Spitfire

Momcovi, radni staž prije rata, bio on 1 ili nijedan dan vam nema veze s određivanjem postotka invalidnosti niti može biti 100% samo na osnovu toga što se nije imalo radnog staža prije rata. Omjer invalidnosti je postotak oštečenja organizma i to dio koji je posljedica ranjavanja, ozljede ili bolesti vezan uz sudjelovanje u DR kao vojni, a ostatak se računa kao civilni dio, u prijevodu preostala radna sposobnost za eventualan rad u civilstvu. Za 100 % vojne invalidnosti treba i mati dobrano oštečenje dijela tijela kao posljedica ranjavanja, ozljede ili teža bolest (npr. otkazivanje bubrega) kao posljedica sudjelovanja u DR. Prema tome, sama žalba nema nekog velikog smisla osim ako se ima papirologija za eventualno povečanje vojnog dijela, a to u slučaju samo bolesti povezane s psihom može biti (uz dosta lude sreće) max 40%.

Naravno, na Općinskom sudu podnesete Prijedlog za naknadno pronađenu imovinu. Sam predložak Prijedloga vjerojatno postoji na stranicama suda te upišete br rješenja prethodne ostavinske iza majke prema kojem bi ga isti JB dobio u rad jer je upoznat sa slučajem i trebao bi ga imati u arhivi. Pošto se u postupku naknadno pronađene imovine ne gledaju prijašnji ustupci a da se ne bi ponavljao postupak ostavinske rasprave nego da se imovina rasporedi rješenjem na temelju prijašnjeg rješenja o nasljeđivanju, valjalo bi vam priložiti očev smrtni list.

Da, no mora obvezno u ugovoru biti odredba kojom su ugovorne strane suglasne da daroprimac stupa u posjed suvlasničkog djela odmah po potpisu ugovora.

Na početku teme vjerujem da već imate odgovor na vaše pitanje. Strogo zakonski, treba jer time povečavate gabarite građevine određene prvotnim projektom.

Strogo zakonski, zastara se prekida podnošenjem tužbe i počinje isponova teći od dana okončanja toga postupka a okončanje je svakako pravomoćna presuda.

U parnicu se ne mora ići ako je onaj tko je primio dar suglasan da ga dragovoljno vrati, u svakom drugom slučajuse ide a dali joj se isplati samo ona zna.

Dobro, no ako u istoj nije izričito navedeno ono što sam iznad napisao sestra ima pravo zahtjevati nužni dio.

Ne. Nužnog nasljednika se može eventualno oporukom isključiti iz nasljedstva ako se teže ogriješio prema ostavitelju, namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema ostavitelju, bračnom drugu i sl.te ako se odao neradu inepoštenu životu. Isto ga tako u oporuci može na izričit način lišiti u cjelini ili dijelu njegova nužnog dijela u korist njegovih potomaka ako je prezadužen ili je rasipnik. Nema ovo nikakovog smisla niti zakonskog uporišta. Bi li onda trebali svi bliski srodnici davati suglasnost? Sama suglasnost ne znači da se odriču nužnog dijela a koji ionako moraju sami zahtjevati jer ni sud a niti JB kao povjerenik suda ne paze na to po službenoj dužnosti.

5 godina.

Pa ako smatra da joj je povrijeđen nužni dio neka traži povrat dara, a to je ta 1/108 prije građevinskih radova i nastanka nove stvari, tj. nove kuće.

Prema Zakonu o obveznim odnosima, stjecanje bez osnove i zahtjev za povrat uloženog gdje je opći zastarni rok 5 godina.

Prema navedenome moguće bi bile dvije situacije, ulaganje u tuđu nekretninu i pravo građenja jer je problematična gradnja na mjestu stare kuće. Međutim, kod ulaganja u tuđu nekretninu se radi o dogradnji, nadogradnji, preuređenju i sl. te se u tome slučaju može postavljati obveznopravni zahtjev odnosno nadoknadu uloženog. Kako bih ja više naginjao ovom drugom slučaju, prava građenja, u tome slučaju bi pošteni graditelj mogao postavljati stvarnopravni zahjev odnosno prema odredbama ZV-a, a kako bi se u ovom slučaju radilo o poštenom graditelju i nepoštenom vlasniku, pravni učinci takovog građenja su da izgrađena građevina ima pripasti graditelju a vlasnik zemljišta bi mogao tražiti samo nadoknadu tržišne vrijednosti zemljišta. Prema navedenom vam je jasno da se bilo koji od navedenih slučajeva može riješiti jedino pred sudom a koji predmet tužbenog zahtjeva bi bio relevantan za parnicu vjerovatno bi vam bolje objasnio odvjetnik koji bi sagledao sve činjenice i svakako vam bio potreban da vas vodi kroz postupak.

