Matrix

Mobilni uredjaj ste dobili zasnivanjem pretplatnickog ugovora sa operaterom,a ne sa proizvodjacem uredjaja,te tako bilo kakvu reklamaciju podnosite ugovaranoj strani a ne nekom trecem,slijedom toga postavlja se pitanje zasto bi operater bio u bilo kakvoj obvezi prema vama ako vise nema ugovorenu obvezu..

Moze prodati svoj idealni suvlasnicki dio koji nije odredjen na nekretnini kao cjelini ali je odrediv.

Dobro su vam rekli,u vremenu koje je pokriveno jamstvom,ako predjete na drugog operatera,gubite pravo na jamstvo,a svakako da se to pravo gubi istekom jamstvenog roka..

Nebitno sto je djed dobrostojeci i sto mu netreba neko posebno uzdrzavanje,oni mogu sklopiti takav pravni posao,uzdrzavanjem se mogu smatrati bilo kakve usluge oko kojih se ugovarane strane usaglase,naravno samo da nisu protivne zakonu,moralu i dobrim obicajima.Po meni je to sigurnije,ipak je otac zakonski nasljednik prvog reda svojih roditelja,dok to unuka nije,pa tako da se nebi u buducnosti dovela u nezgodnu situaciju,i ako sam misljenja da tu vlada obiteljska harmonija,ali nikad se nezna sta nosi naredni dan. Pozdrav

Postovani,sve ste mogli na istoj temi objaviti,jer je u pitanju isti problem,otvaranjem druge teme,razvlacite odgovore i pracenje je otezano. Članak 250.ZOO (1) Kad je za sklapanje nekog ugovora potrebna privola treće osobe, ta privola može biti dana prije sklapanja ugovora, kao suglasnost, ili poslije njegova sklapanja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano što drugo. (2) Suglasnost, odnosno odobrenje moraju biti dani u obliku propisanom za ugovore začije se sklapanje daju.. Članak 270. (1) Kad je činidba nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva, ugovor je ništetan.. Članak 271. Činidba je nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.. Članak 284. (1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da jetime navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna. (2) Strana koja je sklopila ugovor pod prijevarom ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene štete. (3) Ako je prijevaru učinila treća osoba, prijevara utječe na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru.. Članak 308. (1) Ugovor kao i drugi pravni posao može se sklopiti, odnosno poduzeti i preko zastupnika. (2) Ovlaštenje za zastupanje temelji se na zakonu, statutu, društvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe, aktu nadležnog državnog tijela ili na očitovanju volje zastupanog (punomoć).. Članak 309. (1) Ugovor što ga sklopi zastupniku ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlaštenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. (2) Pod istim uvjetima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravni učinak neposredno prema zastupanoj osobi. (3) Zastupnik je dužan obavijestitidrugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kadon to ne učini, ugovor proizvodi pravni učinak za zastupanog i drugu stranu ako je ona znala ili je iz okolnosti mogla zaključiti da on istupa kao zastupnik.. Članak 311. (1) Kad zastupnik prekorači granice ovlaštenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoračenje. (2) Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovito potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrat će se da je odobrenje odbijeno. (3) Odobrenje ima povratni učinakako strane ne odrede drukčije. (4) Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekoračenjeovlaštenja, može odmah nakon saznanja za prekoračenje, ne čekajući da se zastupani o ugovoru očituje, izjaviti da se nesmatra vezana ugovorom. (5) Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za štetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoračenje ovlaštenja.. Članak 312. (1) Ugovor što ga neka osoba sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanogsamo ako on ugovor naknadno odobri. (2) Strana s kojom je ugovor sklopljen može zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku očituje odobrava li ugovor. (3) Ako neovlašteno zastupani niu ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nijeni sklopljen. (4) U tom slučaju strana s kojomje ugovor sklopljen može od osobekoja je kao opunomoćenik bez ovlaštenja sklopila ugovor tražiti naknadu štete, ako u trenutku sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlaštenje za sklapanje ugovora. Članak 313. (1) Punomoć je ovlaštenje za zastupanje što ga opunomoćitelj pravnim poslom daje opunomoćeniku. (2) Postojanje i opseg punomoći nezavisni su od pravnog odnosa na temelju kojega je punomoć dana. (3) Opunomoćenik može biti i pravna osoba. Članak 315. (1) Opunomoćenik može poduzimatisamo one pravne poslove za čije je poduzimanje ovlašten. (2) Opunomoćenik kome je dana opća punomoć može poduzimati samo pravne poslove koji ulaze uredovito poslovanje. (3) Posao koji ne ulazi u redovitoposlovanje može opunomoćenik poduzeti samo ako je posebno ovlašten za poduzimanje toga posla, odnosno vrste poslova među koje on spada. (4) Opunomoćenik ne može bez posebnog ovlaštenja za svaki pojedini slučaj preuzeti mjeničnu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu,o nagodbi, a ni odreći senekog prava bez naknade..

