Spitfire

Zakon o šumama se mijenjao prije par godina no još uvijek je ostalo nekoliko nedoumice. Prema dostupnom tumačenju privatni šumoposjednici bi još uvijek trebali tražiti od nadležnog tijela suglasnost za prenamjenu šume i šumskog zemljišta u poljoprivrednu kulturu a za dodatna pojašnjenja bi se trebali obratiit uredu državne uprave na području gdje se nalazite.

Na temelju navedenog, bilo bi oportuno da vam ovlašteni mjernik utvrdi među prema katastarskom nacrtu a ako se susjed s time ne slaže neka traži sudsko uređenje međe a onda će je sud utvrđivati prema redoslijedu kojeg sam naveo, katastarski plan, sporazum susjeda a to imate i prema tome bi trebo utvrditi među.

Onda baš i ne zna svoj posao. Naime, kako u Zakonu o građevinskoj inspekciji tako i u Zakonu o državnoj inspekciji nakon što su sve inspekcije objedinjene u Državni inspektorat stoji, policija je obvezna, sukladno svojim ovlastima, pružiti pomoć ovlaštenom podnositelju zahtjeva-građevinskom inspektoru ako se prilikom nadzora ili izvršenja rješenja pruži otpor ili se on opravdano očekuje. Pa neka gospon onda prijeti a on odradi svoj posao kako treba. Jer protiv rješenja građ. inspektora nema se pravo izjaviti žalba, može se pokrenuti upravni spor.

Kao što rekoh, u teoriji je sve moguće. U prvom slučaju će se upisati osoba A kao onaj čija je predbilježba prva zaprimljena i opravdati je tabularnom a osobi B, kao i u drugom slučaju, ostaje tužba za povrat stečenoga bez osnove i naknadu štete s time da prodavatelj može i kazneno odgovarati zbog djela prijevare.

Kod sudskog uređenja međa se može uređivati na temelju katastarskog nacrta, sporazuma susjeda ako ga ima, posljednjeg mirnog posjeda i pravične ocjene suda. Ovaj redoslijed predstavlja i redoslijed na temelju kojeg će sud pokušati urediti među. Dakle, tek ako se međa ne može utvrditi na temelju katastarskog nacrta, pokušat će je utvrditi na temelju sporazuma itd.

U teoriji može, no osoba A će svoju predbilježbu opravdati tabularnom izjavom kada kupcu isplati ugovorenu cijenu i postati knjižni vlasnik.

U smislu čl. 172 ZPP-a oslobođenje od plaćanja troškova postupka obuhvaća oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i oslobođenje od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa. Dakle, oslobođenje se može odnositi isključivo na plaćanje pristojbi i predujmljivanje troškova vezanih uz dokazni postupak ali stranka koja izgubi u parnici ne može biti oslobođena obveze da svojem protivniku naknadi trošak parničnog postupka temeljem odredbi čl. 154 st. 3 ZPP-a, eventualno ih utvrditi djelomično ili da svaka stranka snosi svoje troškove ali to ovisi o uspjehu u parnici. Što se tiče sudskih pristojbi mogao bi se kao HRVI pozvati na čl. 11 st. 5 Zakona o sudskim pristojbama

Korisnik Miran je već odgovorio a ovo sam upitao zbog slučaja da je ovjeren tada bi kupac bio izvanknjižni vlasnik te eventualno mogao probati se uknjižiti tužbom u kojoj bi tražio da sudska odluka zamjeni taularnu izjavu. No to nije slučaj niti JB može samo tako ovjeriti ugovor bez prisustva prodavatelja ni iskazati istinitost postpisa onoga čije se knjižno pravo prenosi.

Ovo baš i neće ići samo tako jer za razvrgnuće isplatom treba osobito ozbiljan razlog koji brat nema, niti bi sudovi kao osobito ozbiljan razlog uzeli to što je večinski vlasnik a prema sudskoj praksi osobito ozbiljan razlog nije ni to što je npr. netko duže živio u nekretnini ili to što bi netko uložio i osposobio nekretninu za stanovanje ili bolje uvjete življenja. Da bi mogao razvrgnuti suvlasništvo isplatom bez ozbiljnog razloga treba mu barem 9/10 a niti to nema, Tako da je odgovor koirsnika Miran sasvim realan. Nekada bilo jer prema Ovršnom zakonu koji se primjenjuje kod razvrgnuća civilnom diobom, na prvom ročištu se nekretnina ne može prodati ispod četiri petine a na drugom ispod tri petine utvrđene vrijednosti nekretnine.

Ugovor je ovjeren kod JB?

Ako ugovor sadrži taularnu izjavu trenutno nikako. Eventualno kroz parnicu dokazivati i pobijati tu pravnu radnju.

Baš i ne jer susjed ima na raspolaganju posjedovnu tužbu tj., radilo bi se o posjedovnoj zaštiti energije, vode, plina i sl. koja se ostvaruje zaštitom posjeda stvari u funkciji kojoj služe, kuće, vikendice, stana, poslovne prostorije i sl.

