Spitfire

Trenutno imate samo pravo služnosti puta koju ne možete proširivati na služnost vodova bez pristanka vlasnika poslužnih nekretnina. 
 
Naravno da nije. Za početak se obratiti komunalnom redaru. 

Što mislite pod ovime? Na građevinu koja je ozakonjena u postupku legalizacije i dobivanja rješenja o izvedenom stanju za istu, nadogradili su još jedan dio koji je trenutno nelegalan ili je taj novi dio legaliziran u postupku legalizacije?
Kako god bilo, nemate nešto posebno za prigovoriti u postupku koji odrađuje geodeta, posebno ako je ovo drugo u pitanju, no ako je u pitanju prvo, dakle nelegalni dio nadograđen na legalni, nadležna bi bila građ. inspekcija.
 

Svakako, po mogućnosti na izvatku iz kat. plana onako kako je određeno ugovorom.

Upisuje se u ZK uložak na način npr. Na temelju Ugovora o osnivanju prava služnosti od xx.xx.xxxx, br. ov.1223 na nekretnini vlasnika XY uknjižuje se pravo stvarne služnosti na kat.čestici 1234 upisane u A, prolaza širine 1 m, duljine 12 m u smjeru kat.čest. 234 upisane u zk.ul.br.23 do kat.čest. 244 upisane u zk.ul.br 34, k.o iste, u korist......

Poštovani, mislim da je vrijeme da i vi malo stanete na loptu.
Na početku je isto tako upitano koji je redoslijed naplate ako dug po kartici ode na FINA-u. Da bi se dao odgovor na isto bitno je utvrditi o kakovoj se ispravi radi, izjavi potpisanoj prema čl.202 ili "obični" trajni nalog. Prva je ovršna isprava i ostaje na redu naplate dok druga nije te će je ovrha po kreditnoj kartici preskočiti u redoslijedu naplate, a oboje su kolokvijalno "administrativna zabrana". Kako sam osobno imao nekoliko kredita s potpisanim (samo) trajnim nalogom, jasno mi je o čemu Borbena govori i zašto je to i upitala na početku, a sve u vezi točnog odgovora i bez posljedica po korisnika jer ako je ta "administrativna zabrana" trajni nalog a za pretpostaviti je da je jer korisnica navodi da ne želi biti blokirana i sasvim je logičan odgovor da kredit neće imati prioritet, te što je najgore u tome slučaju, nakon ovrhe po kreditnoj kartici koja će doći do prvenstva naplate lako je moguće ukidanje trajnog naloga od strane banke za kredit pa i pokretanje osiguranja iz ugovora o kreditu prisilnom naplatom cijelog preostalog dijela kredita. Ako je htjenje točno odgovoriti po vama kompliciranje, bojim se da vam je to u najmanju ruku neprimjereno prema onome tko se trudi pomoći korisniku. Molio bih vas da se od toga ubuduće suzdržite.

Nedavno smo uveli opciju da možete promijeniti svoje korisničo ime. Obratite pažnju da ovu mogućnost možete iskoristiti samo jednom godišnje.  

Možeš pozvati policiju. Oni će doći, vidjeti, opisati to u izvješću i sud to može od njih zatražiti ako pokreneš tužbu (ti u međuvremenu možeš dobiti potvrdu, u biti skraćenu verziju tog izvješća).

U biti ne. Predugovor je prema ZOO ugovor kojim se preuzima obveza kasnijeg sklapanja glavnog ugovora. Slijedom toga zemljišnoknjižni sud ne bi mogao dopustiti uknjižbu temeljem predugovora jer je to ugovor koji obvezuje sve stranke da u određenom roku ili kad se ispune određeni uvjeti sklope glavni ugovor koji bi imao stvarnopravno djelovanje prema strankama.
Međutim, kako propisi ZOO o obliku glavnog ugovora važe i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora te obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora, te ZZK -om određeno da će se upisi u zemljišnu knjigu dopustiti na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost kao i da će se upisi dopustiti samo na temelju isprava koje nemaju očitih nedostataka, iznimno je moguće da predugovor ima odlike valjane tabularne isprave ukoliko sadrži sve bitne sastojke glavnog ugovora i o tome može li se dopustiti upis temeljem takove isprave odlučuje ZK sud u svakom konkretnom slučaju. 