Članak 250.ZOO (1) Kad je za sklapanje nekog ugovora potrebna privola treće osobe, ta privola može biti dana prije sklapanja ugovora, kao suglasnost, ili poslije njegova sklapanja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano što drugo. (2) Suglasnost, odnosno odobrenje moraju biti dani u obliku propisanom za ugovore za čije se sklapanje daju.. Članak 270. (1) Kad je činidba nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva, ugovor je ništetan.. Članak 271. Činidba je nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.. Članak 284. (1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna. (2) Strana koja je sklopila ugovor pod prijevarom ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene štete. (3) Ako je prijevaru učinila treća osoba, prijevara utječe na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru.. Članak 308. (1) Ugovor kao i drugi pravni posao može se sklopiti, odnosno poduzeti i preko zastupnika. (2) Ovlaštenje za zastupanje temelji se na zakonu, statutu, društvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe, aktu nadležnog državnog tijela ili na očitovanju volje zastupanog (punomoć).. Članak 309. (1) Ugovor što ga sklopi zastupniku ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlaštenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. (2) Pod istim uvjetima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravni učinak neposredno prema zastupanoj osobi. (3) Zastupnik je dužan obavijestitidrugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne učini, ugovor proizvodi pravni učinak za zastupanog i drugu stranu ako je ona znala ili je iz okolnosti mogla zaključiti da on istupa kao zastupnik.. Članak 311. (1) Kad zastupnik prekorači granice ovlaštenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoračenje. (2) Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovito potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrat će se da je odobrenje odbijeno. (3) Odobrenje ima povratni učinakako strane ne odrede drukčije. (4) Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekoračenje ovlaštenja, može odmah nakon saznanja za prekoračenje, ne čekajući da se zastupani o ugovoru očituje, izjaviti da se ne smatra vezana ugovorom. (5) Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za štetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoračenje ovlaštenja.. Članak 312. (1) Ugovor što ga neka osoba sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanogsamo ako on ugovor naknadno odobri. (2) Strana s kojom je ugovor sklopljen može zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku očituje odobrava li ugovor. (3) Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni sklopljen. (4) U tom slučaju strana s kojom je ugovor sklopljen može od osobekoja je kao opunomoćenik bez ovlaštenja sklopila ugovor tražiti naknadu štete, ako u trenutku sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlaštenje za sklapanje ugovora. Članak 313. (1) Punomoć je ovlaštenje za zastupanje što ga opunomoćitelj pravnim poslom daje opunomoćeniku. (2) Postojanje i opseg punomoći nezavisni su od pravnog odnosa na temelju kojega je punomoć dana. (3) Opunomoćenik može biti i pravna osoba. Članak 315. (1) Opunomoćenik može poduzimatisamo one pravne poslove za čije je poduzimanje ovlašten. (2) Opunomoćenik kome je dana opća punomoć može poduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovito poslovanje. (3) Posao koji ne ulazi u redovito poslovanje može opunomoćenik poduzeti samo ako je posebno ovlašten za poduzimanje toga posla, odnosno vrste poslova među koje on spada. (4) Opunomoćenik ne može bez posebnog ovlaštenja za svaki pojedini slučaj preuzeti mjeničnu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu,o nagodbi, a ni odreći se nekog prava bez naknade..

