Ruby_Danderfluff

Prisilno naplative nisu.

Možda bi Vam pomoglo da razumijete bolje što znači "pravomoćnost" - laički rečeno, pravomoćno rješenje je ono na koje više ne postoji mogućnost žalbe: dakle, ili ono čija je žalba odbijena, ili ono na koje je protekao rok za žalbu, a stranka se nije žalila. Vi ste u ovoj drugoj kategoriji, ali ako ste imali opravdan razlog za propuštanje roka, imate pravo podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, odnosno kao da rok protiv Vas još nije protekao. Tada možete uložiti žalbu (pod uvjetom da od proteka roka nije prošlo više od dva mjeseca. Jeste li rješenje primili prije više od dva mjeseca?

Plaćanje novih tražbina koje su nastale odobrava povjerenik PN za tu pravnu osobu, a odobrava se plaćanje samo onih obveza koje su nužne za nastavak poslovanja (npr. struja, nabava sirovina i sl.). Prisilna naplata mora čekati okončanje PN.

Možete ako tražite povrat u prijašnje stanje jer niste mogli niti sudjelovati niti uputiti pismeno, jer ste bili u bolnici, i istovremeno sa zahtjevom za povrat u prijašnje stanje podnesete žalbu na predmetno rješenje.

S ovim se slažem, često ljudi upadnu u zamku da angažiraju odvjetnika koji je medijski eksponiran i slovi kao ugledan jer je branio poznate osobe (čak iz Vašeg opisa naslućujem tko ovo može biti, jer je notoran po tome), i onda budu jako nezadovoljni. Pratim ovu temu i ono što Vam mogu savjetovati jest sljedeće: - ako želite napakostiti odvjetniku, možete ga prijaviti Poreznoj za uzimanje novca na crno, za neuplatu poreza, kazneno ga prijaviti za utaju poreza i neuredno vođenje poslovnih knjiga, možete s pričom o njemu ići u medije (ili ga barem prijetnjom za navedeno prisiliti da povuče ovrhu i da zaboravi priču); no, - ako ništa od navedenog iznosa nije preko Tarife (a u određenim slučajevima odvjetnici imaju u Tarifi da mogu naplaćivati 50% više od Tarife, ako je predmet kompliciran), bojim se da ćete s kaznenom prijavom za prijevaru ili tužbom radi naknade štete teško uspjeti, no svi su odvjetnici osigurani od profesionalne odgovornosti kod osiguravajućih društava, pa možete podnijeti odštetni zahtjev protiv tog odvjetnika za naknadu štete kod osiguravajućeg društva...

Nažalost, ovršna isprava zastarijeva za deset godina, pa dok god imaju važeću i nezastarjelu ovršnu ispravu, kao ovrhovoditelj mogu birati kad će se početi naplaćivati.

Javni bilježnik Vam na to rješenje koje imate mora lupiti štambilj s klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti, vjerojatno Vas zato traže da im date original rješenja da na njega mogu lupiti taj štambilj s datumom.

Razumijem što pitate: morate li radniku i dalje plaćati plaću, iako on ne obavlja poslove za koje je sklopljen ugovor o radu? Nažalost, da, sve dok ima ugovor o radu koji nije otkazan. On ne može zadržati taj ugovor i taj se ugovor mora otkazati - poslodavac mora izdržati još plaće za vrijeme otkaznog roka i godišnjeg odmora, ali nije dužan trpjeti radnika koji ne može obavljati poslove radi kojih je zaposlen.

Možete li detaljnije opisati što mislite pod "unuku je virtualno pripisana imovina"? Oni su se načelno dogovorili, ali nema nikakvog ugovora ili pisanog traga o njihovom dogovoru? Ili su sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju? Ili su već napravili (stvarno, a ne virtualno) ustup imovine za života?