Nije vam baš pitanje za pravni portal, no uvijek možete otići u podstanarstvo, iznajmiti stan i voditi svoj život ako ste tako odlučili.

Da.

Zvjezdica ispred broja označava česticu zgrade. Kada se traže podaci u ZK trebalo bi također ispred broja staviti * te bi se onda trebalo sve pravilno prikazati.

Eventualno po osnovi nasljednog prava kao nešto što će tek naslijediti i tada imati udio u nekretnini. Ili ako udio ili cijelu nekretninu steknu nekakovim pravnim poslom (darovni ugovor, ugovor o doživotnom uzdržavanju). Što se tiče ulaganja, moguće je potraživanje uloženoga no prema sudskoj praksi (koja je rijetka za ovakove slučajeve) samo u smislu obveznopravnog zahtjeva, ne i stvarnopravnoga. Dakle mogli bi u parnici tražiti naknadu uloženoga ali ne i udio u nekretnini.

Kako se etažira kuća s dvije sobe i kupatilom? Postoji li tu više samostalnih uporabnih cjelina da bi se moglo odrediti vlasništvo posebnih dijelova nekretnine tj. etažirati kuću? Baš i ne. Nadalje, međuvlasnički ugovor je ugovor predviđen za suvlasnike u višestambenim zgradama koje će tek urediti odnose prema Glavi 4, III dijela Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dakle opet odrediti vlasništvo posebnih dijelova nekretnine već postojećih građevina ili to rade u tek izgrađenim građevinama. U ovom slučaju je moguć nekakov suvlasnički ugovor kojim se određuje tko bi što koristio no time ili bilo čime drugim se ne riješava vlasništvo jer je ono rješeno, svi imaju u suvlasništvu određeni udio. Nažalost suvlasništvo je takovog karaktera da suvlasnici imaju određeni udio u nekretnini određen omjerom i taj udio koji se još naziva i idealnim dijelom je neodređen, može biti bilo koji dio u nekretnini. Međutim to ne znači da jedan suvlasnih može iznajmiti cijelu nekretninu na uštrb ostalih suvlasnika. Može uz suglasnost ostalih suvlasnika ili samo u veličini svog udjela jer je idealni dio može biti dio pravnog prometa što znači da se može iznajmiti ili prodati. Vaše rješenje je prvotno u dogovoru, da ako vam tako odgovara ostane osoba u najmu ali da se usuglasite oko toga svi i dijelite i korist ako već koristi cijelu kuću. Ako to nije opcija tažiti ćete da se točno odredi koji onda to dio najmoprimac može koristiti u skladu s omjerom suvlasnika najmodavca jer ZV jasno propisuje da suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava, no ako ni to ne ide uvijek možete u parnici zahtjevati uvođenje u suposjed ili razvrgnuti suvlasničku zajednicu.

Citirati ću vam ono najbitnije pa će vam možda biti jasnije,

Vidite moj prvi odgovor u Temi. Dakle, ako i u odredbama za provođenje vašeg prostornog plana piše isto, obiteljske kuće nemaju obvezu uvođenja pričuve i odabir upravitelja.

Možda bi vam na kraju ovo bilo najbolje rješenje jer osim promjene osobnog imena trebat će vam nova osobna, vozačka...

Imate u Predlošcima sastavljene predloške punomoći, možda vam je najzanimljivija linkana. Dakle ista je specijalna punomoć i ondnosi se nakonkretan posao, prodaju nekretnine. No na osnovu nje, ako vam ista nije dovoljna, možete sami sastaviti Opću punomoć koja se odnosi na odeđenu vrstu poslova kod raznih institucija.

Možda najjednostavnije kad budete u RH jer ćete uz zahtjev za promjenu osobnog imena trebati priožiti preslik osobne iskaznice, uvjerenje da se protiv vas ne vodi kazneni postupak a odvjetnik možete angažirati i iz razloga jer ćete uz prije navedeno (kao osoba koja se nalazi u inozemstvu) trebati priložiti i punomoć kojom određujete punomoćnika za primanje pismena u RH

Nema takove odredbe. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje samo da se predstavnika suvlasnika bira među suvlasnicima zgrade, dakle predstavnik mora biti suvlasnik zgrade dok se o ostalome suvlasnici dogovaraju ili nešto biraju na osnovu međuvlasničkog ugovora. Pa ako ni u MU nema takove odredbe tako što nije potrebno. Na kraju krajeva, predajom izjave i aneksa međuvlasničkog ugovora o novom predstavniku suvlasnika i članova vijeća upravitelju, starome je prestao mandat i nema on što više tražiti ovjereno ili ne. Jedino, a da bi imali sve čisto, valjalo bi da član vijeća koji će sudjelovati na sastancima i bude onaj naveden kao član a postupak izbora i tko može biti član dodate/izmjenite u MU.

Vidite Članak. Ukratko, prema sudskoj praksi nema vam pravo uskratiti korištenje el. energije.

Ako je u skladu s prostornim planom zašto ne. Doduše u redovnom postupku, koji dođe skuplji nego masovna legalizacija prema povoljnijem zakonu jer se traži papirologija kao da tek planirate graditi kuću.