Ruby_Danderfluff

Nema zapreke da se međusobno dogovorite o podjeli bračne stečevine i o skrbništvu nad djetetom i da sve to stavite na papir u obliku bračnog ugovora (za sastav takvog ugovora bih Vam preporučila odvjetnika), iako ćete prije pokretanja postupka razvoda pred sudom morati kod centra za socijalnu skrb mjesta vašeg posljednjeg zajedničkog prebivališta pokrenuti i postupak obveznog savjetovanja o planu zajedničke skrbi za dijete (što uključuje zajedničku odluku o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, kad i kako će se viđati s drugim roditeljem i koliko će taj roditelj plaćati za uzdržavanje), ali pred centrom se neće razgovarati o vašoj bračnoj stečevini, oni su tu samo zbog interesa dobrobiti djeteta. Sve će to biti lako ako postoji mogućnost dogovora između Vas i supruga. Ako ne, teško je predvidjeti ishod.

Vi ne možete snositi posljedice ali on kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi mogu biti odgovorni za prekršaj po Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima uz novčanu kaznu od 50.000,00-500.000,00 kn za pravnu osobu i 10.000,00-50.000,00 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Za taj prekršaj odgovara: ako obavi obračunsko plaćanje u uvjetima blokade računa (dakle, kompenzacijom, cesijom i sl.), ako plati gotovinom ili ako dobivenu gotovinu ne položi na poslovni račun, odnosno ako u uvjetima blokade računa obvezu plati preko FINE. On Vam, dakako, ne može fizički platiti ako mu je račun blokiran, jer sama blokada računa znači da blokirana osoba ne može slobodno raspolagati sredstvima na svom računu. Dakako, jasno Vam je da se ovi prekršaji vrlo rijetko kažnjavaju jer niti vjerovnik niti dužnik se ne smatraju oštećenima, pa nema dokaza da je takvo plaćanje provedeno. Teoretski sam Vam navela što se može dogoditi Vašem dužniku, ali u praksi se ipak događaju plaćanja mimo računa u uvjetima blokade računa.

Postoji li šansa da izgubite taj spor sa bivšim zakupoprimcem, pa da on putem suda ostvari pravo da se vrati u prostor?

Načelno, ta firma, ako je u blokadi, ne može plaćati svoje račune, jer po Zakonu o ovrsi na novčanim sredstvima pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u uvjetima blokade računa ne smiju zaobilaziti svoj poslovni račun obračunskim plaćanjima (dakle, u uvjetima blokade nema cesije, nema kompenzacije, nema preuzimanja duga; iznimka je pristupanje dugu, jer tu ne dolazi do promjene subjekta). S jedne strane, ta Vas firma nije ni tada mogla platiti, ali bojim se da ćete u praksi teško dokazati zlouporabu s obzirom da se smatra da niste poduzeli mjere dužne pažnje prilikom ugovaranja (niste tražili garancije, instrumente osiguranja plaćanja i sl.) No s obzirom da ta firma jest bila u blokadi kod ugovaranja i pod pretpostavkom da Vam nisu ništa platili od Vašeg računa, u praksi se većina vjerovnika ovdje odlučuje na kaznenu prijavu prema direktoru i firmi zbog prijevare u gospodarskom poslovanju, jer su Vas držali u zabludi da će platiti, iako su zbog blokade morali znati da to neće moći učiniti. U kaznenom postupku postaviti imovinskopravni zahtjev za iznos štete i naplatiti se na taj način (doduše, s obzirom na blokadu, samo stati u redoslijed naplate, ali na taj način imate i ovršnu ispravu protiv odgovorne osobe - direktora).

Samo moram dodati da sam zgranuta ponašanjem tog roditelja i da ni sama ne znam u istoj situaciji što bih napravila, jedino se mogu pridružiti savjetima da se ubuduće uklanjate tom ocu i njegovim reakcijama. Sreća je pa su djeca otpornija od nas i kraće im treba da se oporave od nas odraslih.

A na koji iznos je određena obveza uzdržavanja u brakorazvodnoj presudi?

Sada čekate. Vaša tužba će biti poslana tuženicima na odgovor i bit će im dodijeljen rok za odgovor. Vi ćete dobiti njihovo očitovanje i moći ćete se dodatno očitovati na njega, a vjerojatno će biti zakazano i ročište, ali je pitanje kada će to biti. Ja se ne bih nadala tome prije kasne jeseni.