U kojem biste smislu htjeli dalje postupati - želite li podnijeti kaznenu prijavu protiv navedenog odvjetnika? Disciplinsku rijavu HOK-u? Nažalost, dokaza o plaćanju nemate, osim iskaza svjedoka (ako je novac dan pred svjedocima), pa pokušajte tako osporavati rješenje o ovrsi, da dodatno zamutite vodu. Ne želim da dobijete dojam da podržavam ovakvo ponašanje i postupanje odvjetnika, daleko od toga, zato odvjetništvo i jest na tako lošem glasu, ali se bojim da ćete bez isprava i svjedoka teško dokazati da Vas je navedeni, nekoć ugledni odvjetnik, prevario.

Po čl. 8. ZV-a, koristi pripadaju onome kome pripada i stvar ili pravo koja ih donosi, osim ako na posebnom pravnom temelju ne pripadaju nekome drugome. Tko se na postojanje takvog pravnog temelja poziva, mora ga i dokazati. Dakle, jasno Vam je: suvlasnici imaju pravo na koristi od stvari koja ih daje, osim ako netko na posebnom pravnom temelju nema pravo na koristi, a taj to tada mora i dokazati.

Nema na čemu, nadam se samo da ste još uvijek u roku za žalbu na to rješenje

Puno tu ima pitanja - o kakvom se proizvodu radi, je li njegov uvoz slobodan? Kako biste ga prodavali? Jeste li se baš namjerili da to mora biti obrt ili može biti i nešto drugo? Koliko znam, morate prvo registrirati Vaš poslovni model (obrt, trgovačko društvo, udrugu, zadrugu...), da biste mogli naručivati, morali biste ispunjavati minimalne tehničke uvjete za djelatnost trgovine, pa si tu pročitajte brošuru MINGO, ono što morate ispuniti će Vam kroz taj dokument postati jasnije.

Ne znam je li se nešto mijenjalo od 01.01.2017. godine (jer se dosta stvari mijenjalo, posebno za j.d.o.o.-e), ali ja ne znam da j.d.o.o. mora imati zaposlenih. Ako ste Vi kao osnivač i direktor osigurani (mirovinsko i zdravstveno) po nekoj drugoj osnovi, odnosno kao nečiji tuđi zaposlenik, onda se ne morate prijavljivati u vlastiti j.d.o.o. kao zaposlenik i ne morate tamo plaćati doprinose. Doduše, provjerite ovo kod knjigovođe, moguće je da se nešto mijenjalo. Međutim, ako je problem što ne možete obavljati dva radna vremena i trebate nekoga zaposliti da stvarno obavlja poslove, onda taj problem imate i kod obrta i kod udruge. Kod obrta je posebno problem što ako otvorite obrt, poreze i doprinose Vam plaća i poslodavac, ali ste si ih dužni plaćati i sami, dakle, plaćali biste dvostruke poreze i doprinose, iz kojih razloga Vas savjetujem da odustanete od opcije obrta. Što je "caka" kod udruge? Oporezuje se samo dobit iz gospodarske djelatnosti. Kod j.d.o.o.-a se oporezuje dobit, i to stopom od 20% (12% ako ostvarujete manje od 3 milijuna kuna, i to nakon što se odbiju porezno priznati troškovi, dakle, čista dobit), ali cjelokupna dobit, iz cjelokupnog poslovanja. Kod obrta, ako je uobičajeni obrt, oporezuje se dohodak (isto nakon odbitka porezno priznatih troškova, dakle, čisti dohodak koji biste si isplatili). Kod udruge, dobit od članarina, poklona, donacija i sl. se ne oporezuje, već samo ono što ste ostvarili kao višak nakon što ste uložili u svoje društvene, zdravstvene i ostale ciljeve udruge. Praktički, može Vam se dogoditi da ne plaćate porez na dobit (ali je isto i s j.d.o.o.-om, ne plaćate porez na dobit ako dobiti nema). Međutim, tu morate biti kreativni (ili s registra udruga skinuti statut neke od takvih udruga) i napisati statut koji kaže da se ova udruga osniva radi promocije, unapređenja zdravlja kroz alternativne sportske i medicinske tretmane i postupke itd. BTW, to što ne biste kao udruga plaćali pretjerani porez na dobit, istovremeno ne znači da ne biste imali troškova - knjigovođa (specijaliziran za j.d.o.o.-e ili udruge), zakup prostora, zapošljavanje ili eventualna naknada osobama koje biste angažirali (time da, ako to hoćete legalno, to treba biti kroz plaćanje poreza na ugovor o djelu), web-stranica, Vaše vrijeme da i ne spominjemo... Ima tu troškova.

