Spitfire

Očitovanje volje stranaka na način kojim se pravni odnosi stvaraju, gase ili mijenjaju. U to se podrazumjevaju oporuke, ugovori , darovanje pa čak i dobrovoljno razvrgnuće koje se radi na temelju sporazuma (ugovora) stranaka o mijenjanju prvnih odnosa.

Ne, suvlasnički omjer se može promijeniti jedino nekim pravnim poslom, kojim bi u ovom slučaju jedan suvlasnik imao suvlasnički udio od 1/3 a drugi 2/3.

Prema ovome ne bi još nastupila zastara a za istu bi trebalo 6 godina. Međutim, ovo ne bi trebalo biti točno a niti bi ovo trealo biti moguće. No, nažalost ispada da je kod nas sve moguće. Naime, kada pogledate ovu Temu trebalo bi bit sve jednostavno i jasno. Ali kada pogledamo i drugu Temu onda vidimo da ipak nije. Jer je, istina je da Zakon o komunalnom gospodarstvu ne propisuje rok, međutim Opći porezni zakon jasno propisuje da taj zakon određuje odnose između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima. Među drugim javnim davanjima su jasno propisani i doprinosi kao davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanje određenih prava. Također je jasno propisano da se pod pojmom poreznog tijela smatraju tijelo državne uprave (PU) i upravno tijelo JLS. Pa tumačeći daljnje odredbe OPZ jasno dolazimo do zaključka da se i za donošenje rješenja o naplati komunalnog doprinosa primjenjuju odredbe koje govore da pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje (porezne) obveze zastarjeva u roku 6 godina (prije relativna/apsolutna, 3/6 godina) od dana od kada je zastara počela teći. Nažalost, upravno i parnično procesno pravo koliko je slično, u jednoj stvari je jako različito na što upozoravaju i eminentniji pravni stručnjaci a radi se o izvanrednom pravnom lijeku. Naime, da bi u upravnopravnom procesu koristili izvanredni pravni lijek o kojem bi odlučivalo tijelo van upravnog sudovanja (Vrhovni sud) i odlučivalo o zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude (Upravni sud/Visoki upravni sud) postoji određeni filtar. A to je DO. Prema tome stranka kao takova u upravnom sporu ne može ići s zahtjevom za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude prema Vrhovnom sudu nego mora poslati prijedlog za to DO koji ima diskrecijsko pravo odlučivanja po prijedlogu i eventualno upućivanje zahtjeva VS, a što znači da ga može i odbaciti. Tako da nije čudo da imamo presude kao iz druge teme i pozivanje na iste.

Je moguće je a potpis na punomoći za tu vrstu posla mora biti ovjeren sukladno čl. 58 ZZK.

Jedino što se može naći je da se novac šalje poštom na adresu zatvora s imenom zatvorenika. No kako to nije nešto posebno detaljno najbolje vam je nazvati sam zatvor i dobiti točnu informaciju, a broj imate online.

Nema nekog posebnog roka, tj. građevinska inspekcija izlazi na teren po nekakovom planu rada.

Da.

Vidite Temu.

Nije ni jedno ni drugo.

Naravno da možete i uputiti ga na čl. 107 Zakona o vlasništvu pa neka traži da sud u izvanparničnom postupku odredi pristup na vaše ali će on, uzevši u obzir sve okolnosti, odrediti na koji način, u kojem vremenskom roku i što s eventualnom štetom i naknadom za korištenje tuđe nekretnine.

Ako planirana građevina projektom ne odstupa u pogledu veličine od prvotno projektirane (ne povečava se njen oblik u bilo gojem pogledu), ne nisu. Rijetko da je takovo što propisano. Svi PP koji imaju propisanu visinu do 4-5 etaža određuju samo tri metra. Isti je odgovor kao i na prethodno pitanje.

Može tražiti no sudska praksa je iskristalizirala pravnu situaciju u pogledu stjecanja prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkim dijelovima od strane suvlasnika posjednika cijele stvari,a to je da takav posjed nije pošten, slijedom čega tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva treba odbiti kao neutemeljen, uz iznimku ako se tuženici u postupku jasno očituju da predmetni suvlasnički dijelovi nisu njihovo vlasništvo i da su upisani formalno. Kako je Zakonom o nasljeđivanju bračna i izvanbračna zajednica izjednačena, ostavitelja bi nasljeđivali njegova djeca i bračni drug. Ako ostavitelj nije imao potomaka nasljeđuju ga njegovi roditelji i bračni drug. No ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu. Vi biste eventualno bili u nasljednom redu da nema izvanbračnog druga.

Vjerovatno ne.

Ograda balkona je dio pročelja zgrade te kao takva spada pod zajedničke dijelove zgrade. Ostalo pripada vlasništvu posebnog dijela nekretnine ako međuvlasničkim ugovorom nije određeno drugačije. Uz suglasnost suvlasnika da.

Izjavu o brisanju ili brisovno očitovanje s ovjerenim potpisom vjerovnika. Ne, vidi se pravni slijed u ZK.