Lijepo, zakon joj omogućuje da proda svoj suvlasnički udio i za to ne treba suglasnost ili dopuštenje ostalih suvlasnika. Ne, smije koristiti onoliko koliko odgovara suvlasničkom udjelu od 1/3, dakle cca 2,6 ha. No kako je to idealni dio, to može biti bilo koji dio u cijeloj nekretnini dok se ne dogovorite tko koji dio koristi ili se napravi parcelacija ako i kada bude moguća. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Ne jer je to određeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku NN 80/2022 koji je na snazi od 19. 07. 2022 i ne odnosi se na postupke pokrenute prije ovih izmjena. Ništa posebno, formalan postupak u kojem će vas se upitati ostajete li pri svojim navodima u tužbi, protustranku ostaje li pri odgovoru na tužbu, zaključiti prethodni postupak, otvoriti glavnu raspravu i vjerovatno je odmah okončati te odredti datum za donošenje presude.

U sporovima male vrijednosti postupak bi trebao biti okončan u razumnom roku a svakako u roku kraćem od godine dana od dana podnošenja tužbe. Prethodni postupak je pripremno ročište no u sporovima male vrijednosti taj se trenutak pomiće unatrag pa stranke moraju iznijeti činjenice i dokaze već u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

Eventualno na način određen u čl. 40 Zakona o najmu stanova.

Sudac pojedinac je trebao sazvati ročište za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka (prije toga dostaviti primjer prijedloga protivnoj stranci koja bi u roku 15 dana imala pravo odgovoriti na prijedlog) te nakon toga dostaviti predmet višem sudu (jer ste naveli da je isti donio presudu) radi donošenja odluke. Svi predmeti od proglašenja pandemije su usporeni pa je moguće da zbog toga i vaš prijedlog o ponavljanju čeka red jer sudac postupa po predmetima onako kako dolaze. Eventualno bi u žalbi na rješenje o ovrsi mogli navesti da se istoj protivite dok se ne riješi prethodno pitanje (vaš prijedlog o ponavljanju postupka). Hoće li to dovesti do prekida postupka o ovrsi dvojim ali barem ćete dati do znanja sucu da postoji isti prijedlog pa se možda nešto i pokrene. Hoće li viši sud ponoviti postupak ovisi samo o tome što ste naveli kao razlog (pretpostavljam da se radi o tč. 10 st. 1 čl. 421 ZPP-a) i dokazima koji to potkrepljuju. Ako viši sud ustanovi da je prijedlog za ponavljanje postupka opravdan, ukinut će svoju odluku i donijeti novu odluku o glavnoj stvari.

Pojednostavljeno, vi ste gradili kuću u dvorištu tj. na nekretnini gdje već postoji jedna kuća a sve je u vlasništvu suprugovor oca?

U upravnom odjelu JLS za prostorno uređenje i gradnju ili sami probajte proučiti odredbe za provođenje prostornog plana gdje je određeno što se može i pod kojim uvjetima.

Tako je, smrću stranke u postupku isti se obustavlja i samo o tome se donosi rješenje.

Nema smisla jer je tu RH najmanje kriva. Naime, to što ista radi u suradnji s DGU je propisano zakonom a sve u svrhu državne izmjere/homogenizacije/usklađivanja digitalnih i analognih planova te u tu svrhu angažira izvođača a koji opt sukladno propisima poziva vlasnike/nositelje prava na česticama da označe međe i prema tome sastavljaju novi plan i prikupljaju podatke o nositeljima prava na istima. Pa je lako moguće da je dotični idto napravio i takovi su podaci upisani. A što se tiče ovoga, ugovor je samo dokument o pravnom poslu između stranaka koji ako ima sve propisane elemente služi za upis vlasništva u ZK. O tome jasno govori Zakon o vlasništvu na način da se vlasništvo nekretnine stječe uknjižbom u ZK. Dokle god ugovor nije proveden u ZK kupci su samo vanknjižni vlasnici te ni RH a ni bilo tko drugi osim stranaka ne zna a ni ne mora znati da ugovor postoji poradi načela povjerenja u ZK.

Ne.

Ne, SKDD je Središnje klirinško depozitarno društvo, tj. središnji depozitorij vrijednosnih papira i vode podatke o izdavateljima, vrijednosnim papirima, imateljima vrijednosnih papira itd. Imate na njihovoj stranici info telefon gdje objasnite da ste dobili dionice temeljem hrvi, pitate šta vas zanima i reći će vam sve što trebate

Isključiva nadležnost suda RH postoji u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretnini u vlasništvu građana ako se nekretnina nalazi na teritoriju RH. Međutim za vlasničkopravne odnose i druga prava na stvarima koja nisu na teritoriju RH (a stvar je pokretna ili nepokretna, dakle pokretnina ili nekretnina), mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi.

Koja bi mogla završiti kaznenom prijavom za KD Nedozvoljene uporabe osobnih podataka (čl. 146 KZ) ako se netko nađe oštećen ovom radnjom.