Zaista, FINA nema mogućnost provjere je li neki dug naplaćen ili nije, ako oni imaju pred sobom valjano pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi i dužnik nije u stečaju ili predstečajnoj nagodbi, ona će postupiti prema rješenju. Također, ovršenik nema brzog i učinkovitog pravnog sredstva da spriječi izravnu naplatu po takvom rješenju: on može tek tražiti odgodu prijenosa sredstava, zatim sudskim putem tražiti ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti s ovršnog rješenja, te podnositi žalbu da je taj dug plaćen. Međutim, sa strane ovrhovoditelja ovakvo postupanje je formalno gledano zaista zlouporaba ovršnog postupka i po mom mišljenju se ne bi trebalo blagonaklono gledati na njega.

Po mom mišljenju, iako postoje i druge opcije, najjeftinije mi se čini angažirati bosanskog pravnog zastupnika (odvjetnika) da on provede ovrhu neposredno prema bosanskim propisima, ako je to moguće.

weeeeeeeeeee, odlično izgleda! Sviđa mi se redizajn!

promjena upisnika iz izvanparničnog u parnični znači da prije nije bilo sukoba, suprotstavljenih strana, a sada pretpostavljeno ima - sudac želi osigurati sva procesna jamstva drugoj strani (postaviti mu privremenog zastupnika, koji će se sigurno protiviti susretima i druženjima radi zaštite interesa svoje stranke, opreza radi), tako da mu presuda ne padne. bez više informacija, ne mogu dati upućeniji odgovor. što se samog postupka i načina vođenja rasprave tiče, tu nema neke velike razlike, sud će i dalje izvesti sve predložene dokaze i provesti raspravu.

možete li malo pojasniti kako izgleda vlasnička struktura: Vi i on ste suosnivači, svaki ima po jedan vlasnički udjel, i obojica ste članovi uprave, ili je drugačije? po ZTD-u je moguće i isključenje člana, i istup člana, i opoziv članova uprave, samo to ovisi kakav je statut Vašeg društva i u kakvim odnosima pravno stojite. Konačno, što kaže bovu, Vi svoj suvlasnički udio (ako ga imate) možete prenijeti na treću osobu, pa neka se onda ona bori s tim Vašim suvlasnikom.

Sreća za tuženika onda Ni po meni ne bi tako bilo, no dobro.

radi ostvarivanja prihoda na tržištu? po meni biste, barem što se tiče odgovornosti prema državi, trebali osnovati obrt, trgovačko društvo ili nešto slično... nadalje, treba vidjeti smije li se na livadi uopće parkirati (je li upisana kao poljoprivredno zemljište, ili kao kakvo?)

po meni bi trebalo prethodno provesti postupak za naknadno pronađenu imovinu glede tog izvanknjižnog vlasništva, na kojoj neće ponovno biti provođena ostavinska rasprava, već će se na isti način rasporediti nasljednički dijelovi kao i glede ranije raspravljene imovine, kako bi nasljednici imali pravni temelj na kojemu bi proveli raščišćavanje vlasništva u zemljišnoj knjizi.

Posve je obrnuto nego što se banka prijeti, barem je takva praksa - banka mora ishoditi promjenu predmeta ovrhe sa novčanih sredstava isključivo na plaću ovršenika, pa s takvim pravomoćnim rješenjem o ovrsi pristupiti poslodavcu, da ga poslodavac uvrsti u redoslijed na isti način na koji to čini FINA: prva zaprimljena osnova za plaćanje se prva i naplaćuje, i tako redom. Međutim, ne raspolažu svi poslodavci pravnicima u svojim redovima, pa onda tu u praksi ima svega i svačega - da se poslodavci uplaše, pa onda stave banke prve i tako... lov u mutnom, uglavnom.

