Spitfire

Ne. Na žalost, ispada da niste u roku tri godine od dana pravomoćnosti GD prijavili početak građenja a niti barem u tome roku zatražili produženje važenja iste na što ste imali pravo jednom za još tri godine. Prema tome morali bi ishoditi novu GD no u tome slučaju povoljno za vas je to što bi mogli iskoristiti već postojeći projekt a plaćene doprinose zahtjevom iskoristiti kao uračunati već plaćeni doprinos.

Ne, mogu slobodno rapolagati svojom imovinom. Eventualno bi mogli provjeriti sastav ugovora ako je stavljena zabilježba ugovora u ZK. Taj ugovor ne bi treao imati išta s nekretninama u BiH, čak i da su navedene takav ugovor ne bi trebao vrijediti u BiH.

Eventualno kao nasljednica iza majke. Naime, nasljedničku izjavu ne možete opozvati, eventualno pobijati prema općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mane volje. Mane volje kao takove su prijetnja, bitna zabluda i prijevara a na žalost, bojim se da od toga ništa ne možete dokazati u eventualnom postupku.

Vidite Temu.

Podržavam odgovor Borbene jer Uredba o održavanju zgrada propisuje da su zajednički dijelovi (ako nije ugovoreno drugačije) među ostalime i instalacije i uređaji za zvonce, električne brave i interni govorni uređaji od ulaza u zgradu do stana ili drugog posebnog dijela zgrade, odnosno do mjesta odvajanja instalacije za pojedini stan.

Ne. I to će završiti vjerovatno civilnom diobom (prodajom nekretnine na dražbi) jer geometrijska podjela nije moguća, a kako nema sporazuma mogli bi eventualno zahtjevati razvrgnuće etažiranjem no opet postoje tri samostalne uporbne cjeline koje nisu djeljive na trenutne suvlasničke omjere.

Očitovanje volje stranaka na način kojim se pravni odnosi stvaraju, gase ili mijenjaju. U to se podrazumjevaju oporuke, ugovori , darovanje pa čak i dobrovoljno razvrgnuće koje se radi na temelju sporazuma (ugovora) stranaka o mijenjanju prvnih odnosa.

Ne, suvlasnički omjer se može promijeniti jedino nekim pravnim poslom, kojim bi u ovom slučaju jedan suvlasnik imao suvlasnički udio od 1/3 a drugi 2/3.

Prema ovome ne bi još nastupila zastara a za istu bi trebalo 6 godina. Međutim, ovo ne bi trebalo biti točno a niti bi ovo trealo biti moguće. No, nažalost ispada da je kod nas sve moguće. Naime, kada pogledate ovu Temu trebalo bi bit sve jednostavno i jasno. Ali kada pogledamo i drugu Temu onda vidimo da ipak nije. Jer je, istina je da Zakon o komunalnom gospodarstvu ne propisuje rok, međutim Opći porezni zakon jasno propisuje da taj zakon određuje odnose između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima. Među drugim javnim davanjima su jasno propisani i doprinosi kao davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanje određenih prava. Također je jasno propisano da se pod pojmom poreznog tijela smatraju tijelo državne uprave (PU) i upravno tijelo JLS. Pa tumačeći daljnje odredbe OPZ jasno dolazimo do zaključka da se i za donošenje rješenja o naplati komunalnog doprinosa primjenjuju odredbe koje govore da pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje (porezne) obveze zastarjeva u roku 6 godina (prije relativna/apsolutna, 3/6 godina) od dana od kada je zastara počela teći. Nažalost, upravno i parnično procesno pravo koliko je slično, u jednoj stvari je jako različito na što upozoravaju i eminentniji pravni stručnjaci a radi se o izvanrednom pravnom lijeku. Naime, da bi u upravnopravnom procesu koristili izvanredni pravni lijek o kojem bi odlučivalo tijelo van upravnog sudovanja (Vrhovni sud) i odlučivalo o zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude (Upravni sud/Visoki upravni sud) postoji određeni filtar. A to je DO. Prema tome stranka kao takova u upravnom sporu ne može ići s zahtjevom za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude prema Vrhovnom sudu nego mora poslati prijedlog za to DO koji ima diskrecijsko pravo odlučivanja po prijedlogu i eventualno upućivanje zahtjeva VS, a što znači da ga može i odbaciti. Tako da nije čudo da imamo presude kao iz druge teme i pozivanje na iste.

