Slyder

Hvala poštovani prof.
Ako sam dobro shvatio, to znači da je zahtjev moguće podnijeti i nakon na primjer 2 godine, te će osoba moći ostvariti to pravo ako joj isto pripada temeljem propisa, samo što neće dobiti zaostatke?

Nema roka ali ako se podnese u roku od 6 mjeseci nakon smrti ima se pravo na obiteljsku mirovinu od smrti pokojnika.
Primjer, ako se podnese zahtjev za obiteljsku mirovinu nakon 1 godine od smrti pokojnika mogu se dobiti zaostaci mirovine samo za 6 mjeseci unatrag.

Moguće je da završi i na jedan i na drugi način, jer tu još nemamo dovoljno sudske prakse, pa ju sud može prihvatiti i "legalizirati", a može ju i proglasiti nezakonitom, pa onaj tko je snimao može biti kazneno odgovoran. Ali, kao što sam rekao, sve je to još u fazi "može", "možda" i sl., nema jednoznačnog i jasnog odgovora...

Hvala na odgovoru 

S obzirom da su izmjenom zakona prestali gledati cenzus, trebalo bi biti tako 

Moguće da je regulirano internim aktima poslodavca ili čak izmjenama i dopunama tih internih akata.

Sukladno odredbi članka 94. Zakona o radu propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću.
Nije.

Po podacima koji su se do sada naveli/otkril - ništa. 

Ovisi o kolektivnom ugovoru i/ili pravilnikom o radu.
Za sada zakoni ne predviđaju obavezno plaćanje noćnog rada

Ovo baš ne bi bilo točno. Naime, dovoljno je da ovrhovoditelj ima dokaz da je u Očevidniku red za čekanja na naplatu, odnosno da se već sada ne može izravno naplatiti preko FINA-e i s tim su ispunjeni uvjeti za promjenu predmeta i sredstva ovrhe.
S ovim se posve slažem.

Nema.

Ne vidim uvjete za izvanredno otkazivanje ugovora o radu niti za tužbu.
Očito je da poslodavac na vješt način izigrava Zakon o radu koristeći više pravnih osoba za poslovanje, zasigurno je "potkovan" i odvjetničkim uslugama.
Mali čovjek se protiv takvog ne može boriti. 
Dati redovan otkaz ukoliko su otkazni rokovi prihvatljivi za radnika.
Ukoliko ne, treba početi loše raditi, izazvati sukob s poslodavcem, a kada se u njegovoj glavi počne rađati ideja o otkazu tom radniku - nestati s posla.

Na prijedlog ovrhovoditelja sud donosi rješenje o ovrsi na pokretninama. Ovrha se provodi na adresi koju predloži ovrhovoditelj i to na način da sudski ovršitelj dolazi na predmetnu adresu i popisuje svu imovinu koju kao takvu predloži ovrhovoditelj. Takva imovina se smatra zaplijenjena od strane suda, a s ciljem da se naknadno procijeni, proda na dražbi i namiri ovrhovoditeljeva tražbina. Prilikom uredovanja sudskog ovršitelja rješenje o ovrsi se uručuje ovršeniku koju može uložiti žalbu u roku od 8 dana, ali žalba ne odgađa provedbu ovrhe...

Ukoliko dođe do ovrhe , tada će prvo pokušati putem FINA-e, kao što je navela cijenjena Borbena. Dakle, blokada računa dok se dug ne otplati, to im je najlakši put.
Što se tiče dodatnih troškova, tu će Vam tada na iznos duga ići i troškovi samog postupka.
Svakako pokušajte pregovarati sa bankom prije nego što dođe do ovrhe jer Vam je ovrha najskuplja moguća opcija.
Vezano za kamate pričekajte nekoga od kolega da Vam ja ne bih dao pogrešnu informaciju.

Raspitajte se u nadležnoj poreznoj upravi za detalje, no, generalno postoji olakšica za osobe s invaliditetom što se poreza tiće. A vrsta olakšice ovisi o stupnju invaliditeta

Djeca mlađa od 14 godina nisu kazneno odgovorna pa u tom slučaju ostaje jedino tražiti od roditelja naknadu štete, a ako je između 14 i 18 godina odgovara kao maloljetnik za krađu. Kaznenu prijavu tj. prijedlog za progon podnosite policiji ili državnom odvjetništvu u roku od 3 mjeseca od saznanja za kazneno djelo i identitet počinitelja budući da se radi o krađi male vrijednosti. Svakako Vam je policija dužna dati podatke o osobi da biste taj prijedlog stavili. Što prije prijavite, prije će se izuzeti snimke, zato nemojte čekati, jer neke se snimke čuvaju i po 7 dana.

