Ruby_Danderfluff

Dakle, pretpostavljam da je bilo suđeno da je otkaz nedopušten. U tom slučaju Vas je poslodavac trebao vratiti na posao i isplatiti sve zaostale plaće. E sad, pretpostavljam da izvansudska nagodba to pitanje, je li otkaz nedopušten ili nije, zapravo uopće ne rješava. Ili?

Tehnički, nakon pregleda i preuzimanja vozila, Vi više ne odgovarate za vidljive, već samo za skrivene nedostatke, pa pretpostavljajući da se radi o skrivenim nedostacima, proizlazi da ste Vi odgovorni za njih. Dakle, da li ćete čovjeku popraviti vozilo ili ćete raskinuti ugovor u cijelosti, na Vama je, ali ja bih predložila da razriješite to mirnim putem kako ne biste odgovarali za naknadu štete toj osobi.

Prvo vidite s predstavnikom stanara, odnosno upraviteljem zgrade koji upravlja pričuvom, a ako nema police osiguranja, onda snosite štetu na svojim stvarima ili sami, ili nešto drugačije proizlazi iz međuvlasničkog ugovora.

Koliko znam, neke police isključuju osigurateljevo pokriće i ugovaraju regresnu odgovornost za slučaj bijega s mjesta nesreće.

Tražite da Vam dostavljaju račun mailom ili tražite da naknade skidaju obustavom direktno s računa o dospijeću, nemam treću opciju. Zacijelo biste mogli prigovarati, ali ako se šalje običnom poštom, ne možete dokazati kad ste primili. U svakom slučaju, prigovorite ovom postupku banke kao korisnik, nemate što izgubiti.

Ta osoba koja je zaposlena, ako nije član društva, odnosno direktor ili prokurist društva (pa čak ni prokurist), vjerojatno nema punomoć koja bi je ovlastila na pokretanje postupaka kojima društvo prestaje ili kojima se umanjuje njegova imovina. Neka pokuša s trgovačkim sudom ili javnim bilježnikom koji ima iskustva sa statusnim promjenama trgovačkih društava, ali da, ako punomoć ne obuhvaća mogućnost odjave, mora biti zaposlen dok se ne imenuje direktor, upravitelj ili neka treća osoba koja ima ovlast zastupanja društva. Vidite čl. 103. ZTD-a.

Po mom mišljenju, prava koja proizlaze bilo iz Zakona o zaštiti potrošača, bilo iz Zakona o obveznim odnosima, nisu nikakva, jer ugovor nije uopće nastao. Smatra se da je izlaganje robe s istaknutom cijenom ponuda. Kupac je ponudu prihvatio, ali je istovremeno s prihvatom ponude, prodavatelj povukao ponudu. Dakle, ugovor nije nastao. S kojim razlogom prodavač odbija prodaju?

Naravno da ćete platiti samo kaznu za sebe, jer tvrtka ne može platiti kaznu, nema imovine niti računa, niti će je se za isto moći prisilno teretiti. Po Prekršajnom zakonu ne vidim da postoji mogućnost prijelaza odgovornosti za naplatu kazne s pravne osobe na odgovornu osobu, no predlažem da pričekate još neko iskustvo ili mišljenje.

Načelno govoreći, punomoćnik osobe ovlaštene za zastupanje može poduzimati sve što može i osoba ovlaštena za zastupanje, u njezino ime i za njezin račun, ako je na to ovlašćuje punomoć. Dakle, sve ono što poduzima punomoćnik, smatra se kao da je poduzeo i onaj tko je punomoć dao. Može se pokušati osporiti u žalbi, ali mislim da to nije valjani žalbeni razlog, jer na punomoć i ovlasti punomoćnika upućuju općeniti propisi, poput odredbi čl. 313. i dalje Zakona o obveznim odnosima, koji se primjenjuju na sve vrste punomoći, a čak i Zakon o javnoj nabavi implicitno govori o mogućnosti da se daje punomoć (npr. u članku o izuzeću ako je predsjednik komisije opunomoćenik stranke, što znači da implicitno postoji takva mogućnost).

Zastarni rok bi bio 5 godina, tako da vjerujem da zastara nije nastupila, ali pokušajte ih kontaktirati, možda u dogovoru s njima možete navedeni dug otplatiti na rate.

Imate dvije opcije, po mom mišljenju: ili svaki incident prijavljivati policiji, svaku prijetnju, svako remećenje javnog reda i mira, vikanje, obiteljsko nasilje, sve dok nasilnik ne bude ili uhićen i odveden na hlađenje i/ili protiv njega bude poveden prekršajni postupak s novčanom kaznom, ili neka otac kaže nasilniku i da mu rok da nađe posao, iseli se i potraži stan, u protivnom da će ga se sudski deložirati (konačno, iako je to prilično nasilna opcija, neka mu otac iseli stvari i promijeni brave).

Nemate ovlast, ovlast ima samo direktor. Međutim, po praksi nekih sudskih registara, j.d.o.o. može imenovati prokurista, pa po osnovi trgovačke punomoći (prokure), možete dobiti ovlast zastupanja. Ova izjava kod HZZ-a je po mom mišljenju bez pravne težine prema trećima, jer trećima može značiti samo ono što je javno dostupna informacija, a to je ono što je upisano u sudski registar, druge ne obvezuje neka vaša izjava dana za neke treće potrebe.