Je moguće je a potpis na punomoći za tu vrstu posla mora biti ovjeren sukladno čl. 58 ZZK.

Jedino što se može naći je da se novac šalje poštom na adresu zatvora s imenom zatvorenika. No kako to nije nešto posebno detaljno najbolje vam je nazvati sam zatvor i dobiti točnu informaciju, a broj imate online.

Nema nekog posebnog roka, tj. građevinska inspekcija izlazi na teren po nekakovom planu rada.

Da.

Vidite Temu.

Nije ni jedno ni drugo.

Naravno da možete i uputiti ga na čl. 107 Zakona o vlasništvu pa neka traži da sud u izvanparničnom postupku odredi pristup na vaše ali će on, uzevši u obzir sve okolnosti, odrediti na koji način, u kojem vremenskom roku i što s eventualnom štetom i naknadom za korištenje tuđe nekretnine.

Ako planirana građevina projektom ne odstupa u pogledu veličine od prvotno projektirane (ne povečava se njen oblik u bilo gojem pogledu), ne nisu. Rijetko da je takovo što propisano. Svi PP koji imaju propisanu visinu do 4-5 etaža određuju samo tri metra. Isti je odgovor kao i na prethodno pitanje.

Može tražiti no sudska praksa je iskristalizirala pravnu situaciju u pogledu stjecanja prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkim dijelovima od strane suvlasnika posjednika cijele stvari,a to je da takav posjed nije pošten, slijedom čega tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva treba odbiti kao neutemeljen, uz iznimku ako se tuženici u postupku jasno očituju da predmetni suvlasnički dijelovi nisu njihovo vlasništvo i da su upisani formalno. Kako je Zakonom o nasljeđivanju bračna i izvanbračna zajednica izjednačena, ostavitelja bi nasljeđivali njegova djeca i bračni drug. Ako ostavitelj nije imao potomaka nasljeđuju ga njegovi roditelji i bračni drug. No ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu. Vi biste eventualno bili u nasljednom redu da nema izvanbračnog druga.

Vjerovatno ne.

Ograda balkona je dio pročelja zgrade te kao takva spada pod zajedničke dijelove zgrade. Ostalo pripada vlasništvu posebnog dijela nekretnine ako međuvlasničkim ugovorom nije određeno drugačije. Uz suglasnost suvlasnika da.

Izjavu o brisanju ili brisovno očitovanje s ovjerenim potpisom vjerovnika. Ne, vidi se pravni slijed u ZK.

Suvlasnici zemljišta. Provesti upis građevine kroz katastar i ZK i to po mogućnosti parcelacijom da se maknete iz suvlasništva zemljišta. Naravno da vam je potrebno da je građevina legalno izgrađena, pa pokušati to preko rješenja o utvrđivanju građevinske čestice. Ili ako je slučajno već evidentirana u katastru, elaboratom uskladiti stanje katastra i ZK, no svakako vam treba angažman ovl. geodetskog ureda.

Ili je krivo pročitano i shvaćeno, ili krivo napisano. Kako napisah već, svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće pa ako sud utvrdi da nema druge mogućnosti za razvrgnuće, ide se na civilnu diobu tj. prodaju putem dražbe. Jedino što morate biti svjesni činjenice da se na dražbi nekretnina može prodati dobrano ispod realne cijene odnosno tržišne vrijednosti koju utvrdi vještak.

Trenutno im možete darovati ono i onako kao što je upisano u ZK, udio u nekretnini koja je u naravi zemljište.

Kupca i štiti ugovor kao i povjerenje u zemljišne knjige a jedna od stavki u ugovoru bude da je prodavatelj jedini vlasnik te da na nekrentini nema neupisanih potraživanja, no što god vi uglavili u ugovor navedeni slučaj je teoretski moguć no rijedak u praksi.