Ruby_Danderfluff

Ne javnim putem, koliko je meni poznato.

Poštovani, s obzirom da ste istovjetan upit postavili u PF Radno i socijalno pravo, onaj sam upit uklonila, s obzirom da više pripada u ovaj PF.

U Zakonu o najmu stanova ne postoji takva odredba, pa analogno prirodi obveznih odnosa, što nije zabranjeno, dopušteno je ako nije protivno načelu savjesnosti i poštenja. No izmjenu visine najamnine druga strana ne mora prihvatiti.

Svatko duguje pola otplaćenoga drugoj strani. Dakle, ona Vama pola od Vašeg kredita, što je 46.500,00 kn, Vi njoj pola od otplaćenog kredita, što je 14.000,00 kn. Kad se to prebije, ona bi Vama po kreditima bila dužna 32.500,00 kn, je li tako? No nemojte zaboraviti da ste zajedno stekli i stan, čija se polovica predmnijeva da je i njezina, iako nije upisana u zk, pa bi ste Vi trebali njoj dopustiti upis u njezinu polovicu, hm? A automobil, jeste li i njega stekli radom za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice?

U svakom se slučaju traži plaćanje pristojbe, bez brige, neovisno je li zahtjev osnovan ili neosnovan. No s tim u svezi, sud ga ne može odbaciti bez zakazivanja ročišta (odbacuje se samo ako je formalno nevaljan, ako nisu naznačeni svi potrebni elementi potrebni za podneske koji se upućuju sudu, a i tada tek nakon što sud pozove podnositelja da ga ispravi, a on to ne učini u ostavljenom roku; kad je zahtjev sadržajno neosnovan, on se odbija a ne odbacuje, i to može sud tek nakon što je dozvolio objema stranama da se neposredno i usmeno izjasne).

To je to, i također potvrđujem da nikakvog govora o otmici ne može biti dok god sud nije donio odluku s kojim roditeljem će dijete živjeti.

Može, žalba na rješenje u upravnom postupku je 625,00 kn + PDV, ostalo ovisi o dogovoru, ali sastav dopisa je 250,00 kn + PDV po dopisu.

Obično se naplaćuje po pravomoćnosti predmeta za koji je punomoć dana, a visina nagrade ovisi o vrijednosti predmeta spora (imate u odvjetničkoj tarifi tablicu br. 7. pa provjerite). U Hrvatskoj ne postoji pro bono koji se može pravdati kao u Americi, jedini "pro bono" koji odvjetnici mogu davati jest onaj reguliran sustavom besplatne pravne pomoći putem ureda državne uprave ili rješenjem Hrvatske odvjetničke komore (inače odvjetnika također može pričepiti Porezna uprava da je uzeo novac na crno i naplatiti mu porez i kaznu u takvoj situaciji).

Upitajte za ovo svog liječnika opće prakse prvo.

Ako mislite da Vam je time narušila čast i ugled, jer nije točno da se svima predstavljate kao gospođa, imate mogućnost privatno tužiti dotičnu za neko od kaznenih djela protiv časti i ugleda (uvreda, kleveta, sramoćenje), međutim, nekako djeluje previše benigno da bi se uopće vrijedilo upuštati u cijelu tu priču, trošiti novac i svoje vrijeme radi toga. Hoćete li imati problema zbog toga što je ona to napisala?

Po čl. 107. ZOR-a, ako radnik poslodavcu na radu ili u vezi s radom uzrokuje štetu, dužan ju je naknaditi. No, prema mom mišljenju, trebalo bi osporavati ovakvu odredbu jer štetu treba moći i dokazati, u čemu se sastoji, kakvo je narušenje imovine poslodavca nastalo zbog otkaza ugovora, a i visinu takve štete koja je jednostrano određena od strane poslodavca. No, ne znam kako ovakve odredbe prolaze u praksi.

Otkazni rok je u takvoj situaciji 2 tjedna, ako nije drugačije određeno ugovorima ili pravilnikom o radu. Mislim da ako poslodavac fitilji na tome, da radnik nema izbora, dužan je poslodavcu odraditi otkazni rok (bolje bi bilo da sklope sporazumni raskid ugovora o radu, gdje bi poslodavac radnika oslobodio obveze da odradi otkazni rok). Krajnje konzekvence koje poslodavac može nametnuti radniku koji ne poštuje odredbe ugovora o radu koje se tiču odrađivanja otkaznog roka jesu: otkaz ugovora o radu (što već imate) i naknada štete zbog nepoštovanja ugovornih obveza, ako je šteta nastala.

Sve je moguće, ali bi sve moralo ići napismeno: ponuda za novo radno mjesto, Vaše odbijanje, otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, Vaše odbijanje, odluka o otkazu. Ništa ovako rekla-kazala.

Ima, za inspektora rada može se imenovati osoba visoke stručne spreme, pravne struke.

Ne znam što bih Vam rekla osim da Vas uputim na odredbe Obiteljskog zakona, čl. 40. - 42., o bračnom ugovoru, koje još uvijek vrijede i postoje. U čl. 40. se govori o postojećoj i BUDUĆOJ imovini, dakle, može se zaštititi buduća imovina. Isto vrijedi: sve što je bračni drug stekao radom za vrijeme trajanja bračne zajednice (iznajmljivanjem apartmana), bračna je stečevina i tek se ugovorom može drugačije urediti stjecanje tih dobara.

Mogu samo ponoviti da radnja odricanja od srodnika nema nikakvog značenja.

Strogo gledajući, naknadu za bolovanje dobivate zbog privremene nesposobnosti za rad (to Vam i piše na doznakama, da ste privremeno nesposobni za rad) - pa onda ili ste sposobni, ili niste sposobni za rad. Međutim, jeste li za jednu vrstu rada sposobni, a za drugu niste, treba utvrditi liječnik.

Da, i ja bih rekla po njihovom odgovoru da Car policy ne postoji. Ovisi koliko ste spremni fitiljiti oko toga i kako će Vam to utjecati na sigurnost radnog mjesta.

Ne, mislim od poslodavca? Odluku o premještaju i slično, na što biste mogli ulagati zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa?

Zar ne možete to činiti kao privatni iznajmljivač, po posebnom režimu koji ide za privatne iznajmljivače? Mislim da je to za Vas najjeftinija opcija.

Ja sam shvatila da je ta osoba Hrvat iz Gunje.

Nije ušlo u sastav ostavine, iako je oporukom određeno da se dijeli na 1/2. Predlažem da se dogovorite da postupite po volji ostavitelja unatoč tome i podijelite novac od prodaje na pola.

Pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi zastarijeva nakon proteka 10 godina od pravomoćnosti, za koje ne znamo kad je nastupilo.

Mislim da se po takvim policama isplaćuje samo stvarna materijalna šteta, jedino ne znam na koji način se utvrđuje da već niste izvršili isplatu kod drugog osiguravajućeg društva jer koliko znam, osiguravajuća društva ne dijele među sobom podatke o klijentima po dobrovoljnim osiguranjima.

https://www.porezna-uprava.hr/Gradani/Stranice/UtvrdivanjeRezidentnosti.aspx