Sad sam konzultirala opće uvjete za osiguranje života kod jednog osiguratelja, i oni za rizik samoubojstva kažu ovako: ako je samoubojstvo počinjeno u prvoj godini od sklapanja police, rizik je isključen, dakle, uopće se ne isplaćuje. Ako je počinjeno u godinama od 1-3 od sklapanja police, isplaćuje se samo matematička pričuva (dakle, uplaćeni iznos umanjen za troškove osiguratelja, ali nešto se dobije ipak van). Ako je od treće godine pa nadalje, te se dokaže da je samoubojstvo počinjeno u okolnostima duševne poremećenosti volje, osigurnina se isplaćuje u cijelosti. Međutim, ograđujem se time da b) ne znam je li u ovom slučaju ima sklopljene police osiguranja života i b) kad je samoubojstvo počinjeno te da li uvjeti nekog drugog osiguratelja kažu nešto drugačije.

Po mom mišljenju, poslodavac treba odmah pisano upozoriti radnika na obvezu da se podvrgne liječničkom pregledu (po čl. 119. ZOR-a, postupak prije otkazivanja), ako on to i dalje u roku od, primjerice, osam dana, odbija, dati mu pravo na pisanu obranu i uručiti mu otkaz, i to redovni otkaz skrivljenim ponašanjem radnika. Za vrijeme otkaznog roka osloboditi ga obveze rada (jer ionako ne smije raditi) i pretrpjeti ta dva-tri mjeseca njegove plaće (koliko je radnik bio zaposlen kod poslodavca?) Ima pravo na neiskorišteni godišnji odmor, ali nema pravo na otpremninu jer mu je otkazano skrivljenim ponašanjem. Ako on želi dolaziti, neka dolazi, ali neka sjedi u kutu bez sredstava za rad, jer ionako ne smije ništa raditi bez liječničkog pregleda.

A posebno je pitanje što je s činjenicom da je njegov brat nakon njegove smrti raspolagao njegovom imovinom, ali ne i za njegove dugove, zbog čega bi njega trebalo upozoriti da ono čime se koristio, izvoli vratiti kako bi išlo za podmirenje dugova.

Slažem se, ima tu niz prednosti - porezne, imovinske i sl. (nešto je kompliciranije knjigovodstvo i porezno opterećenje je različito, ali svemu se mogu naći prednosti i nedostaci).

Ni za što.

Savjetujem Vam da regulirate ovo pitanje nekim međusobnim pisanim sporazumom, koji ne mora biti niti posebno ozbiljan, niti ovjeren kod javnog bilježnika, ali samo da imate napismeno da s jedne strane sestre pristaju dati suglasnost da obrađujete zajedničku zemlju radi ostvarivanja poticaja, da one ne sudjeluju u obrađivanju zemlje i ne stječu koristi od poticaja, ali da ćete Vi koristi od plodova te zemljoradnje ulagati u zajedničku kuću. Za godinu, dvije ili deset se takve stvari zaborave, a kad prorade povrijeđene taštine, da ne kažem i nešto gore, ljudi počnu zahtijevati i ono na što po prethodnom dogovoru nemaju pravo. Savjetujem Vam da se osigurate od toga.

Po čl. 5. Zakona o porezu na promet nekretnina, Vi ste u pravu - prometom nekretnina se ne smatra stjecanje nekretnina na koje se plaća PDV.