Arondacija nije zamjena nego je bila mjera agrarne politike okrupnjivanja tuđeg zemljišta radi racionalnije proizvodnje a vlasnik zemljišta je imao pravo na naknadu ili dodjelu drugog zemljišta katastarske kulture i klase. Ista je ukinuta iz hrvatskoga prava 1993. kada je ukinut i Zakon o eksproprijaciji a naslijedio ga je Zakon o izvlaštenju kojeg je sljednik Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade. Niti jedan spomenuti zakon ne daje pravo JLS na zamjenu osim eventualno Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pod određenim uvjetima a najbitniji su raspisivanje javnog natječaja i plaćanje procjene vrijednosti nekretnina/e a to im vjerovatno nije u interesu.
Nažalost, moguće je da im trenutno nije u interesu ni izvlaštenje, u ovom slučaju nepotpunog dok god je sve jedna čestica pa čak ni potpunog kada bi se navedeni dio izdvojio tako da pametnog odgovora što učiniti u vašoj situaciji baš i nema. Eventualno možete probati s prijedlogom izmjene PP na način da se taj koridor ukine. Ili prodati ovako kako je.

Hvala oboma na odgovorima!

U biti je tako.
Što se tiče predugovora, isti je obveznopravnog karaktera koji obvezuje stranke sklopiti glavni ugovor stvarnopravnog karaktera te bi se inaće u predugovoru mogla upisati kvadratura iz ZK, stvarna kvadratura, ili upisati bez kvadrature samo u naravi od čega se stan sastoji, međutim u slučaju kada se ide na stambeni kredit isti služi za odobrenje kredita i jedan primjerak se dostavlja banci nakon čega se sklapa glavni ugovor o kupoprodaji te ugovor o kreditu u koji se pod založnim pravom upisuje nekretnina opisana u ZK (jer se istom prilaže i izvadak iz ZK) i bitno je da je u predugovoru i glavnom ugovoru upisana ista kvadratura i to ona iz ZK. U svakom drugom slučaju će banka imati osnova za sumnju da nešto nije kako treba i moguće ne odobriti kredit. 

U biti je tako.
Što se tiče predugovora, isti je obveznopravnog karaktera koji obvezuje stranke sklopiti glavni ugovor stvarnopravnog karaktera te bi se inaće u predugovoru mogla upisati kvadratura iz ZK, stvarna kvadratura, ili upisati bez kvadrature samo u naravi od čega se stan sastoji, međutim u slučaju kada se ide na stambeni kredit isti služi za odobrenje kredita i jedan primjerak se dostavlja banci nakon čega se sklapa glavni ugovor o kupoprodaji te ugovor o kreditu u koji se pod založnim pravom upisuje nekretnina opisana u ZK (jer se istom prilaže i izvadak iz ZK) i bitno je da je u predugovoru i glavnom ugovoru upisana ista kvadratura i to ona iz ZK. U svakom drugom slučaju će banka imati osnova za sumnju da nešto nije kako treba i moguće ne odobriti kredit. 

Koliko ja znam ne postoji pravilo osim da ako se otkrije greška da vam kažu da to ispravite pa se vratite nazad. Najbolje tražite kontakt od pravnog odjela banke, opišite situaciju i da vam kažu možete li dobiti kredit ili ne. 
Ovako kad je rađeno rješenje o izvedenom stanju je li ono samo rađeno samo za loggiu ili za čitav stan?
Ne bi trebalo biti problema prilikom upisa prava vlasništva samo ugovor mora odgovarat vlasničkom listu

Osnivanje prava služnosti preko spornih nekretnina bi bio dokaz da postoji mogućnost priključenja građevne čestice na prometnu površinu.

Naravno da se može, ako sve skupa (osnovna i pomoćne) ulazi u Kig  i Kis.

Zanimljivo pitanje. Mišljenja sam da smije. Iako Pravilnik kaže, "pomoćna zgrada" u jednini znači. 
Ali, mišljenja sam da može, da se za svaku pomoćnu zgradu izradi posebni glavni projekt, naravno sve u skladu sa Prostornim planom 

Nema na čemu, javite svakako.

Btw, ako mislite pisati žalbu, bilo bi dobro da je sroći pravno educirana osoba ili sami potkrijepite zakonskim odredbama.

Tri godine od isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu. Dakle ako je 2015 istek, trebali su poslati rješenje do isteka 2018.

Ne, pravo na prvokup nemate a tužba za dosjelost bi teško prošla.

Samo da ne bi bilo zabune, Zakon o počasnom činu nije ni postojao nego su odredbe o počasnom činu uvijek bile dio Zakona o službi u OS RH.