Da, svakako trebate otići na policiju i prijaviti krađu, tako da policija što prije osigura snimke s kamere. Ovo je i sama ravnateljica trebala napraviti. 
Zatražite na uvid interne akte škole s kojima je uređeno pitanje ovih ormarića.

Ima pravo i može, a sud će svaku pojedinu snimku procijenit ii odlučiti hoće li ju prihvatiti ili ne.

Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu. To kaže Zakon o radu.

Nema. Naknada štete se ne može vezati uz otkaz već samo za neodrađivanje otkaznog roka.

Poštovani,
vlasnik udjela u trgovačkom društvu ne mora istovremeno biti i osoba ovlaštena za zastupanje tog trgovačkog društva (član uprave ili direktor).
Zakon o radu propisuje da fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može, ali i ne mora kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.
Dakle, sve dok direktor obavlja samo poslove vođenja tvrtke (poslovi člana uprave ili izvršnog direktora), on ne mora sklopiti ugovor o radu s tom tvrtkom kao poslodavcem, pa kao takav može biti i u radnom odnosu u nekoj drugoj tvrtki ili kod drugog poslodavca.
Međutim, obratite pozornost na Zakon o doprinosima koji propisuje 
Članak 187.c (NN 106/18)
(1) Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj člankom 21. stavkom 2. ovoga Zakona odnosno člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba.
(2) Za člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se obveza doprinosa prema stavku 1. ovoga članka.
 
To znači, bez obzira što niste zaposlenik društva u kojem ste direktor svakako morate platiti doprinose u minimalnom iznosu propisanom zakonom. Ako ste zaposlenik druge firme i primate plaću koja je manja od iznosa minimalne plaće propisane zakonom za direktora, morate platiti razliku do iznosa propisanog zakonom.
 
Malo proučite porezne propise o navedenoj tematici

Poštovani,
 
pretpostavljam da mislite na plaćeni dopust.
Ukoliko je Vaš poslodavac obveznik kolektivnog ugovora provjerite što tamo piše u vezi ove tematike. Ako poslodavac nije obveznik kolektivnog ugovora, provjerite što piše u pravilniku o radu. Ako nema pravilnika o radu ili u njemu ništa ne piše o navedenom a ni u Vašem ugovoru o radu ovu tematiku uređuje Zakon o radu u članku 86.
Plaćeni dopust
Članak 86.
(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.
(2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
(3) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.
 
Prema Zakonu o radu bratić ne pripada članovima uže obitelji pa prema zakonu ne biste imali pravo na plaćeni dopust.
 
 

Hajdemo malo stati na loptu i maknuti se od savjeta i mišljenja na moralnoj osnovi. Svatko na pravnom portalu ima pravo kulturno postaviti pitanje i red je da mu se tako i odgovori, prvenstveno pravno ma što tko mislio o pitanju. 
Shodno tome su maknute sve objave koje nisu u skladu s iznad napisanim.
Nadalje, ovo
je vrlo nategnuto jer niti znamo je li ugovor solemniziran niti je li korisnik bio u posjedu. Za pretpostaviti je da je bio jer je napisano "život s njim..." tako da se ostavimo toga bez svih činjenica. 
Što se tiče daljnjih pitanja, 
može jer brkate pojam posjeda i vlasništva, samom predajom vlasništva ne gubi pravo na posjed ako je nastavio izvršavati faktičnu vlast nad stvari, u ovom slučaju ostavši u suposjedu tj., živeći i dalje u stanu.
Ukratko, zato što gube posjed ex lege, odnosno po posebnom zakonu koji to tako određuje.

Ako izvanrednim putem otkazujete Ugovor, mora Vam biti isplaćena naknada za neiskorišteni godišnji odmor.

Da, upravo tako.
S obzirom na Vašu situaciju nema razloga da ovako postupite, odnosno da ne iskoristite svoje pravo po čl. 35. Zakona o radu.