Radi se o prijedlogu za ovrhu,naravno da nema zalbe jer se neradi o rjesenju,medjutim vi se mozete pismeno ocitovati na prijedlog,pozivom na broj predmeta(kao odgovor na tuzbu).

Suvlasnik je mogao sklapati kupoprodaju samo za svoj suvlasnicki idealni dio,a nikako za ostale suvlasnicke dijelove.

Koliko mogu razumjeti dobili ste suglasnost stanara vaseg ulaza,ali navodite da ste suglasnost dobili prije postupka etaziranja,sto znaci da ste suglasnost dobili u vrijeme kad je zgrada u cjelini(tri ulaza)bila suvlasnistvo svih stanara.

Svaka tuzba se zasniva na cinjenicama,ali takve cinjenice morate potkrijepiti dokazima,gdje u vasim navodima se jasno moze konstatovati da vi neznate ili nemozete sa sigurnoscu reci ko je osoba ili vise njih,koja je ucinila takvu radnju,odnosno nezna se ko bi u takvoj tuzbi bio tuzena strana.Medjutim morate znati da imate rok od 1 godine,da saznate identitet osobe koja je izvrsila smetanje posjeda,tj da u istom roku podnesete tuzbu,to bi bio objektivni rok,nakon sto utvrdite identitet,od tog dana imate 30 dana da podnesete tuzbu,sto bi predstavljalo subjektivni rok.Ukoliko dodje do prekluzije,tuzba ce biti odbacena. Pozdrav

Prigodom samog pristupa testiranja vozaca na opojne supstance,nesaopcava se na koju se odredjenu opojnu supstancu vrsi testiranje,znaci testiranje je u svrhu da li vi upravljate ili neupravljate vozilom pod dejstvom opojnih supstanci.

Trazite od porezne uprave potvrdu da ste prijavili poreznu obvezu,istu potvrdu mozete priloziti uz prijedlog za upis prava vlasnistva.

Osoba koja vam je javila da je majka upisana vlasnica kuce,je morala vidjeti pravni temelj stjecanja i datum upisa prava vlasnistva. Iz vase objave zakljucujem da ste bili punoljetni u vrijeme izdavanja punomoci,ali sta je sve u istoj precizno navedeno,vjerujem da se vi kao i braca nesjecate detalja. Kako god da bilo,majka je upisana vlasnica,i tako ce biti sve dok se nedokaze suprotno.Majka moze zabraniti pristup kuci svakom pa i vama,kako vam je vec receno da bi to uradila netreba uopce biti vlasnica.

zasto nebi bilo moguce!.pitanje se moglo nadopunit sa"dali takav ugovor podlijeze porezu"sto vas u biti i interesuje!! - dužni ste poreznoj upravi prijaviti početak davanja nekretnina u zakup. -u slučajevima kad primitak od zakupnine nije naznacen ili nije naznacen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi ili prema naputku o osnovama i mjerilima za utvrđivanje tržišnih cijena. -tržišnom se cijenom smatra ona cijena koja bi se mogla postići u uobičajenom poslovnom prometu.. -iz navedenog je nedvojbeno da je zakupodavac obvezan plaćati porez na dohodak bez obzira na to što je nekretninu dao u zakup bez naknade , i to od osnovice koju utvrdi porezna uprava..

Nejasnoca u vezi vaseg slucaja je zbog cega se sklapao darovni ugovor ako je vec sklopljen ugovor o dozivotnom izdrzavanju,koji je kudi kamo sigurniji u vasem slucaju,da bi se stjecalo pravo vlasnistva na nekretninama,po meni je takav potez neobjasnjiv.