Suvlasnici zemljišta. Provesti upis građevine kroz katastar i ZK i to po mogućnosti parcelacijom da se maknete iz suvlasništva zemljišta. Naravno da vam je potrebno da je građevina legalno izgrađena, pa pokušati to preko rješenja o utvrđivanju građevinske čestice. Ili ako je slučajno već evidentirana u katastru, elaboratom uskladiti stanje katastra i ZK, no svakako vam treba angažman ovl. geodetskog ureda.

Ili je krivo pročitano i shvaćeno, ili krivo napisano. Kako napisah već, svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće pa ako sud utvrdi da nema druge mogućnosti za razvrgnuće, ide se na civilnu diobu tj. prodaju putem dražbe. Jedino što morate biti svjesni činjenice da se na dražbi nekretnina može prodati dobrano ispod realne cijene odnosno tržišne vrijednosti koju utvrdi vještak.

Trenutno im možete darovati ono i onako kao što je upisano u ZK, udio u nekretnini koja je u naravi zemljište.

Kupca i štiti ugovor kao i povjerenje u zemljišne knjige a jedna od stavki u ugovoru bude da je prodavatelj jedini vlasnik te da na nekrentini nema neupisanih potraživanja, no što god vi uglavili u ugovor navedeni slučaj je teoretski moguć no rijedak u praksi.

Naravno da je moguće jer svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće, a postupak se pokreće prijedlogom za razvrgnuće u izvanparničnom postupku nadležnom sudu.

Koja izgleda nikada nije tražila objedinjavanje omjera da bi bila 1/1 ili ih nije mogla objediniti jer su bili upisani na drugim pravnim temeljima, no vi to možete zahtjevati prilikom uknjižbe.

Naravno da u ovom slučaju ima i bez obzira je li tko podnio zahtjev za uknjižbu prvenstveni red traje a čak prvenstveni red postavljača pitanja istječe protekom godine dana, dakle 2020. Zato sam i pitao kada je stavljena prva zabilježba nadajući se da je i prva u tome roku no tek izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama godinama daleko iza 2008 je taj rok i stavljen a svi ostali postupci se rješavaju prema odredbama zakona u vrijeme kada je započet postupak. Dakle imate zabilježbu osobnih odnosa koja kao prvenstveni red ima snagu i jedino što je odvjetnik i mogao je ono što mu Zakon o obveznim odnosima dopušta (utjecaj smrti davatelja uzdržavanja na ugovor o doživotnom uzdržavanju), a to je da u slučaju smrti davatelja uzdržavanja njegova prava i obveze prelaze na nasljednike, a ako ne pristanu na produženje ugovora ili ih (kao u ovom slučaju) nema ugovor se raskida, no to treba utvrditi sud rješenjem i o toj valjanoj ispravi za brisanje govorim od početka.

Kada je taj ugovor sklopljen tj. kada je stavljena zabilježba u ZK? Problem je u tome što se radi o zabilježbi istoga ugovora, pa tako pretpostavka zabilježbe osobnih odnosa jest da je već nastao osobnoi odnos čija se zabilježba zahtjeva, što se dokazuje ispravama te se zailježbom ti odnosi publiciraju i djeluju apsolutno. No, kako se dokazuje valjanim ispravama tako je i za njeno brisanje potrebna isprava te ni stric nije samo tako mogao tražiti brisanje zailježbe bez isprave koja bi u tome slučaju bio priloženi raskid ugovora. Tada, kao ni sada ZK odjel ne može istu brisati bez isprave, a smrtni list nije takova isprava. Na žalost ćete morati čekati tu nekakovu presudu koja bi bila valjana isprava, no moguće je i drugo rješenje u zavisnosti od odgovora na pravo pitanje. Kako prema pozitivnim propisima nije dozvoljeno reklamiranje odvjetnika, u što bi se javna preporuka mogla ubrojiti, možete isti upit postaviti u podforumu Tražim odvjetnika gdje bi vam se zainteresirani mogli javiti.

Teško jer je vlasnik građevine koja se gradi dužan priključiti svoju građevinu na komunalne vodne građevine sukladno posebnim uvjetima priključenja prije tehničkog pregleda za ishođenje uporabne dozvole prema propisima o gradnji. No kako Pravilnik o tehničkom pregledu dozvoljava da se netko od javnopravnih tijela ne pojavi na tehničkom pregledu nego da se samo pismeno usuglasi s izdavanjem UD, tako je "moguće" dobiti i uporabnu bez priključka struje. Tužiti se uvijek može no oportuno je probati se dogovoriti. Stavite na papir cijenu priključka pa vidite isplati li se vama a posebno prodavatelju vući se po sudu.

Na ovakovo postavljeno pitanje odgovor bi bio ne, ne može. Naime, građevina kao takova je zasebna cjelina a je li građenjem prekoračena međa ili se nešto drugo desilo poslije ostaje nepoznato no u svakom slučaju odgovor bi bio isti.