Matrix

Zakon stiti i Vase prava,ali to pravo nemozete ostvariti samovlasno.

Odgovoreno vam je u zadnjem dijelu prednog posta,ali mi nije jasno zbog cega bjezite od ugovora o dosmrtnom izdrzavanju,na temelju kojeg stjecete pravo vlasnistva za zivota primatelja izdrzavanja.

Članak 130.ZN (1) Nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke...

Postovani, ako sinovi prodavca budu za saradnju,to vam nece biti problem,a ako ne,onda mozete ici tuzbom po osnovu dosjedanja na nekretnini.

Članak 285.ZOO (1)Prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama. (2) Ali ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost. (3) Prividnost ugovora ne može se isticati prema trećoj savjesnoj osobi.. . .Prividan ugovor prema ustaljenoj sudskoj praksi redovnih sudova , nema učinke među ugovornim stranama (tako npr., presude Vrhovnog suda broj: Rev-737/06-2 od 14. veljače 2008., broj: Rev-x-94/09-2 od 3. rujna 2009.). Posljedica simulacije (prividnosti, fiktivnosti) sastoji se dakle u tome da ugovorne proizvodi pravne učinke. Takav ugovor je ništav (presuda Vrhovnog suda broj: Rev-1040/07-2 od 10. siječnja 2008.). Vrhovni sud u presudi broj: Rev-424/00-2 od 17. rujna 2003., navodi (...) nižestupanjski sudovi su utvrdili (...) da stranke stvarno nisu sklopile KUPOPRODAJNU pogodbu, već da je volja stranaka bila da sklope DAROVNI ugovor, a prividno sačinile "kupoprodajni ugovor", u cilju da plate manji porez (...). Nadalje, (još) je prema presudi (tadašnjeg) Okružnog suda u Dubrovniku broj: Gž-550/86 od 28. srpnja 1999.,prividan(simuliran ili fiktivan) jest onaj ugovor koji nije sklopljen suglasnošću volje ugovornih strana, nego je nastao suglasnošću volje ugovornih strana da se stvori privid (fikcija) o sklapanju ugovora (...) ali ga radi postizanja određenoga imovinskog ili drugog dopuštenog probitka (stjecanja prava na razne novčane dodatke, oslobođenje od poreza, izbjegavanje oduzimanja stvari preko određenog maksimuma i dr.) sklope... Postovani, darovatelj vam moze darovati imovinu,te je dovoljno da ostavi jedan odredjeni dio koji ce uci u ostavinsku masu te kao takav biti dovoljan za namirenje nuznog dijela ostalih zakonitih nasljednika. Pozdrav

Postovani, jel mislite samo na temelju tabularne isprave izvrsiti prenos prava vlasnistva,morate znati da je tabularna isprava uglavak u ugovoru ili kao dodatak ugovora.Bez valjanog pravnog posla ili sudske odluke,nece se dopustiti upis prava vlasnistva.

Tko bi na drazbi pristao da kupuje konkretni suvlasnicki dio.

Pravno gledajuci postoji,ali za vas to neznaci nista jer se radi o kupoprodajnom ugovoru.

Pravo na podnosenje tuzbe zbog smetanja posjeda je ograniceno prekluzivnim rokovima.U vasem slucaju je upitan subjektivni rok.

Zemljisno knjiznom uredu podnesite prijedlog za upis zabiljezbe spora.

Članak 249.OZ (1) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

Prenos prava vlasnistva bi bio izvodljiv,ali je sasvim izvjesno da bi supruga tuzbom pobijala ugovor.

Neovisno dali je ugovor valjan,prijedlogu za upis prava vlasnistva se nece udovoljiti ukoliko je iza umrlog prodavca proveden ostavinski postupak i u zemljisnim knjigama kao vlasnici konkretne nekretnine upisani prodavcevi nasljednici.

Odredbom čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju, propisano je da nasljednik odgovara za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Međutim,dug ostavitelja je onaj dio vjerovnikova potraživanja koji je postojao u trenutku smrti ostavitelja, tj. u trenutku prelaska ostavine, ali i dugova ostavitelja na nasljednike. Onaj dio tražbine koji je nastao zbog zakašnjenja u njezinu ispunjenju nakon ostaviteljeve smrti je dug nasljednika i na njega se NE ODNOSI OGRANICENJE iz navedene odredbe. Stoga je nasljednik u obvezi platiti zakonsku zateznu kamatu za razdoblje nakon smrti ostavitelja, neovisno o tome je li time njegova obveza premašila vrijednost naslijeđene imovine...

To se vise nesmatra prva nekretnina,razmislite malo.