Postovani,zapetljajete sami sebe,da bi se osigurali u svemu tome,sklopite ugovor o zajmu kako je to propisano,u isti mozete uglaviti klauzulu za koju se usaglasite.Potpise ugovora mozete i ovjeriti,kako nebi mogao vise niko negirati potpise ugovora. Pozdrav

Postovana,pricate o imovini koja je naknadno pronadjena gdje se na istu primjenilo rjesenje o nasljedjivanju koje je prethodno doneseno,odnosno ko je naveden kao zakonski nasljednik u rjesenju o nasljedjivanju upisan je i na naknadno pronadjenoj imovini,te je nedvojbeno da se u konkretnom slucaju radi o suvlasnistvu kojeg odredjuje Zakon o vlasnistvu i dr.stvarnim pravima.. Iz vaseg upita proizilazi da vi zelite vlasnistvo u omjeru prava 1/1 na nekretnini koja je naknadno pronadjena.To mozete ostvariti ako ostali suvlasnici nespore priznanje takvog prava,ali nemogu na nacin odricanja i ustupa,vec da svoje suvlasnicke dijelove prenesu na vas sklapanjem ugovora o poklonu,sto ce biti osnova podobna za stjecanje prava vlasnistva na cjelovitoj nekretnini. Pozdrav

Prije bi se reklo da se u vasem slucaju radi o Ugovoru o zakupu.

Mozemo o temi polemisati do beskonacnosti,ali jedno je jasno da nastalu gresku morate rijesiti u zemljisno knjiznom postupku,u gruntovnici izmedju ostalog postoji zbirka isprava gdje su prilozeni pravni temelji izvrsenih upisa,pa se moze utvrditi nastala greska. Članak 26.ZZK (1) Od svake isprave na temelju koje je dopušten zemljišnoknjižni upis zadržava se barem ovjerovljeni prijepis. Članak 93.ZZK (1) Zemljišnoknjižni sud pokreće postupak samo na prijedlog stranaka ili nadležnoga tijela, osim kad je zakonom što drugo određeno. Članak 188.ZZK (1) Prijave da u zemljišnu knjigu treba upisati nešto što u nju nije upisano, kao i prigovori da bi neki upis ili njegov prvenstveni red trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati podnose se pisano zemljišnoknjižnom sudu... Članak 200.ZZK (1) Kad za to postoji opravdani razlog, može se provesti pojedinačni ispravni postupak glede određenoga zemljišnoknjižnog uloška..

Postovani,neznam da li vi uopce poznajete pojam univerzalnog pravnog sljednika,ili vam taj pojam univerzalni daje sliku necega "viseg"u smislu nasljedjivanja. Neznam odakle vam uopce ta pomisao da se necega mozete odricati sto nije vase vlasnistvo u korist nekoga ko vodi ili ce voditi spor radi utvrdjenja prava vlasnistva,ili ste vi unaprijed donijeli presudu mimo suda. Ako polazete pravo sve troje na tu nekretninu,nastupite onda zajedno kao tuzitelji,ishodite li usvajajucu presudu postajete suvlasnici,onda nakon toga radite sta zelite od svojih dijelova,darujte,prodajite kako vam je na volju,a ne kako ste vi to zamislili,vjerujte da ste dosli pred javnog biljeznika,ni on nebi znao sta zelite,cega da se odreknete i ustupite,neceg buduceg... Napisali ste da vam se ponudi cjelovit i potpun odgovor kao sto je i vase pitanje koje je u suprotnosti sa svim mogucim pravnim radnjama. Sa ovim postom,za mene osobno se tema zavrsava. Pozdrav .

Postovani,netrebate poimenicno navoditi imena osoba koje su vezane za konkretni slucaj,ali koliko se moze iz vasih navoda protumaciti,je da se upit odnosi na izjavu o odricanju i ustupu nasljednog dijela prije otvaranja nasljedstva.Takva izjava nema pravnog ucinka te se smatra nistavnom. Pozdrav

"Adnana"u svojoj objavi niste naveli kako je sestra stekla pravo ploduzivanja,dali je isto pravo upisano u vlasnickom listu,i kako je tacno precizirano na sto se isto pravo odnosi. Dozivotno ploduzivanje je osobno pravo sluznosti,i nenasljedjuje se,sto vam je vec receno. Nevjerujem da sestra moze stjecati pravo vlasnistva odrzajem,jer takav posjed izmedju ostalog nebi bio posten,u smislu da sestra dobro zna da ste vi upisani kao vlasnik 1/1.