Zajednička je ograda ona koja se nalazi na međi i u suvlasništvu je susjeda s obje strane međe. Takovu ogradu svaki susjed može upotrebljavati do polovine njezine širine (što bi vrijedilo eventualno za ogradne zidove). Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine, te na mjesne prilike.
Vlastita ograda je ona koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika, nije u suvlasništvu susjeda nego u vlasništvu onoga čije je zemljište. Vlasnik vlastite ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu.
Prema navedenom bi to bila vaša vlastita ograda.
Može ali nema smisla. Možete imati i svatko svoju vlastitu ogradu, no opet nema smisla. Ono što je bitno za napomenuti da možete imati problem jedni ili drugi kada ste već napomenuli da niste u dobrim odnosima, pri odabiru materijala za ogradu ili ogradni zid. To propisuju odredbe prostornog plana. Isto tako propisuju i dozvoljenu visinu ograde ili ogradnog zida. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dozvoljava postavljanje ograde do 2.2 m od konačno zaravnatog terena i ogradni zid do 1.6 m visine bez dozvole ili glavnog projekta. Ukoliko bi gradili višlje potreban vam je glavni projekt ovl. arhitektonskog ureda s time da bi tu visinu opet trebao dozvoljavati prostorni plan.
 

Žalba protiv rješenja o upućivanju zadržava izvršenje rješenja. 
Molba za odgodu ne zadržava izvršenje rješenja.
Žalba na rješenje povodom molbe za odgodom izvršenja kazne zatvora ne zadržava izvršenje rješenja.
Dakle ako je na žalbu protiv rješenja o upućivanju odgovoreno negativno vrijedi prvotni dan javljanja bez obzira što ste se žalili na rješenje povodom molbe za odgodu.
 

Ovo je poluglupost koja niti je pošteno prevedena a večinom niti u skladu s važećim propisima RH.
 

Otprilike ovako,
1. Đuro Đurić iz___________________,OIB,
2. koliko već ima suvlasnika
kao suvlasnici nekrenine na kat.čest. 123, upisane u K.O. XY, zk.ul.br.345, ukupne površine xxx m2, u naravi zgrada s dvorištem, (u daljnjem tekstu suvlasnici poslužne nekretnine) i
Vaše Ime, iz________________________, OIB____________________ kao vlasnik nekretnine na kat.čest. 321, upisane u K.O. XY, zk ul.br. 543, ukupne površine yyy m2,u naravi zgrada s dvorištem (u daljnjem tekstu stjecatelj prava služnosti) zaključili su u___________, dana___________________ sljedeći 
UGOVOR O OSNIVANJU STVARNE SLUŽNOSTI
I. Predmet ovog Ugovora je osnivanje prava kućne služnosti temeljem čl.188 st.4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tj., imanja prava dijela zgrade u zračnom prostoru poslužne nekretnine. 
II. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da suvlasnici poslužne nekretnine dopuštaju Vašem Imenu kao stjecatelju prava služnosti imanja prava dijela krovišta građevine u zračnom prostoru poslužne nekretnine, na južnoj (ili već kojoj) strani poslužne nekretnine u širini od____ m i dužini od_______m, prema priloženoj skici izvoda iz kat.plana koja je dio ovog ugovora i to za cijelo vrijeme postojanja navedenog dijela krovišta.
III. Ugovorne strane su suglasne da će stjecatelj prava služnosti suvlasnicima poslužne nekretnine za osnivanje prava služnosti iz točke II ovog Ugovora isplatiti naknadu od _______ kn. (Ili ako slućajno ne žele, da ne traže nikakvu naknadu za osnivanje prava služnosti)
IV. Suvlasnici poslužne nekretnine dozvoljavaju stjecatelju prava služnosti da na temelju ovog Ugovora, bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja suvlasnika ishodi uknjižbu prava služnosti kao teret na ime i u korist stjecatelja prava služnosti.
V. Stjecatelj prava služnosti se obvezuje na redovno održavanje predmeta prava služnosti iz točke II ovoga Ugovora te će svaki pristup u navedenu svrhu najaviti suvlasnicima poslužne nekretnine a suvlasnici poslužne nekretnine se obvezuju sa će omogućiti nesmetano korištenje i održavanje predmeta prava služnosti iz točke II.
VI. Sve eventualne sporove koji bi mogli proizaći iz ovog Ugovora, ugovorne strane se obvezuju riješiti mirno ako je moguće, a u suprotnom je nadležan Općinski sud u ___________.
VII. Sve troškove u vezi sastava i ovjere ovog ugovora snosi stjecatelj prava služnosti.
VIII. U znak prihvata prava i obveza iz ovoga Ugovora, ugovorne strane ovaj Ugovor potpisuju vlastoručno.
IX. Ovaj ugovor je sačinjen u 2 (dva) primjerka od kojih 1 (jedan) zadržava stjecatelj prava služnosti a 1 (jedan) javni ilježnik. Istovremeno će se izraditi 3 (tri) ovjerene preslike od kojih 1 (jednu) zadržavaju suvlasnici poslužne nekretnine a 2 (dva) stjecatelj prava služnosti.
U _________________, dana_______________________
Suvlasnici poslužne nekretnine (potpis)                                        Moje Ime (potpis)
 
Pristojba na upis stvarnog prava je ista kao i kod upisa vlasništva.