Situacija je ovdje mutna - kažete da se radi o vozilima i radnom stroju - jedno vrijeme su u prometnim dozvolama i knjižicama vozila MUP-ovi inzistirali da se piše isključivo ime vlasnika obrta (jer "obrt" kao pravna osoba ne postoji, a imovina obrta je ustvari imovina obrtnika), u kojem slučaju ne morate raditi niti nove prometne dozvole, a ako je suprotno, tada morate, pretpostavljam uz rješenje o zatvaranju obrta. Koliko znam, to prebacivanje s obrta na obrtnika podliježe oporezivanju kroz porez na promet motornih vozila (5%), ali ne znam da li još kojemu. Što se tiče alata, na njemu ne piše čiji je - Vaš je. Za iznajmljivanje vlastite imovine biste plaćali porez na dohodak od imovine, kao i za iznajmljivanje nekretnina - mjesečni iznos najma minus 30% za porezno priznate izdatke, oporezovan stopom od 12%. Dakle, na 1.500,00 kn mjesečnog najma, oduzmete 30% (450,00 kn), pa je porezna osnovica 1.050,00 kn, a porez na to je 126,00 kn mjesečno. Ali kao što vidite, komplicirano je, pa ako imate knjigovođu koji Vam vodi poslove u obrtu, svakako se oko ovoga posavjetujte i s njim.

Nisam imala takvu situaciju, ali moja pretpostavka je da ćete to izvesti tako da ćete nakon rođenja djeteta Vi i biološki otac djeteta otići u matični ured mjesta rođenja djeteta i njega prijaviti kao oca, odnosno zajedno ćete izabrati ime i ispuniti sve druge obveze prema djetetu, odnosno on će priznati očinstvo djeteta na zapisnik koji ionako morate sačiniti. Ono što Vi spominjete je zakonska predmnjeva (pretpostavka) - dakle, majčin muž se smatra ocem djeteta ako je dijete ROĐENO za vrijeme trajanja braka ili u roku od 300 dana od prestanka braka (a Vaše - hoće li ili neće biti i rođeno u tom roku ili je samo začeto u tom roku?), ako netko ponudi drugačiji dokaz, onda zakonska presumpcija ne vrijedi. Druga opcija je da se vjenčate s novim partnerom i biološkim ocem djeteta prije rođenja djeteta, tada se presumira da je on otac tog djeteta i tada nećete imati problema. Za svaki slučaj se posavjetujte s matičnim uredom o tome kako ćete to izvesti, ali mislim da Vaš bivši suprug nema mogućnosti "oduzimanja djeteta", lupa bezveze.

Članovi ne odgovaraju svojom imovinom dok god udruga postoji. Osim u jednom slučaju - po čl. 51. Zakona o udrugama, članovi koji su prilikom brisanja udruge iz registra udruge dali izjavu da udruga nema nikakvih obveza prema trećima, u razdoblju od 5 godina od brisanja udruge solidarno odgovaraju za obveze udruge koje bi se eventualno pojavile.

Možete raditi prijenos gospodarske cjeline s obrta na pravnu osobu; međutim, prvo provjerite s poreznim savjetnicima i knjigovođom isplati li Vam se to sa stajališta poreza koje biste eventualno morali platiti. Ako ne, onda morate ići "pješice" - prvo osnovati pravnu osobu d.o.o., pa onda jednu po jednu stvar unositi u d.o.o. Ili možete napraviti treću opciju - osnovati d.o.o. bez ikakve imovine, osim TK u obveznoj visini od 20.000,00 kn, a vozila, radni stroj i alate zadržati za sebe kao fizička osoba (bivši obrtnik) te navedeno iznajmljivati d.o.o.-u i od toga ostvarivati prihod da si ne morate isplaćivati ne znam kakvu plaću. Planirate li zadržati i obrt ili ga gasiti? Imate li i zaposlene? Ovo je kompleksno pitanje, pa morate prethodno razmotriti sve aspekte da Vas negdje iza ugla ne bi dočekao neki neočekivani porez ili trošak.