Ruby_Danderfluff

Po mom mišljenju, to je nova pravna bitka koju ćete morati započeti - morate tužiti institucije Republike Hrvatske, one koje su odugovlačile s donošenjem rješenja; međutim, tu će biti problem dokučiti pravičnu visinu odštete. Je li Vas u postupku pred upravnim tijelima i Upravnim sudom zastupao odvjetnik? Ako jest, on je prva adresa kojoj biste se morali obratiti, s obzirom da je upućen u sve okolnosti predmeta, da Vam kaže ima li smisla podnositi tužbu za naknadu štete protiv države.

Potvrđujem Spirfirea, to je to.

Jest, u pravu ste da su to Vaša autorska djela, ali... odredbe Zakona o radu govore i o izumima i tehničkim unapređenjima radnika (čl. 98.-100. ZOR), gdje poslodavac praktički ima pravo prvokupa nad izumima i tehničkim unapređenjima koje je radnik izmislio u radu i u vezi s radom, ali se ništa ne govori o autorskim pravima - vi možda imate moralno pravo nad tim djelima, ali ne znam jeste li poslodavcu prepustili komercijalna prava u vezi s iskorištavanjem Vašeg autorskog prava, po američkim serijama znam da je to tamo tako uređeno, kod nas nisam sigurna da postoji takva praksa... U svakom slučaju, imate pravo tražiti da ih makne, pa vidite što će bivši poslodavac odgovoriti...

Naravno da možete u istom upravnom sporu istaknuti sve razloge zbog kojih smatrate da bi trebalo poništiti akte prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela, ali ako nisu ispunjene formalne pretpostavke (nadležnost), upravni sud će se tu zaustaviti i neće niti raspravljati u povodu upravne tužbe o meritumu spora, tako da pitanje nadležnosti prvo treba biti razriješeno.

Ako mogu dopuniti - da, podnesene isprave se na glavnoj raspravi čitaju (odnosno, u zapisniku se konstatira da se čitaju i da se vrši uvid u njih), svjedoci koje je sud pozvao se saslušavaju, a ako je određeno vještačenje, vještak se također na raspravi usmeno saslušava (najčešće).

Mislite za odluku u povodu žalbe (mi pravnici se često zbunimo jer je odgovor na žalbu nešto drugo, što podnosi stranka, a ne sud)? U Zakonu o upravnim sporovima ne nalazim da je propisan rok u kojem drugostupanjski sud mora odlučiti u povodu žalbe, ali po nekakvim iskustvima, računajte na najmanje pola godine, osim ako se ne radi o predmetu manje složenosti...

Međutim, ako među Vama postoji mogućnost dogovora o podjeli bračne stečevine (bračnim ugovorom ili sporazumom o uređenju imovinsko-pravnih odnosa), nećete trebati pokretati sudski postupak radi podjele bračne stečevine, iako s obzirom da se suprug predomislio i oko razvoda, postoji mogućnost da to nećete moći urediti na taj način.

Ovo se u svjetlu nedavnih događaja pokazalo proročanski - na koncu je prijedlog zakona i povučen iz procedure...

Ne znam zašto Vas plaše s ovime, nikad nisam čula da bi se ovako nešto događalo... I u vašem slučaju predlažem da pokrenete izvanparnični ili parnični postupak s ciljem da Vam sud dopusti da ishodite osobnu iskaznicu za dijete i da se promijene susreti i druženja na način da otac ima pravo na susrete i druženja tijekom godine preko interneta i telefona, a preko ljetnih i zimskih praznika da ide u Hrvatsku k njemu...

Pokušajte angažirati odvjetnika, ako ga već niste angažirali, i neka on sastavi dopis kojim poziva Vašu suprugu da preda ključeve u dogovoreno vrijeme i na dogovorenom mjestu, u protivnom da ćete morati poduzeti odgovarajuće korake...

Nema potrebe za cinizmom - ovo što navodite se u novijoj hrvatskoj povijesti barem jednom dogodilo, tko zna razgovaramo li i mi na forumu sa suvlasnikom još jednog trgovačkog društva od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. Šalu na stranu, ni ja ne vjerujem u uspjeh "prepisivanja suvlasničkog udjela na državu", ali ako komentator želi pokušati...

Jesu li uložena sredstva unesena na račun društva? Slažem se da je promašena pasivna legitimacija ako se sredstva potražuju od Vas i to je definitivno prigovor koji možete staviti u odgovoru na tužbu, ali se morate paziti tzv. proboja pravne osobnosti (ako ste navedena sredstva zadržali za sebe i time oštetili svoj j.d.o.o.) - ako ste uložili na račun društva, priložite taj izvod iz poslovnih knjiga... također, obavijestite sud da je nad navedenim društvom otvoren stečaj, iako to za Vaš postupak nije relevantno, tako da sud dobije dojam zašto je tužitelj podnio tužbu protiv Vas.