Postovana,prije svega morali bi neke cinjenice utvrditi,dali se radi o jednoj zemljisnoj cestici na kojoj su upisani vas brat,sestra i treci,ili dvije cestice,od kojih su na jednoj upisani brat i sestra a na drugoj treca lica. Pod pretpostavkom da je ovo drugo,brat i sestra su upisani kao suvlasnici na osnovu rjesenja o nasljedjivanju,i ako neznam kako vas nema u tom suvlasnistvu jer ste i vi bili zakonska nasljednica.Otac je vama darovao nekretninu,ali vi to niste nikad upisali u zemljisne knjige,te je ista nekretnina slijedom nasljedjivanja upisana na brata i sestru(opet kazem neznam kako ne i na vas).Oni se vise nemogu odricati od nasljedstva u vasu korist,ali mogu prenijeti vlasnistvo na nacin da sklopite ugovor o poklonu,ali opet bi bili u obvezi poreza,pa bi glede toga bilo jos bolje ako posjedujete taj ugovor o poklonu od oca,da vam brat i sestra priznaju takav pravni posao te izdaju tabularnu ispravu kojom bi se uz prijedlog uspjeli upisati kao vlasnica nekretnine. Druga nekretnina,odnosno zemljisna cestica,za koju mislim da nije mogla biti obuhvacena ugovorom o poklonu jer je ocito da vash otac nije nad istom imao upisano pravo vlasnistva,vec je istu drzao samo u posjedu,dali zakonitom i postenom ili samo istinitom,ja to neznam,ali jedno je sigurno da upis svog prava vlasnistva na takvoj nekretnini mozete provesti samo protiv upisanih suvlasnika,te ako bi se sa istima mogli dogovoriti pa da to rijesite u pojedinacnom ispravnom postupku propisanom u zakonu o zemljisnim knjigama,a ako ne,onda bi morali kroz sudsku parnicu radi utvrdjenja prava vlasnistva,jer je to pravo preko vaseg prednika vec steceno vanknjiznim putem,ali se mora kroz parnicu utvrditi i upisati u cilju stjecanja stvarnog prava vlasnistva. Ovo sve receno je pod pretpostavkama,jer nedostaje puno cinjenica,kako je to gore vec navedeno,ali ovaj odgovor ce dati povoda da malo to nadopunite,kao i da se na istu temu oglase ostali korisnici foruma. Pozdrav

Vase teme se sjecam jer sam u istoj ucestvovao. http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/63386-Trideset-i-tri-godine-ostavinske-rasprave Po pitanju ove teme sam misljenja da bi trebali predložiti pisanim putem sve ponovo nasljednicima i ponuditi rješenje. Može se izvršiti realna podjela suvlasničkih dijelova nakon procjene cjelokupne imovine. Ako u ostavljenom roku to ospore, odnosno ne pristanu na vaš pisani prijedlog onda vam preostaje tužba i sudski spor,u kojem bi se izmedju ostalog izvrsilo vještačenje i procjena . Tužba treba obuhvatiti sve tuženike, a uz tuzbu treba priložiti izvode iz zemljišnih knjiga i adrese tuženih. Tužbeni zahtjev usmjerite na visinu vrijednosti imovine prema ostavinskim odlukama. Može biti prodaja i isplata, a može isplata samo onih nasljednika/suvlasnika koji to traže. Za ovakav postupak neophodna je pomoć odvjetnika. Postupak bi se vodio na Općinskom sudu u čijem zemljišno knjižnom sudu se vodi nekretnina. Pozdrav.

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/63965-korisnik-gradskog-stana-i-jedini-nasljednik-o%C4%8Devog-stana