teško je to u par riječi ovako objasniti - obično prvo ovrhovoditelji idu ovrhom na novčana sredstva (račune, depozite), pa onda, ako se neko vrijeme ne mogu naplatiti na taj način, mijenjaju predmet ovrhe i idu na pokretnine - tada mogu doći u onu nekretninu gdje ste vi prijavljeni i gdje se vaše pokretnine pretpostavljeno nalaze. E sad si zamislite da moraju prvo pokrenuti ovrhu, da javni bilježnik istu mora napraviti, Vama dostaviti, mora proteći rok za žalbu, i tek Vam onda mogu "sjesti" na račune. Odmah po otplati oni povuku rješenje o ovrsi u dogovoru s Vama i Vama račun više nije blokiran. Ako ovo rješenje o ovrsi od javnog bilježnika odlučite ne primiti, ili izbjegavati poštara, kao što netko reče, onda rješenje o ovrsi ide na oglasnu ploču i smatra se, nakon nekog vremena, kao da ste ga primili, ali Vam to ne savjetujem jer nećete znati što u njemu piše. Dakle, nitko Vam neće doći još neko vrijeme sigurno. Ali niste mi odgovorili - što ste potpisali Ferratum banku? Jeste li potpisali nešto što se zove "izjava o zapljeni" ili "zadužnica"?

ne vidim razloga za promjenu, jer se činjenica udaje ne navodi nigdje u tim dokumentima, niti je vidljiva, a niti se mora unositi na zahtjevima, ako se ne varam.

ako društvo ima imovine, nad imovinom se mora provesti stečajni ili likvidacijski postupak, a ne samo brisanje. sudski registar u onoj situaciji u kojoj društvo tri godine ili dulje nije predalo GFI ne provjerava postojanje imovine, samo pokreće postupak brisanja, a bilo je situacija da ako obrišete društvo, imovina (nekretnine, npr.) ostanu "nerazvrstane".

trebali ste čitati Zakon o upravnim sporovima, jer se on primjenjuje kod upravnih tužbi upravni postupak je ono što ste do sada imali, pred HZZ-om i Ministarstvom

ne, ne, sva tri primjerka predajete sudu, a onda sud šalje HZZ-u i MR-u da daju odgovor na tužbu. Ako se prilozi već nalaze kod HZZ-a i Ministarstva, onda kao dokazni prijedlog predložite da sud pribavi spise Vaših predmeta od HZZ-a i Ministarstva, time da, ako mislite da oni imaju pobijani akt u svojim predmetima, ne morate dostavljati priloge (dakako, priloge priložite u kopijama, ne u originalima).

što ste potpisali Ferratum banci kao garanciju za kredit? Ako ste potpisali zadužnicu, ili izjavu o zapljeni ili nešto drugo što oni mogu samo šibnuti na FINU, ne morate ništa dobiti poštom, samo Vam se račun zatekne blokiran jedan dan. Ali nekakva je praksa da obično pošalju obavijest o raskidu ugovora i opomenu za plaćanje prije ovrhe.

Možete poštom preporučeno, u dovoljnom broju primjeraka (s prilozima) za sud i protivne strane (znači, u vašem slučaju tri primjerka). zadržite jedan i sebi da nakon pola godine-godinu dana znate što ste priložili tužbi.

parnični. sud ne odbaci rješenje o ovrsi, nego donese rješenje da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora na platni nalog (jer rješenje o ovrsi sadrži nalog za plaćanje, platni nalog), i to je posebna vrsta parničnog postupka regulirana ZPP-om u člancima 445.a - 456. (pretpostavljam da govorimo o rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave - računa, izvoda otvorenih stavaka i slično. ako pak govorimo o rješenju o ovrsi na temelju ovršne isprave pa se podnosi žalba, tada ovršni sud donosi rješenje kojim ovršenika upućuje da u roku od 15 dana pokrene parnicu, i tada on pokreće parnicu tužbom koju podnosi sudu - čl. 52. Ovršnog zakona - u kojem slučaju opet, parnični postupak započinje tužbom).

tada pretpostavljam da ako imate odvjetnika, da je on upućen je li presuda objavljena i dostavljena strankama ili nije i da se to može uzeti kao sigurna stvar. Neke ideje (ali savjetujem da to učinite u dogovoru sa svojim odvjetnikom): možete predsjedniku suda uputiti predstavku na rad navedene sutkinje, u kojoj možete opisati slučaj. S obzirom da je prošlo više od tri godine od započinjanja predmeta, možete podnijeti zahtjev za suđenje u razumnom roku, prema uputama na linku dolje, mada moram priznati da se nisam susretala s praksom u takvim slučajevima u postupcima pred prekršajnim sudovima (što ima i smisla, jer prekršajni sudovi ipak odlučuju u kraćim vremenskim razdobljima). Slažem se s Vama, ovakvo postupanje je posve suprotno pojmu žurnosti i želim Vam sreću da dobijete presudu prije godišnjih odmora, iako je sezona godišnjih odmora u državnim tijelima počela negdje oko 15.06. LINK