Stižu i kazne za 2017. i 2018. godinu, da, predlažem da napišete prigovor da Vam se smanji kazna, tako da ne platite ovako visoku kaznu, a i žalbom ćete odgoditi odluku o kazni. Nadam se da ste u međuvremenu pokrenuli likvidaciju firme.

Vrlo zanimljiva situacija. Teoretski, za imovinu koje su se svi nasljednici odrekli, nasljednik postaje država, odnosno jedinica lokalne samouprave. Ako jedinica lokalne samouprave uđe u vlasničku strukturu, ona će imenovati i direktora koji će poduzeti radnje da se firma zatvori. Osoba koja je opunomoćenik može odjaviti samu sebe, po mom mišljenju, ako je to pokriveno opsegom punomoći.

Ugovorom o partnerstvu, odnosno ortakluku, ako ne postoji društveni ugovor, a pošto se radi o j.d.o.o., vjerujem da se radi samo o izjavi o osnivanju, pa onda nekog međusobnog uređenja odnosa nema.

Može se opunomoćiti bilo koju osobu za zastupanje, ako se radi o potpuno poslovno sposobnoj osobi koja može samostalno poduzimati radnje, po mom mišljenju.

Kao vlasnik poslovnog udjela u firmi, nemate nikakve doprinose niti poreze, samo porez na dobit ako ćete na kraju poslovne godine imati dobit i htjeti si je isplatiti (do 3.000.000,00 kn je porez na dobit 12%). Možete čak biti i direktor, a isplaćivati si neoporezive primitke, poput putnih troškova, regresa, božićnice i sličnoga. Osoba koja će dobiti poticaje bi trebala biti direktor i vlasnik, ali mogu biti dva direktora, ali tada to ne može biti j.d.o.o. (jer on može imati do pet članova društva i samo jednog člana uprave, odnosno direktora), nego samo d.o.o., ali Vi imate dovoljno novca da možete uplatiti temeljni kapital od 20.000,00 kn. Svakako sastavite društveni ugovor o tome koja su prava i obveze jednog i drugog člana, jer ćete se inače potencijalno naći u pat-poziciji ako jedan ne može odlučivati bez drugoga, ili bez suglasnosti drugoga.

Radi li brat ili se školuje? Tko je vlasnik stana u kojemu živite?

Imam isto iskustvo s vježbeništvom u pravosuđu, od dvadesetak kolega za koje znam da su bili vježbenici u sudovima i u državnim odvjetništvima, možda ih je troje ostalo u pravosuđu, svi ostali su se razišli, neki u odvjetnike, neki u državne i javne službe i privredu (a od tih je samo jedna osoba u međuvremenu i postala dužnosnik). Tako da, općenito je turn-over velik u svim granama, ali ne vidim ni da se broj sudaca dramatično smanjuje.

Ako ste prijavljeni, a ne primate plaću, a poslodavac Vam plaću može isplatiti (nije u blokadi), on čini i kazneno djelo neisplate plaća, pa neka samo čeka s odjavom, teretit ćete ga za sve plaće do odjave.

Ima li poslodavac neke akte koji uređuju pitanje zaštite osobnih podataka? od 25.05.2018. godine su se svi morali uskladiti s GDPR-om.

Potvrđujem da je plaća vježbenika s položenim pravosudnim ispitom sukladno komorskim pravilima oko 5.500,00 kn, za neke odvjetnike ostane otprilike ista takva i kad se upišu u imenik. Ne bih se složila, broj odvjetnika i odvjetničkih vježbenika je unazad desetak godina koliko pratim, konstantan, ako ne i da lagano raste. Turn-over je velik, slažem se, ali dobar dio ljudi ipak ostaje u odvjetništvu i ne vidim da ljudi masovno izlaze iz odvjetništva. Tja, nije baš tako jer znam i odvjetnika koji su odvjetnicima postali, a da nikad nisu kročili nogom u sudnicu prije toga (nije im bilo lako, daleko od toga), ali se slažem da je lakše postati odvjetnik ako ste ispekli zanat kao odvjetnički vježbenik, u maksimalnom trajanju. Što se tiče rada po službenoj dužnosti, besplatnih pravnih pomoći i ostalih načina na koje odvjetnici rade s državom, zaboravite na to kao siguran izvor prihoda, jer se obrane unatoč navodnoj dodjeli po abecednom redu dodjeljuju miljenicima, iznose samo 30% tarife, i ne možete očekivati ne znam što od toga, barem ne u početku.

Teško je reći, jer Financijska agencija ima jedan stav kad je u pitanju država kao ovrhovoditelj, a drugi kad su u pitanju privatni ovrhovoditelji. Najčešće provode ovrhu po OIB-u, pa onda kriva adresa nije zapreka, ali poznati su mi slučajevi i da su vraćali ovršnu ispravu zbog krivo naznačenih podataka.

Slažem se da formalno paše, iako je faktično govoreći upitno.

Ako Vam je isti svojim postupanjem načinio štetu, možete tražiti od njegovog osiguranja (informaciju o kojemu također možete dobiti od HOK-a), naknadu te štete, ali osim toga, ništa drugo.