.(3) Tuženik koji taji pred sudom da posjeduje stvar, a dokaže se da je posjeduje, mora već samo zbog toga predati tu stvar tužitelju u posjed, ali zadržava pravo da stvar natrag zahtijeva vlasničkom tužbom; a tko tvrdi daposjeduje neku stvar a ne posjeduje je, pa time vara tužitelja, odgovara za svu štetu koja iz toga proizlazi.(4) Tuženik koji je stvar posjedovao pa je posjed napustio pošto mu je dostavljena tužba, treba je o svome trošku predati tužitelju koji se ne bi htio držati pravoga posjednika, odnosno treba mu nadoknaditi punu vrijednost stvari.Posjednikovi prigovoriČlanak 163.(1) Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).(2) Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako izvodi svoje pravo na posjed od posrednoga posjednika, koji ima pravo na posjed te stvari, osim ako je posjed dobio posjednikod posrednog posjednika koji nije bio ovlašten da mu ga dade.(3) Ako posjednik stvari koja je bila otuđena ustupom, zahtijeva da je posjednik preda njezinu vlasniku, može novom vlasniku suprotstaviti i prigovore svoga prava na posjed koje bi imao prema ustupitelju.(4) Ako je tuženik nesamostalni posjednik, on se od zahtjeva da preda posjed stvari može braniti imenovanjem posrednoga samostalnog posjednika čiju višu vlast priznaje i iz čijega posjeda izvodi svoj posjed.Pravni položaj poštenoga posjednikaČlanak 164.(1) Pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristiprimjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.(2) Zahtijeva li vlasnik da posjednik preda stvar, pošteni posjednik može tražiti naknadu zanužne i korisne troškove koje je imao, te stvar zadržati dok mu oni ne budu naknađeni.(3) Nije koristan trošak onaj kojimje pošteni posjednik promijenio namjenu stvari, ako to vlasniku nije korisno.(4) Za troškove koji nisu ni nužni ni korisni ne može ni pošteni posjednik zahtijevati naknadu, ali ako mu ona ne bude ponuđena, može prije nego što vrati stvar odvojiti i sebi uzeti ono što joj je tim troškovima dodao, ako se to može učiniti bez oštećenja same stvari.(5) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je imao od stvari odbit će se od troškova koje posjednik osnovano traži.(6) Troškovi, kao i vrijednost plodova, obračunavaju se prema cijenama kad ih se naknađuje.(7) Pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari.Pravni položaj nepoštenoga posjednikaČlanak 165.(1) Nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale isve koristi koje je imao za vrijemesvojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.(2) Vlasnikovo traženje naknade izstavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana.(3) Nepošteni posjednik ima pravona naknadu troškova ako bi oni bili nužni i vlasniku; to mu pravo zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari.(4) Nepošteni posjednik nije ovlašten zadržati stvar dok mu ne budu naknađeni troškovi za koje traži naknadu, nego mora stvar predati bez odgode.(5) Ono što je posjednik dodao, učinivši troškove koji mu se ne naknađuju, ovlašten je odvojiti i sebi uzeti, ali jedino ako to može učiniti bez oštećenja same stvari.(6) Od časa kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenoga posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada.Vlasnička tužba predmnijevanoga vlasnikaČlanak 166.(1) Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit načinsvoga stjecanja stvari smatrat ćese vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju.(2) Predmnijevanom će vlasniku nanjegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on.(3) Predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari.(4) Predmnijevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojihse predmnjeva njegovo vlasništvoi činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika,kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je usuprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika.Zaštita od uznemiravanjaČlanak 167.(1) Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.(2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovihovlasti u pogledu te stvari; ako taosoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.(3) Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.(4) Pravo na zaštitu, poput onogakoji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravona zaštitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanoga vlasnika.Zaštita od povrede upisom uzemljišnoj knjiziČlanak 168.Ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasništva nevaljanim upisom u zemljišne knjige, vlasnik se ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnihprava daju pravila zemljišnoknjižnoga prava..

Tuzbeni zahtjev na zastitu prava vlasnistva nije vremenski ogranicen,pravo na podnosenje takve tuzbe nezastarijeva.

Postovani,pravnu valjanost vaseg ugovora mozete razmotriti nakon sto procitate odredbe Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/2005, 41/2008, 63/2008), koji propisuje da ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.Sukladno clanku 482 istog zakona, ugovor o darovanju nekretnine mora biti sklopljen u pisanom obliku, dok ugovor o darovanju bez prave predaje stvari čak mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave,kako je propisano u clanku 482. st. 2. istog zakona.U slučaju ne pridržavanja oblika ugovora, propisanog čl. 482., ugovor će biti ništetan, tj. isti neće proizvoditi pravne učinke. U praksi će darovatelj kada je predmet darovanja nekretnina, morati u najmanju ruku ovjeriti svoj potpis pred javnim bilježnikom, a sve kako bi bilo moguće ostvariti zakonom propisani modus stjecanja prava vlasništva na nekretninama, a što je upis u zemljišnu knjigu..Pozdrav

Postovani,dali postoji kupoprodajni ugovor za imovinu za koju navodite da je prodata ali je majka i dalje knjizna vlasnica,ako vec nemate vi takav dokaz onda stupite u kontakt sa kupcem pa mu objasnite sta je posrijedi,cak sta vise nek se pojavi na ostavinskoj raspravi.Pozdrav.

Postovani,nerazumljivo je da ste cekali 30 godina i da tetka premine,pa da se zapitate dali je ugovor pravno valjan,jer ste u navedeno vremenu mogli ispraviti sve negativnosti po pitanju sklopljenog pravnog posla,te se na temelju istog uknjiziti kao vlasnik nekretnine za zivota svoje tetke cime bi izbjegli situaciju u koju ste se doveli.Pozdrav

Ne,Ivane smatra se da prijedlog za upis prava vlasnistva nije podnijela nadlezna osoba,te se takav prijedlog valja odbaciti kao nedopusten.

Postovani,banka je mogla izvrsiti isplatu novca samo na osnovu rjesenja o nasljedjivanju s klauzulom pravomocnosti,te je nejasno na osnovu kakvog pravnog akta je banka utvrdila da je isplatu izvrsila ostaviteljevim nasljednicima,iz cega proizilazi da je iskljuciva odgovornost banke,a samim tim je nastao obvezno pravni odnos izmedju vas i konkretne banke.Pozdrav

Postovana,na koga je upisana kuca,ko je istu gradio i na kojem osnovu je usao u posjed drzavnog zemljista.Pozdrav