Obrazlozenje iz odluke Županijskog suda u Varaždinu, Gž-511/09-2, od 29. IV. 2009. <<No u pogledu nekretnina koje su u rješenju o nasljeđivanju utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo treba upozoriti žalitelja da niti njegova prednica nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, a što znači da se na tim nekretninama, a na temelju predmetnog rješenja o nasljeđivanju, ne može upisati niti on kao nasljednik, jer nije udovoljeno materijalnoj pretpostavci knjižnog prednika iz čl. 40. Zakonao zemljišnim knjigama. To ne znači da nasljednik nije također izvanknjižni vlasnik tih nekretnina,budući da je on vlasništvo tih nekretnina stekao nasljeđivanjem, kao jednim od zakonom dopuštenih načina stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu idrugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i141/06). Međutim, nasljednik se ne može upisati u zemljišnoj knjizi kao vlasnik na temelju rješenja o nasljeđivanju, već isti može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom,radi sređivanja vlasništva ili utvrđivanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama>>

Iz vase objave moze se zakljuciti da je su majka i sin sklopili ugovor o dozivotnom uzdrzavanju. Takvu vrstu pravnog posla je teze pobijati,ali nije nemoguce,medjutim vi i ostali nasljednici takav postupak mozete zapoceti tek nakon smrti vase majke,jer je sasvim izvjesno da ona za svoga zivota to nezeli.

Zasto da ne,to je vashe pravo propisano u odredbama clanka 11/a.Zakona o porezu na promet nekretnina.

<<Dugovi ostavitelja ne smatraju se sastavnim dijelom ostavine, pa se u rješenje o nasljeđivanju ne unosi odredba o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja..>> Županijski sud u Dubrovniku, Gž-1436/05, od 11. V. 2006.. . << U ostavinskoj raspravi sud ne ispituje i ne utvrđuje postojanje i visinu dugova ostavitelja,osim kada se radi o izračunavanju nužnog djela, iz kojeg razloga niti nije dužan u rješenju o nasljeđivanju utvrđivati dugove ostavitelja, a to zbog toga što je rješenje o nasljeđivanju deklaratorna,a ne kondemnatorna sudska odluka, pa takva odluka ne može sadržavati izreku u kojoj bi se nasljednicima nalagala obveza na činidbu.>> Županijski sud u Varaždinu, Gž-220/05-2, od 15. II. 2005..

Svaka prica ima svoju pozadinu,naime u tekstu navodite da ste bili u dobrim odnosima,pa je pretpostavka da problem lezi negdje drugo sto vi niste spomenuli,

Majka je mogla darovati svoju imovinu,no pri tome nesmije besplatnim pravnim poslom povrijediti prava ostalih nuznih nasljednika,u ovom slucaju vase pravo na nuzni dio nasljedstva,koji iznosi jednu polovinu od zakonitog dijela nasljedstva,jel razumijete sad sto vam je korisnik Bovu objasnio.

Vrlo lako se moze desiti da upravo Vi budete tuzeni,radi predaje vlasnistva u posjed,no onda bi na vama bilo da na istu tuzbu odgovorite protutuzbenim zahtjevom,radi utvrdjenja prava vlasnistva.

Nazalost ste dali stricu siroka ovlastenja u pomenutoj punomoci,sto je isti iskoristio,medjutim sve po zakonu. Po pitanju ostavinske iza umrlog dide je dovoljno da se pojavite na raspravi bez obzira dali ste navedeni u smrtovnici.

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Broj: Gzz 346/01-2 <<Odredbom čl. 84. st. 2. ZN propisano je, da je nasljednik na temelju oporuke osoba koju je oporučitelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine određen prema cijeloj imovini. Prema odredbi čl. 89. ZN nasljednici i druge osobe kojima su oporukom ostavljene neke koristi, dovoljno su određeni ako oporuka sadrži podatke na temelju kojih se može utvrditi tko su oni.>>

Ne bi se slozio da daroprimatelj odgovara za dugove darodavca,ali je sasvim jasno da vjerovnici mogu pobijati darovanje pod pretpostavkama predviđenim za pobijanje dužnikovih besplatnih pravnih radnji poduzetih na štetu vjerovnika.. Postoji mogucnost da se eventualna odgovornost za dug darodavatelja ugovori,ali to vec prelazi u "namet". Članak 484.ZOO Uglavkom o nametu može se obvezati obdarenika da u korist darovatelja, treće osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvrši određenu radnju ili se od nje uzdrži.. Nadalje,takav namet bi donekle iskljucivao besplatnost pravnog posla,pa se postavlja pitanje zbog cega onda ugovor o darovanju ako se stjecu obiljezja nekog drugog.