O tome odakle zaista dolazi vlaga, moralo bi potvrditi građevinsko vještačenje. Međutim, iako je vlasnik vani, on je i dalje vlasnik stana i odgovara ako njegovo vlasništvo prouzročuje štetu drugima... Što je Maksimus?

Malo je zbunjujuće tko su tužitelji, a tko su tuženici, pa ako možete pojasniti...

Po meni, nema dobre osnove za žalbu - u pravnom smislu, tuženik koji se pasivno držao u sporu je jednako pridonio odugovlačenju spora kao i onaj koji je aktivno osporavao tužbeni zahtjev, ako je to ono što pitate. Međutim, njihovo držanje u tijeku postupka i nije relevantno, već ono koliko su oni doprinijeli samoj biti spora: prvotuženi je darovao, a drugotužena je prihvatila dar, oboje u jednakoj mjeri doprinoseći tome da tužitelj mora pobijati navedenu pravnu radnju.

Nikako, ne možete se žaliti na obavijest ili dopis, tek kad dobijete rješenje, na njega imate pravo žalbe, odnosno uputu o pravnom lijeku. Eventualno možete inspektoru pisati požurnice...

Inače, jedno od spornih pitanja oko ulaska Hrvatske u EU i jest bilo to što u upravnim postupcima nije osigurana mogućnost apelacije, odnosno sudske kontrole upravnih akata - to se nastojalo ispraviti uvođenjem četiriju upravnih sudova, a po logici stvari bi svako prvostupanjsko tijelo moralo imati i svoje drugostupanjsko, zbog čega također smatram da niste ništa pogriješili kod svog postupanja.

Slažem se s Vašim mišljenjem - drugostupanjsko tijelo bi moralo biti nadležno. Jeste li ulagali žalbu protiv rješenja drugostupanjskog tijela kojim se ono proglašava nenadležnim, kako biste iscrpili cjelokupni pravni put unutar upravnog postupka prije pokretanja upravnog spora?

Najbolja bi bila javnobilježnička ovjerena punomoć, ali punomoći se izdaju za pojedinačne namjene, možda i u pošti imate nekakav obrazac punomoći koji oni priznaju, neka generalna punomoć fizičkoj osobi mislim da ne bi imala univerzalnu primjenu svugdje.

O kojoj se vrsti revizije radi - redovnoj ili izvanrednoj?

Načelno ne, osim ako ste za postojanje dokaza ili relevantnih činjenica doznali nakon zaključenja prethodnog postupka, ili se otvorilo novo pravno pitanje koje je otvorila druga strana, pa se morate očitovati vezano uz to. Ipak, vrijedi pokušati podnijeti dokaze (pa neka ih sud odbije uvrstiti u spis), s obzirom da neki, posebno trgovački sudovi, i ne drže osobito do prekluzije dokazivanja nakon zaključenja prethodnog postupka.

Pravničkim rječnikom govoreći, vježbenica Vas i ne zastupa, s obzirom da na to nije ovlaštena odredbama postupovnih zakona, već je odvjetnički vježbenik ovlašten samo prema uputama i nalozima odvjetnika, svog principala, zamjenjivati odvjetnika u zastupanju. Međutim, razumijem što ste htjeli reći, pa pretpostavljam da i sami sad znate kojim putem krenuti, iako Vas još jednom uvjeravam da kao niti u restoranu, banci ili kod frizera, ni kod odvjetnika niste dužni trpjeti lošu uslugu, odnosno uslugu kojom niste zadovoljni.

Mislim da ste dobro procijenili kao laik da postupci za naknadu štete i nisu tako laki kao što se čini. Ne mogu procijeniti jeste li u pravu za vježbenicu s kojom komunicirate, ali s obzirom na činjenicu da ste stranka i da plaćate uslugu (pa makar ovisno i o ishodu spora), trebali biste imati povjerenja u osobu koja Vas zastupa, i imate pravo tražiti od odvjetnika da osobno komunicira s Vama oko Vaše zabrinutosti...

Po meni, morate se obratiti Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, odnosno sad ovom novom ministarstvu Gorana Marića da vidite može li se tu nešto napraviti. Ima li firma dugovanja prema državi, pa da država preuzme suvlasnički udio pod račun?

U predstečajnoj nagodbi da, jamstvene tražbine se prijavljuju kao potencijalne i ulaze u nagodbu, tj. priznaju se; u stečaju, koliko znam, ne, osim ukoliko u tijeku postupka stečaja ne prijeđu iz potencijalne u stvarnu tražbinu (recimo da firma u stečaju nije dobro obavila radove), tada se te obveze priznaju (osim ako se nešto nije mijenjalo po tom pitanju u novom SZ-u). Samo imanje ovršne isprave ne daje razlučno pravo - razlučno pravo je pravo odvojenog i prvenstvenog namirenja na određenom predmetu iz imovine stečajnog dužnika - razlučno pravo daje hipoteka, zalog, ili pravo zadržanja (ius retentionis po ZOO-u), nekih drugih primjera se ne mogu sjetiti.